Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Direktorka Doma zdravlja Kosana Nešić: Manjak lekara zbog propisa

Direktorka Doma zdravlja Kosana Nešić: Manjak lekara zbog propisatrg_fontane

U Domu zdravlja Bečej, kao što je to slučaj i u drugim zdravstvenim ustanovama, postoji problem, naime, sve veći broj lekara odlazi – u privatnike, u inostranstvo…

Iz Doma zdravlja je 2016. godine otišlo 24 osobe, od njih je 9 dalo otkaze – dva lekara, jedan farmaceut, tri medicinske sestre i tri osobe iz tehničke službe. Ostali su otišli u penziju i u procesu racionalizacije (većim delom iz administracije) uglavnom uz otpremnine. U toku 2017. godine otkaze je dalo 11 osoba, među njima i četiri lekara, tri medicinske sestre, tri osobe koje spadaju u tehničko osoblje, a jedan lekar je otišao u penziju. Direktorka Doma zdravlja Bečej Kosana Nešić govori o tome, ali i o zapošljavanju lekara, o problemima s IZIS-om (Integrisani zdravstveni informacioni sistem) i sa zakazivanjem u Domu zdravlja Bečej.

To što javnost do sada zna jeste da je u proteklom periodu otišao jedan lekar internista, da je internistička služba Doma zdravlja izvesno vreme radila jednokratno, samo pre podne, zbog bolesti lekara, te je na raspolaganju pacijentima bio jedan internista. Da li je sada ta situacija promenjena?

– Da, nažalost, to je istina, kao što znamo, sve veći broj lekara, naročito specijalista, odlazi. To je učestala pojava u celoj zemlji, ne samo u našem gradu. Što se tiče internističke službe, jedan internista je otišao iz Doma zdravlja, a na njeno mesto nismo mogli ni zatražiti prijem novog lekara, jer su normativi takvi da našem Domu zdravlja pripadaju dvoje specijalista interne medicine. Takođe, od dve internistice koje su ostale u Domu zdravlja, jedna koleginica je bila na bolovanju, pa nije radila oko mesec dana, te je to razlog što je internistička služba za to vreme radila samo pre podne. Naravno, pacijenti su redom telefonski obaveštavani o otkazivanju termina i zakazivanju novih termina pregleda. Koleginica koja je bila na bolovanju je počela da radi  2. oktobra, te sada Služba interne medicine radi u dve smene.

Aktuelan je problem i koji stvara odlazak ginekologa. Od troje postojećih, u procesu odlaska su dvoje, te će u zdravstvenoj ustanovi da ostane samo jedan ginekolog. Da li će taj lekar uspeti da odgovori svim potrebama građanki sa teritorije opštine?

– I to je istina, opet moram reći, nažalost. Odlaskom dva ginekologa ostajemo zaista kao Dom zdravlja veoma oštećeni. Koleginica koja ostaje će se zaista truditi da ostvari što kvalitetniju zaštitu žena, trudićemo se da se uvede što bolji red u zakazivanju pacijentkinja da bi se mogle pregledati sve pacijentkinje sa teritorije cele naše opštine. Naši su ginekolozi do sada često pregledali i pacijentkinje iz okolnih opština (Temerin, Žabalj, Srbobran) jer su one pre nas ostale bez svojih specijalista iz ove oblasti, no, nažalost, sem u hitnim slučajevima, naša doktorka će se morati ograničiti na pacijentkinje samo sa teritorije naše opštine, jer je i to za nju jedan ozbiljan zadatak. Mi po normativu imamo pravo na dva ginekologa, pa se nadamo da će nam se odobriti prijem bar jednog  lekara da bismo mogli nekog poslati na specijalizaciju iz ginekologije.

Zašto Dom zdravlja ne zaposli potrebne lekare? Pretpostavljam da je reč o propisu o maksimalnom broju zaposlenih u Domu zdravlja Bečej, gde ima viška. Koliko ih je, da li je zaista reč o višku, da li je određeno da li su taj višak lekari ili takozvano pomoćno osoblje, i u kom roku bi trebalo da napuste svoja radna mesta? Koliko zaposlenih bi po tom propisu trebalo da ima Dom zdravlja na neodređeno vreme? Da li je to dovoljno?

– Puno vam hvala na ovom pitanju. Ja vam se zaista zahvaljujem, što ste mi dali priliku da našim građanima objasnim u kakvom položaju se nalazi naš Dom zdravlja i primarna zdravstvena zaštita u celini. Naš Dom zdravlja se nalazi, kao i sve ustanove tog nivoa u našoj zemlji, u procesu racionalizacije, određivanja maksimalnog broja zaposlenih i mora da  se pridržava normativa zadatih Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene delatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene službe, te Kadrovkog plana, ali i zabrane zapošljavanja koja onemogućava bilo kakav prijem na neodređeno vreme. Kao jedini kriterijum za  propisivanje  normativa, to jest broja  lekara, medicinskih sestara/tehničara, tehničkog osoblja i tako dalje, uzet je broj stanovnika, to jest demografska slika opštine. Nažalost, demografska slika naše opštine je takva da se veoma smanjio broj stanovnika i spram tog broja se računaju normativi kojih se mi kao Dom zdravlja moramo po zakonu pridržavati. Međutim, činjenica je da su otišli uglavnom mladi i zdravi, a ostali stariji ljudi, hronično bolesni, sami, a to, nažalost, nije kriterijum  kad se normativi propisuju. Sve u svemu, Fond za zdravstvo, a  to je organ koji nama u zdravstvu odobrava sredstva, ta  sredstva odobrava za tačno određen broj  ljudi, a od  jula je ukinuto plaćanje za  dva lekara, dve medicinske sestre/tehničara i četiri tehnička radnika (vozači, spremačice). To je za naš Dom zdravlja veliki problem. Što je najgore, imamo 54 lekara, od toga 48 zaposlenih na neodređeno vreme, a od nas se traži da smanjimo broj lekara tokom vremena  na  43, što je 11 lekara manje! To u prevodu znači da kad god neko od  lekara ode, primera radi, na porodiljsko odsustvo, u penziju, da otkaz, mi  nećemo dobiti sredstva od Fonda za zapošljavanje niti jednog novog lekara sve dok se tokom vremena ne spustimo na taj normativom zadati broj od  43 lekara! Ista priča je i sa medicinskim sestrama/tehničarima, kao i sa tehničkim osobljem. Možda najveće smanjenje u brojčanom smislu je predviđeno za Službu hitne medicinske pomoći, gde sada ima 11, a normativ je  6 lekara, dakle, očekuje se da se broj lekara u Službi hitne medicinske pomoći tokom vremena, u narednim godinama, smanji na 6. S takvim brojem će biti  nemoguće održati rad Hitne službe u sadašnjem obimu (rad 24 sata) i mi se trudimo i sada, a trudićemo se i ubuduće da na svaki način održimo broj lekara i medicinskog osoblja u Hitnoj službi, jer se tu vrlo često spasavaju ljudski životi. Poseban problem su vozači koji dva puta dnevno voze pacijente na dijalizu, imaju svoje smene i pozivaju se od kuće kad god zatreba, te je i njihov broj za nas od izuzetne važnosti. Dnevno imamo u proseku četiri odlaska u više centre, a zbog svega navedenog, ali i činjenice da smo mi opština koja je u Vojvodini najudaljenija od prve bolnice, jasno je da bi nam predviđeno smanjivanje kadrova u Službi hitne medicinske pomoći donelo zaista ozbiljne teškoće u adekvatnom pružanju zdravstvene zaštite  našim sugrađanima. Ne mogu a da ne spomenem kolege koji na selima vrlo ozbiljno i vredno rade, a  prema novim normativima bi se i njihov broj vremenom znatno smanjio, pa bi i to dovelo do značajnog smanjivanja nivoa zdravstvene zaštite na selima. Sve ovo nas kao Dom zdravlja sa ugledom, tradicijom dobre zdravstvene zaštite na koju su naši sugrađani navikli i od nas je s pravom očekuju, stavlja pred vrlo težak zadatak da sa tako značajno smanjenim brojem zdravstvenog kadra pokušamo da i dalje održimo kvalitetan nivo zdravstvene zaštite. Jako je važno da naši sugrađani to shvate, da razumeju naše napore, to jest da lekari vrlo često rade i duplu dnevnu normu pregleda, te da imaju razumevanja za situaciju u kojoj se Dom zdravlja nalazi. Naši sugrađani znaju zameriti i to što nisu ponekad primljeni tačno u vreme u koje su zakazani, ali ih zaista molim da shvate da svaki lekar pored zakazanih pacijenata svaki dan  mora primiti i ne može odbiti pacijente koji imaju neodložan  zdravstveni problem.

Kako prevazići problem nedostatka lekara, ako je to moguće?

– Dakle, o primanju novih zdravstvenih kadrova nema ni govora. Mi činimo ogromne napore da ipak zadržimo što veći broj zdravstvenih radnika za koji nam Fond više ne odobrava sredstva, isplaćujući ih iz sopstvenih sredstava, koja će potrajati nekoliko meseci u najboljem  slučaju. Do sada smo imali izvanredne odnose i veliku pomoć i razumevanje lokalne samouprave, koja je sa ovim činjenicama na vreme upoznata i nadamo se da ćemo u kreiranju budžeta za sledeću godinu od strane lokalne samouprave dobiti pomoć da naš zdravstveni kadar pokušamo zadržati u što većem broju, jer i sa ovim brojem medicinskog kadra jedva  izdržavamo. Jako je dobro da smo u ovoj godini od strane lokalne samouprave uspeli da dobijemo sredstva za kupovinu jednog UZ, putničkog vozila, EKG-a, defibrilatora, mašine za higijensko čišćenje podova, itd, jer ćemo se u idućoj godini najverovatnije morati odreći obnavljanja opreme zbog kadrova koji su nam neophodni da bismo održali potreban nivo zdravstvene zaštite  naših građana.

Da li opština može da finansira zapošljavanje lekara? U lokalnoj odluci o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme predviđeno je da u Domu zdravlja mogu da budu zaposlene 3 osobe na neodređeno vreme, čije se plate isplaćuju iz budžeta opštine. Da li su ta radna mesta već popunjena?

– Da, naravno da su ta mesta popunjena, ali, ponavljam, mi se nadamo dodatnoj pomoći lokalne samouprave oko obezbeđivanja sredstava za još izvestan broj kadrova, koliko to bude bilo moguće, jer znamo da naša lokalna samouprava obezbeđuje sredstva za ogroman broj značajnih projekata za našu opštinu, ali i naš Dom zdravlja će, sigurna sam, imati svoje mesto u tim  planovima.

Stigle vakcine protiv sezonskog gripa

Vakcine  protiv  sezonskog  gripa  stigle su u  Dom zdravlja Bečej i stariji građani, hronično bolesni pacijenti, zdravstveni  radnici, ali i oni koji to žele, mogu od 4. oktobra da se  jave  svom izabranom lekaru  radi  vakcinacije, saopšteno je iz Doma zdravlja. U saopštenju se navodi da je u zdravstvenu ustanovu stiglo dovoljno doza  vakcine protiv sezonskog gripa za  sve zainteresovane  građane, 800 doza.

U poslednje vreme pacijenti u Domu zdravlja sve češće se žale na problem prilikom zakazivanja pregleda kod izabranog lekara opšte prakse. Reč je o tome da su pojedini pacijenti zakazali preglede lično ili telefonom, međutim, osobe koje rade na šalteru verovatno ih nisu upisali u kompjuter, te se događa da pacijent čeka dva-tri sata i na kraju se ispostavi da zbog nečije greške neće ni doći na red, jer – faktički – nije zakazan. Da li će takvo ponašanje odgovornih zaposlenih biti sankcionisano?

– Sigurno da je u procesu uvođenja IZIS-a, to jest sistema zakazivanja pregleda i kod nas u Domu zdravlja, ali i u zdravstvenim ustanovama u celoj zemlji bilo dosta problema. Međutim, naš Dom zdravlja je u tom pogledu jedan od  najboljih, pa ipak je potrebno vreme da se ovako zamišljen sistem implementira. Ne negiram probleme koji su se javljali, samo potcrtavam činjenicu da svaki novi proces  kad se uvodi, mora da prođe kroz „porođajne muke”, gde se dese i neželjeni događaji. Trudićemo se u daljem radu da se to više ne dešava, jer ipak smo se sa novim sistemom zakazivanja već koliko-toliko  saživeli. Međutim, treba znati, a i sigurna sam da naši pacijenti to i sami vide, da najviše problema imamo kad treba pacijenta zakazati na preglede u sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite, a to od nas ne zavisi. Tada  su veoma česti problemi, a  najčešći problem je da nema dovoljno termina. Moram da kažem da se zakazivanje pregleda u Domu zdravlja Bečej može i dalje vršiti kao i do sada, telefonom, ali  preporuka  Ministarstva zdravlja je da se koristi Nacionalni kol-centar, koji je počeo da radi u okviru primene Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema. Telefon Nacionalnog kol centra za zakazivanje pregleda u domovima zdravlja na teritoriji Srbije je 011-362-0000, a radno vreme centra je od 8 do 20 časova svakog radnog dana. Ministarstvo zdravlja je navelo da pozivanjem tog broja građani Srbije mogu na brz i jednostavan način da zakažu pregled kod svog lekara u bilo kom  Domu zdravlja na teritoriji Srbije.

Prošlo je izvesno vreme od uvođenja IZIS-a. Da li IZIS na način na koji trenutno funkcioniše odmaže ili pomaže zdravstvenim radnicima i pacijentima?

– Nije nikom od nas, kao ni pacijentima, bilo lako da se naviknemo na IZIS i bilo je i ima puno problema, pa i ako svi ponekad pomislimo kako nam je bilo lakše bez njega, ipak moramo shvatiti da se stvari moraju menjati, da moramo držati korak sa svetom i biti deo sistema u kome je elektronska komunikacija deo stvarnosti i da mi ne možemo dozvoliti da ne budemo deo toga.      

K.D.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *