Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Ideje o višenamenskom „trošenju“ geotermalne vode: Banja, grejanje, plastenici… (5. deo)

Ideje o višenamenskom „trošenju“ geotermalne vode: Banja, grejanje, plastenici… (5. deo)trg_fontane

Cena geotermalne bušotine iz 2011. godine u blizini Šlajza bila je 44 miliona dinara, novac je odobrio Fond za kapitalna ulaganja, ali do decembra 2012. godine nije plaćeno izvođaču radova, firmi Hidrosonda iz Novog Sada. Nova lokalna vlast je nakon izbora 2012. godine, kritikovala prethodnu opštinsku garnituru, između ostalog i zbog toga što je dug za bušenje geotermalne bušotine ostavljen njoj. Naime, krajem 2012. godine obaveze za bušotinu bile su oko 52-53 miliona dinara, s kamatom.

Sredinom decembra 2012. godine su predstavnici opštine potpisali trojni ugovor na 40 miliona dinara u vezi sa regulisanjem dugova za bušenje geotermalne bušotine. Potpisnici su bili predstavnici NIS-a (čija je firma Hidrosonda), Fonda za kapitalna ulaganja i opštine Bečej. Nekoliko meseci kasnije je tadašnji predsednik opštine Vuk Radojević rekao: „Mi smo u decembru prošle godine u potpunosti isplatili dugovanja prema izvođaču radova NIS-u, to jest Hidrosondi u visini od oko 45 miliona dinara. Još imamo kamatu u visini od 12 miliona dinara, koja je nastala zbog neblagovremenog plaćanja obaveza, i pregovaramo da tu kamatu u potpunosti anuliramo“.
Geotermalna bušotina se, koja je papreno koštala, ni pet godina nakon izgradnje ne koristi. Bušotina je bila potrebna pre svega zbog najavljene izgradnje banje. Potom je planirano da geotermalna bušotina, čiji je kapacitet protoka vode oko 20 litara u sekundi a temperatura 65 stepeni Celzijusa, ima dvostruku namenu: voda bi se koristila za potrebe banje u Bečeju i za potrebe daljinskog grejanja,a pominjano je i zagrevanje plastenika.
Što se zasad nepostojeće banje tiče, geotermalna voda bi se koristila za zagrevanje budućeg banjskog kompleksa, dok bi se gas iz geotermalne vode prioritetno koristio za pogon gasnog motora, odnosno za proizvodnju električne i toplotne energije. U letnjem periodu otpadna toplota sa gasnog motora bi se koristila za pogon apsorpcione rashladne mašine koja bi služila za hlađenje hotela i banjskog kompleksa. Geotermalna voda bi se koristila i za pripremu tople potrošne vode, kao i za zagrevanje vode u bazenima.

Potencijal Bečeja

Značaj geotermalnih potencijala Bečeja otkriven je početkom 20. veka i 1903. godine izgrađeno je prvo kupatilo sa arteskom vodom koja blagotvorno deluje na reumatske, ginekološke i koštanozglobne bolesti. Nakon analiza vode, 1962. godine banja se pretvara u zdravstvenu ustanovu sa stacionarom, a formiranjem centra za KVB u Sremskoj Kamenici 1978. godine javila se potreba da se bečejska jodna banja, sa svim svojim potencijalima iskoristi u svrhu oporavka bolesnika u postoperativnom toku, međutim, ovaj projekat koji je završen 1982. godine, nikad nije realizovan.
Inače, Bečej je 1935. godine imao status banjskog grada, ali taj status nije uspeo da sačuva. Posle nekoliko decenija, Bečej ponovo ima status banjskog grada, koji mu je početkom januara 2013. godine dodelila Vlada Srbije, mada je još pre 4-5 godina lokalna vlast takođe planirala da pribavi taj status. Međutim, ukoliko Bečej nema banju, status banjskog grada ne znači mnogo.

Početkom marta 2011. godine potpisan je memorandum o namerama kojim je predviđena izgradnja turističko-zdravstvenog banjskog kompleksa u Bečeju. U ime AP Vojvodine dokument je potpisao predsednik vojvođanske vlade Bojan Pajtić, a u ime vlade Mađarske državni sekretar Žolt Bečei. Dve vlade su trebale da pruže podršku realizaciji ovog projekta i činilo se da je Bečej na korak od ostvarenja sna, jer je buduća banja trebala da bude izgrađena u roku od dve godine. Deklaraciju o zajedničkim namerama izgradnje komercijalne banje potpisali su Peter Knezi, tadašnji predsednik opštine Bečej i Peter Udud, generalni direktor „Akvaprofit“ a.d. iz Mađarske (investitor). Memorandumom je potvrđen dogovor između opštine Bečej i „Akvaprofita“ o saradnji i realizaciji investicije banje, hotela i ostalih turističkih i vodovodnih projekata, obnovljivih izvora energije i toplotne energije, koja se planiraju na području opštine. Prva faza je predviđala gradnju termalne banje i pratećih smeštajnih kapaciteta u vrednosti od 30 miliona evra. Opština je za potrebe projekta trebala da obezbedi površine i pravo eksploatacije termalne vode, a „Akvaprofit“ svoj intelektualni kapital, celokupni menadžment projekta, organizovanje finansiranja i upravljanje kompleksom. Potom je trebalo da se osnuje i registruje zajednička firma opštine i mađarskog partnera pod imenom „VitalSpa“ sa sedištem na adresi sadašnjeg JP Komunalac, a osnivački ulog je trebao biti milion dinara, opština 2.500 evra (25%), a „Akvaprofit“ 7.500 evra (75%). Međutim, do danas ugovor o osnivanju ove firme nije potpisan, niti je uplaćen predviđeni osnivački kapital. Umesto toga „Akvaprofit“ je odustao od investicije.
Oko 9,5 miliona dinara je potrošeno iz opštinskog budžeta za konsultantske usluge advokatskim i konsultantskim firmama (sav taj novac je, u suštini, bačen, jer su usluge i dokumenta koja su plaćena bila vezana za strateškog partnera opštine koji je odustao od investicije).

Snovi

O izgradnji banje Bečejci i lokalni političari dugo godina sanjaju i pričaju, a političari u predizborna vremena i obećavaju skoru izgradnju banje.
Konkretnije, doduše bez rezultata, razmišljalo se o izgradnji banje 2005. godine. Tada je u Bečeju bio organizovan i simpozijum o kardiovaskularnim bolestima i projektu „Banja Bečej“ za prevenciju, rehabilitaciju i lečenju srčanih bolesnika, Na simpozijumu je rečeno da u Bečeju postoje svi relevantni uslovi za izradu studije izvodljivosti banjskog kompleksa sa centrom za rehabilitaciju srčanih bolesnika i centrom za dijagnostiku i lečenje sportista. Ideja je bila da u banjskom kompleksu bude i akvapark, velnes centar, sportska dvorana, bazeni i hotel.
Nekoliko godina kasnije, u toku predizborne kampanje 2008. godine, pominjana je ideja o izgradnji bečejske banje i Bečeja kao banjskog grada (što je bila okosnica programa koji je predstavio Pokret za preokret-Pokret snaga Srbije i Pokret Moja Srbija) kada je i saopšteno da je još 2005. godine Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu uradio studiju o mogućnosti korišćenja geotermalnih voda u Vojvodini, iz koje je izrađen separat za opštinu Bečej, pošto Bečej poseduje najbolje geotermalne vode u celoj Vojvodini i sa ovakvim prirodnim potencijalima moguća je izgradnja banjsko-turističko-rekreativno-sportskog i kongresnog centra.

Lokalna vlast, koja je ustoličena u leto 2012. godine nije odustala od projekta izgradnje banje, ali je smatrala da prvenstveno treba da se napravi studija opravdanosti izgradnje komercijalne banje. U decembru 2012. godine posao izrade studije dobila je firma „Mertek“ Kft. (d.o.o.) iz Budimpešte (podizvođač je „Horvat kompani“), koji je okončan u februaru ove godine i za to je iz opštinskog budžeta plaćeno 3,2 miliona dinara, sa PDV-om. Potom je u maju mesecu zaključen ugovor sa „Golden Pinnacle“ Kft. (d.o.o.) iz Budimpešte o izradi elaborata o finansijskoj analizi izgradnje banjskog kompleksa za 3.655.680 dinara, koji je završen u septembru.
Prema rečima nadležnih u lokalnoj samoupravi tržišna analiza je na osnovu rezultata istraživanja sprovedenih tokom prva tri meseca 2013. godine pokazala opravdanost izgradnje banjsko-turističko-rekreativno-sportskog i kongresnog kompleksa u Bečeju, za koji je dat i predlog idejnog rešenja, a na osnovu toga urađena je i finansijska analiza po svim evropskim standardima, prema kojoj je za realizaciju ovog projekta potrebno investirati oko 23 miliona evra (12 miliona evra za izgradnju velnes i spa centra i 11 miliona evra za izgradnju hotela).
Po predloženom idejnom projektu, na prostoru od 7 hektara bio bi izgrađen hotel sa četiri zvezdice, ukupne površine 4.300 kvadratnih metara, sa 156 soba (sa jednim VIP, četiri direktorska i šest porodičnih apartmana, 40 dvokrevetnih i 106 standardnih soba) ukupnog kapaciteta za 470 gostiju, zatim glavni restoran za 300 gostiju i nekoliko pretećih barova, a predviđen je i veliki konferencijski prostor, jer prema tržišnoj analizi tako nešto nedostaje u ponudi. Pored hotela bi bi izgrađen velnes i spa centar sa otvorenim, zatvorenim i termalnim bazenima, sa toboganima i drugim vodenim atrakcijama, kao i svim vrstama sauna i medicinskim velnes uslugama i drugim pratećim sadržajima, od kuhinje, restorana, prodavnica do sportskih terena i dečjih igrališta. Ovakav velnes i spa centar bi raspolagao sa oko 650 kvadratnih metara vodenih površina u zatvorenom delu i sa oko 700 kvadratnih metara vodenih površina na otvorenom prostoru, a bio bi koncipiran tako da bude u funkciji tokom čitave godine.
„Ova studija, i tržišna i finansijska analiza, je urađena po svim međunarodnim standardima. To je veoma bitno prilikom traženja investitora, jer sa ovom projektnom dokumentacijom možemo da konkurišemo bilo gde, i u Razvojnoj banci Evropske unije i u komercijalnim bankama i investicionim fondovima u cilju obezbeđivanja sredstava za realizaciju projekta izgradnje banje, pošto ju je izradila međunarodno priznata i licencirana firma. Ovo govorim iz razloga što se na račun lokalne samouprave upućuju kritike, zašto je toliko plaćeno za studiju i zašto je ta firma izabrana, jer ukupno oko 50.000 evra nisu male pare, ali bez projekta i bez finansijske i tržišne analize urađenih po evropskim standardima nigde ne možemo konkurisati, a ova firma ima licencu koju priznaje evropsko tržište i ime garantuje da su to relevantni dokumenti i podaci na osnovu kojih se stvarno može napraviti i izvesti ta investicija“, rekao je u vreme izrade studija i analiza Mikloš Đurčik, član Opštinskog veća zadužen za regionalnu i prekograničnu saradnju.
U međuvremenu je objavljeno da je investitor iz Kuvajta zainteresovan da gradi banjski kompleks vredan oko 120 miliona dolara, potpisan je i dokument o namerama, ali, kako je rečeno, sudski spor u vezi zemljišta je, zasad, zaustavio obećano ulaganje, čiji je početak realizacije najavljen za prošlu godine.

R.M.

Medijski projekat Bečejskog mozaika „Budućnost korišćenja obnovljivih izvora energije u Bečeju“ sufinansira opština Bečej

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *