Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Sindikalisti PIK-a u stečaju zameraju (bivšem) vlasniku: Zašto Nicović ne vraća imovinu PIK-a?

Sindikalisti PIK-a u stečaju zameraju (bivšem) vlasniku: Zašto Nicović ne vraća imovinu PIK-a?trg_fontane

Gazdovanje Irva investicija Đorđija Nicovića i tajanstvenog konzorcijuma FARF sa Britanskih devičanskih ostrva PIK-om „Bečej“ od 2007. do početka 2011. godine, kao što se i moglo predvideti, u aprilu ove godine završeno je stečajem kombinata. Mada je pre nekoliko godina „gazda Nicović“ dočekan uz ushićenje i radnika i sindikalista, sada se on smatra – s razlogom – odgovornim za propast nekadašnjeg dragulja Bečeja, kako su ranijih godina mnogi nazivali kombinat.

Istovremeno sa stečajnim postupkom, u režiji države pravi se plan reorganizacije firme, kako bi nakon završetka stečajnog postupka nastavila da funkcioniše i da kad-tad ponovo bude privatizovana – uspešnije i odgovornije nego prvi put.
Kako su naveli sindikalni lideri u PIK-u, Branislav Šekerović, predsednik Samostalnog sindikata, i Aleksandar Pešić, predsednik sindikata Nezavisnost na konferenciji za novinare u ponedeljak, zaposleni u kombinatu su zadovoljni radom stečajnog upravnika i glavnog menadžera, a očekuju i da će do 9. septembra biti gotov plan reorganizacije preduzeća koji pravi konsultantska firma Zvonimira Nikezića Ces mekon, koja je napravila i analizu stanja u PIK-u pre nekoliko meseci (o tome je Mozaik opširno pisao), gde je navedeno da su tadašnji dugovi PIK-a bili 69 miliona evra.

Gde je konj od 145.000 evra?

Sindikalisti su saopštili novinarima da su nezadovoljni ponašanjem (bivšeg) gazde Đorđija Nicovića. Rekli su da je od kraja 2008. godine do početka 2011. trajalo otežano poslovanje PIK-a, a situacija je dodatno pogoršana podizanjem kredita od oko 9 miliona evra na ime PIK-a. Novac je kao kratkoročnu pozajmicu koristila firma Irva investicije Đorđija Nicovića. Nicović je taj iznos 2009. godine preveo u dugoročnu pozajmicu i tada je počela agonija PIK-a i zaposlenih, saopštili su sindikalisti. Zaduživanje kombinata je nastavljeno kupovinom mehanizacije i opreme (poljoprivredne mašine, laptopovi…) preko lizinga u vrednosti od oko 800.000 evra, koja se koristi u drugim firmama Đorđija Nicovića u Banatskom Brestovcu, Plandištu i Belom Blatu, a do maja ove godine PIK je platio oko 450.000 evra mašine koje ne koristi, objasnili su Šekerović i Pešić na konferenciji za novinare.
Pored toga, PIK je kupio i jednog konja za 145.000 evra (14,5 miliona dinara), a životinja je odneta u Beograd, dok je u ergeli Fantast smanjen broj konja jer su poklanjani drugim ergelama.
Sindikalisti su naveli i da je tokom 2010. godine PIK prodao ribu za oko 40 miliona dinara, a roba nije naplaćena, „jer se ne zna ko je kupac“.
Inače, običaj da nestaju stvari i životinje iz PIK-a „Bečej“ nije novost. Da podsetimo, takav običaj je postojao i ranije, u vreme direktora Dragana Satarića, kada su prasići u ogromnom broju (više hiljada) umeli da „nestanu“ iz firme.

Nečije, ničije

PIK „Bečej“ je privatizovan u avgustu 2007. godine, kada su 97,5% akcijskog kapitala kupili konzorcijum pravnih lica FARF Ltd. sa Britanskih devičanskih ostrva i Irva investicije d.o.o. Đorđija Nicovića iz Beograda. Kako je tada navedeno, vlasnik 51% akcija je FARF, a 49% Irva, mada niko ništa ne zna o FARF-u sa Devičanskih ostrva, čak ni predstavnici države, bar se tako ponašaju, mada je država bila prodavac PIK-a „Bečej“, pa bi bilo u redu da zna kome je prodala kombinat.

Pokušaj povraćaja imovine

U aprilu ove godine nadležni iz PIK-a su uputili zahtev Nicoviću, da s obzirom na stečajni postupak, izvrši svoju zakonsku obavezu i vrati mehanizaciju i konje u PIK, jer je to imovina kombinata, međutim, Nicović nije postupio po tom nalogu, objasnili su sindikalni lideri. Pešić i Šekerović uputili su apel Nicoviću da se ne ponaša bahato i da vrati imovinu PIK-a, kako se to sporno pitanje ne bi rešavalo na sudu.

Stečaj je spas?

„Uvođenje stečaja u PIK-u je bio način da se zaustavi otuđenje imovine, zaduživanje na teret PIK-a, izvlačenje robe i očuvanje 1.600 radnih mesta. Kako je sada, nakon uvođenja radnog stečaja, moglo da se stabilizuje stanje u kompaniji, da se proizvodnja odvija po planu, da se zarade isplaćuju svakog 25. u mesecu, a pre sve to nije funkcionisalo?“, postavili su retoričko pitanje predsednici PIK-ovih sindikata.
Upitani zašto su do sada čekali da prezentuju javnosti podatke o načinu rada firme u vreme gazdovanja Nicovića, Šekerović i Pešić su odgovorili da su tek sada uspeli da pribave dokaze za svoje tvrdnje, koje, međutim, nisu podelili novinarima, kojima su samo dali na uvid kopije dokumenata koji potvrđuju kupovinu konja od 145.000 evra i mehanizacije na lizing.

Dobri prinosi

Šekerović i Pešić su zadovoljni ovogodišnjim prinosima ostvarenim u PIK-u i kažu da je firmu ove godine i onaj odozgo pogledao (valjda su mislili na valjane vremenske uslove). Kazali su da je prosečan prinos pšenice 6,2 tone po hektaru, graška 6,1 tona, boranije 10 tona itd.
Nije, međutim jasno, kako je bilo moguće uz slične ili nešto manje prinose upropastiti PIK „Bečej“.

Problem ili uspeh, pitanje je sad

Pokrajinski sekretar za rad i zapošljavanje Miroslav Vasin koji je uključen u proces (pokušaja) sanacije PIK-a, pre mesec dana je izjavio za Bečejski mozaik da je od momenta pokretanja stečajnog postupaka u PIK-u konsolidovana proizvodnja, radnici dobijaju zaradu, doduše minimalnu, da je prva faza stečaja koja se odnosila na stabilizaciju rada PIK-a urađena, a sada sledi teži deo: kako finansijski stabilizovati PIK.
On je rekao da se završava proces procene imovine i plan reorganizacije koji stečajni sudija treba da usvoji kako bi se realizovao.
Vasin je, u ne previše optimističnom tonu, dodao: „Smatram da se na primeru PIK-a na neki način lomi cela situacija u poljoprivredi Vojvodine, a ako uspešno rešimo postupak u bečejskom kombinatu, onda ćemo otvoriti sva vrata da uspešno rešavamo i druge kolektive, a ako ne, onda smo u velikom problemu“.
Upitani kako komentarišu izjavu Vasina i kada očekuju ostvarivanje još nezavršenog plana reorganizacije, predstavnici sindikata su rekli: „Cilj nam je da što pre izađemo iz stečaja. Bili bismo zadovoljni da u 2012. godinu uđemo kao firma gde je uspešno završen stečaj, da država preuzme PIK, a potom da se preduzeće privatizuje, s tim da budući strateški partner pruži i određene garancije“.
U suprotnom istorija PIK-a će se ponoviti, a ceh će morati da plate poreski obveznici, kao, uostalom, i do sada.

Šta radi Ces mekon?

Zvonimir Nikezić, čija konsultantska firma Ces mekon pravi plan reorganizacije PIK-a „Bečej“, pre nekoliko meseci je u intervjuu za Novi magazin govorio o planovima za PIK i ostala loše privatizovana i upropašćena poljoprivredna preduzeća u Vojvodini. Kako je rekao, plan reorganizacije koji njegova konsultantska kuća predviđa, mogao bi da bude uspešan recept.
O konkretnim potezima u budućem planu reorganizacije PIK-a se zna malo, uglavnom to što je ranije saopštio pokrajinski sekretar za rad i zapošljavanje Miroslav Vasin: da će predvideti da država postane većinski vlasnik firme kroz pretvaranje svojih potraživanja u kapital, da će se napraviti socijalni program za 200-300 radnika koji bi otišli iz firme, planira se i zakup dodatnog poljoprivrednog zemljišta itd, a na kraju bi sledilo traženje strateškog partnera za ponovnu privatizaciju PIK-a.
Inače, firma Ces mekon se već dugi niz godina bavi izradom modela prodaje preduzeća. Ta firma je radila važne privatizacije poput Telekoma Srbije, Knjaza Miloša, Frikoma, Pivare Čelarevo, Mlekare Šabac, Trajala, Beograd filma itd, navode mediji.
Prema informacijama iz štampe, osnivač konsultantske firme Ces mekon Zvonimir Nikezić dugogodišnji je saradnik aktuelnog predsednika Vlade Srbije Mirka Cvetkovića, a njegov sin je bio i Cvetkovićev zamenik u Agenciji za privatizaciju.
Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać je ne tako davno izjavila da je u Miloševićevo vreme jedini domaći privatizacioni savetnik za prodaju Telekoma bio Ces mekon za koju je nekada radio premijer Mirko Cvetković.
Krajem marta ove godine dnevni list Danas objavio je tekst o propasti Beograd filma, najvećeg lanca bioskopa u Srbiji, koji je prodat kao nekretnina iako je mogao da se spasi prodajom jedne sale. Kako se navodi u tekstu, prodaja Beograd filma bez zaposlenih, koja je kupcu, tri dana pre nastanka teksta uhapšenom Nikoli Đivanoviću, omogućila ekstraprofit iz rasprodaje niza objekata na atraktivnim lokacijama, bila je urađena po modelu koji je Agenciji za privatizaciju predložila konsultantska kuća Ces mekon, izabrana da uradi model restrukturiranja. Država je prodala imovinu preduzeća za 9,4 miliona evra, a godinu dana kasnije Đivanović je za samo pet bioskopa inkasirao 18 miliona evra.
Savet iz Ces mekona bio je da se firma „očisti“ od radnika kroz stimulativne otpremnine, a potom proda kao nekretnina, pisalo je u Danasu. U istom tekstu je navedeno da je na isti način kao Beograd film, po savetu Ces mekona, Agencija za privatizaciju prodala i trgovinsku kuću Tehnopromet, koja je uz nekoliko manjih objekata, na Bulevaru kralja Aleksandra imala osmospratnicu u kojoj je kao zakupac već godinama smešten Telekom. Tehnopromet je, sa dva zaposlena, kupila firma Univerzal beogradskog biznismena Dušana Stupara koji je kasnije prodao kao nekretninu.

K.D.F.

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *