Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Julijanski kalendar: Još jedan doček

Julijanski kalendar: Još jedan dočektrg_fontane

Sutra, 13. januara, čeka se Stara nova godina ili Pravoslavna nova godina (Srpska nova godina) koja je neformalni tradicionalni pravoslavni praznik. Slavi se kao početak nove godine po julijanskom kalendaru.

U 20. i 21. veku, Srpska nova godina je 14. januara, budući da 13 dana zaostaje za Novom godinom po gregorijanskom kalendaru.
U Srbiji Stara nova godina najčešće se naziva Srpska nova godina, a ponekad i Pravoslavna nova godina ili Julijanska nova godina.
Srpska pravoslavna crkva slavi svoje praznike po julijanskom kalendaru koji je uradio astronom Sosigen, astrolog egipatske vladarke Kleopatre. U Cezarovu čast nazvan je julijanski i od tada godina počinje 1. januara umesto 25. marta.
Kao rezultat toga, u Srbiji Božić pada 7. januara. Naime, ulaskom u Kraljevinu SHS 1919. godine, Srbi su prihvatili gregorijanski kalendar, nazvan po papi Grguru XIII, koji je odlučio da posle četvrtka 5. oktobra 1582. godine svane petak 15. oktobar. Tako je nadoknađeno 10 dana zaostatka koji je imao gregorijanski kalendar u odnosu na julijanski. Zbog nesavršenosti kalendara i kašnjenja, ta se razlika do danas povećala na 13 dana. Veliki deo populacije dočekuje Srpsku novu godinu na sličan način kao i Novu godinu 1. januara. Tradicionalni narodni naziv za ovaj praznik je Mali Božići.
Tradicija Pravoslavne nove godine se zadržala u Rusiji, Armeniji, Ukrajini (Malanka), Moldaviji, Gruziji, Belorusiji, Kazahstanu, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.
Inače u svetu postoji čak 40 kalendara, a prema najstarijem poznatom računanju vremena, zapisanom u Bibliji, stigla nam je 7526. godina.
Najstariji kalendar računa vreme od postanka sveta 1. septembra 5508. godine pre rođenja Hrista. Prema njemu, danas je 7526. godina. Profesor nebeske mehanike i naučnik Milutin Milanković (1879-1958) napravio je na zahtev Svepravoslavnog sabora 1923. novojulijanski kalendar, najprecizniji na svetu, i koristi se u pedesetak zemalja sveta. Njegov model ima najmanje kašnjenje u odnosu na astronomsku godinu, svega 2,75 sekundi. Julijanski kasni 11 minuta i 14,75 sekundi, a gregorijanski 26,75 sekundi.

Priredio: B.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *