Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Kraj jedne ere u kombinatu: Krajem jula data socijalna pomoć bivšim PIK-ovcima

Kraj jedne ere u kombinatu: Krajem jula data socijalna pomoć bivšim PIK-ovcimatrg_fontane

O događajima u PIK-u „Bečej“ otkad je 17. decembra prošle godine na licitaciji prodat „MK grupi“ Miodraga Kostića za 45,5 miliona evra, ne zna se mnogo, osim da je oko sedam stotina radnika ostalo bez posla, a deo njih nekoliko meseci je protestovao ispred gradske kuće tražeći, kako su rekli, obećanu pomoć od države.

Od ukupnog broja zaposlenih, naime, oko 1.300 ljudi je u decembru 2015. godine, odmah nakon što je „MK grupa“ kupila kombinat iz stečaja, ostalo bez posla koliko se zna, 650 je vraćeno u kombinat, ali se ne zna u kom statusu rade, da li su primljeni na neodređeno ili na određeno vreme. Po krajnjoj računici, u junu mesecu oko 500 nekadašnjih zaposlenih u PIK-u je bilo nezaposleno, a evidentirano u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Pomoć od države, obećana nekoliko meseci pre aprilskih izbora, stigla je krajem jula. Naime, Centar za socijalni rad 20. jula uputio je ukupno 105 miliona dinara socijalne pomoći na bankovne račune oko 500 socijalno ugroženih građana Bečeja, nekadašnjih radnika PIK-a „Bečej“. Taj novac je država 18. jula uplatila u opštinski budžet, odakle je 19. juna upućen Centru za socijalni rad.
Podsetimo da je osnov za obezbeđivanje socijalne pomoći bivšim zaposlenima u PIK-u odluka Skupštine opštine Bečej doneta 31. maja „о utvrđivаnju Prоgrаmа prеvаzilаžеnjа stаnjа sоciјаlnе ugrоžеnоsti оdrе-đеnе kаtеgоriје stаnоvništvа nа tеritоriјi оpštinе Bеčеј“.
Vlada Srbije je pre toga, 15. aprila, nakon što su joj se zvaničnici Bečeja obraćali više puta, donela zaključak – pod oznakom „poverljivo“ – da se iz republičkog budžeta isplati jednokratna novčana pomoć „radi prevazilaženja izuzetno lošeg životnog standarda građana na teritoriji opštine Bečej“. Taj zaključak zaveden je u pisarnici opštine Bečej 26. maja (inače, oznaka tajnosti „poverljivo“ skinuta je sa zaključka vlade 24. maja). Na osnovu ovog zaključka koji je potpisao predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, Skupština opštine Bečej je donela odluku o utvrđivanju Programa prevazilaženja stanja socijalne ugroženosti određene kategorije stanovništva na teritoriji opštine Bečej.
U Programu za prevazilaženje stanja socijalne ugroženosti određene kategorije stanovništva na teritoriji opštine Bečej piše da je „cilj Programa prevazilaženje izuzetno lošeg životnog standarda socijalno ugroženih lica, bivših zaposlenih u preduzećima na teritoriji opštine Bečej, koja su nekada bila u državnom vlasništvu i poslovala sa državnim odnosno društvenim kapitalom, a koja su za osnovnu delatnost imala poljoprivrednu proizvodnju zasnovanu na najmanje 10% obradivog poljoprivrednog zemljišta na teritoriji opštine Bečej“ (samo jedno takvo preduzeće postoji u Bečeju, PIK „Bečej“, prim. nov.), a na pomoć imaju pravo oni građani koji se vode na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje najranije od 15.12.2015. godine, a najkasnije da su na istu prijavljena do dana donošenja Zaključka Vlade Republike Srbije, do 15.4.2016. godine.

Pomoć od 63.000 do 250.000 dinara

Iznos socijalne pomoći zavisi od radnog staža socijalno ugroženih građana koji su do decembra prošle godine bili u radnom odnosu u bečejskom poljoprivrednom kombinatu. Naime, oni koji su 15. decembra 2015. godine bili radno angažovani više od 25 godina, trebali su da dobiju 12 prosečnih neto minimalnih zarada za januar-decembar 2015. godine, odnosno 252.648 dinara. Onima koji su radili više od 15 i manje od 25 godina trebalo je biti isplaćeno 189.486 dinara, onima koji su radili više od 5 i manje od 15 godina 126.324 dinara i onima koji su bili zaposleni više od jedne i manje od 5 godina 63.162 dinara.
Da li će ljudi koji su dobili socijalnu pomoć uspeti s tim novcem da obezbede svoju egzistenciju zasad se ne zna, međutim, činjenica je da nekadašnji zaposleni drugih propalih bečejskih firmi, kao što su „8. oktobar“, „Živinopromet“, „Fadip“ itd, nisu dobili pomoć od države kada su ostali bez posla, niti se iko pitao da li će uspeti da prežive. Na pitanje novinara upravo o toj neravnopravnosti prilikom dodele državne socijalne pomoći, pre nekoliko meseci je odgovorio jedan od bivših zaposlenih u PIK-u (dok je bio u radnom odnosu bio je predsednik sindikata „Nezavisnost“ u kombinatu) Aleksandar Pešić rekavši: „Svaka ta firma je imala svoju državu, svoju vlast u to vreme. Ne znam da li je neko od njih toliko išao i molio, toliko radio za zaposlene kao `pikovci`. Svako je imao pravo da radi ono što mi radimo, da traži ono što mi tražimo. Žalosno je što smo svi dopustili da nam kompanija za kompanijom propada, a nismo radili ništa“.

Od obećanja spasa do bankrota

„Rešenje“ i „spas“ za PIK obećavale su sve vlasti otkad je postalo jasno da privatizacija PIK-a 2007. godine, koja je 2011. godine „okončana“ stečajnim postupkom, bilo je sve samo ne uspešan poduhvat. Kombinat je u vreme tadašnjeg nadležnog ministra Predraga Bubala (DSS) kupio konzorcijum investicionog fonda sa Britanskih Devičanskih Ostrva i firma „Irva investicije“, tada u vlasništvu biznismena Đorđija Nicovića.
Nakon otvaranja stečajnog postupka nad PIK-om u aprilu 2011. godine, pokrajinska vlast je obećala rešenje situacije u kombinatu – bez epiloga. Naime, u maju 2012. godine održani su izbori i sada se ne može ni pretpostaviti da li bi pokrajinska vlast zbilja uspela da „spasi“ firmu od bankrota. Podsetimo da je pokrajinska vlada predlagala da Institut za ratarstvo i povrtarstvo u saradnji sa republičkim Fondom za razvoj postane većinski vlasnik PIK-a, tako što bi se otkupili dugovi od najvećih poverilaca.

Rasprodaja traktora, berača, automobila

U PIK-u „Bečej“ rasprodaju rashodovanu mehanizaciju, naime, za 23. jul bila je zakazana aukcija na kojoj je, recimo, ponuđeno na prodaju 35 traktora (godina proizvodnje od 1980. do 2001. godine), sedamnaestak automobila (godina proizvodnje od 1989. do 2006. godine), oko četrdesetak prikolica, tri špeditera, 20 sejalica, 18 kultivatora, 9 setvospremača, četiri sitnilice biljnih ostataka, desetak plugova, kombajna itd.
Najviše novca se tražilo za berač za kukuruz, 3,1 milion, a najmanje za kultivator, 6.000 dinara.

Sredinom marta 2014. godine tadašnji ministar poljoprivrede Dragan Glamočić je, prilikom predizborne posete Bečeju, obećao da će država pomoći opstanak PIK-a. „Pokušaćemo da napravimo dogovor sa poveriocima i da pregovaramo sa strateškim partnerima“, rekao je Glamočić posle posete PIK-u, i dodao da neće biti dopušteno da radnici ostanu na cedilu i da taj kombinat prođe „onako kako su prošli neki drugi ranije, tokom privatizacije“. Glamočić je kazao i da je „rešenje praktično nađeno i ono će biti predočeno već nakon formiranja nove republičke vlade. Mi od prvog dana pričamo na ovu temu i upravo je privodimo kraju. Imamo rešenje za PIK ’Bečej’ bez obzira na to što je država manjinski poverilac. Najlakše je firmu gurnuti u bankrot, što bi mnogima i odgovaralo, ali mislim da PIK može da funkcioniše i da opstane i da ima spasa za PIK ’Bečej’“. Na konstataciju novinara da je AIK banka jedan od najvećih poverilaca kombinata i da je ta banka u većinskom vlasništvu firme „MK grupe“ Miodraga Kostića, Glamočić je rekao: „Mi ćemo imati rešenje za ovaj problem, pokušaćemo kao država da napravimo dogovor sa poveriocima i da izađemo mi, kao neko ko će pregovarati sa strateškim partnerom, i nećemo pustiti PIK ’Bečej’ da prođe kao neki kombinati ranije, bez obzira na to ko god bio vlasnik bilo koje banke, bilo kog kombinata. Država ima odlučnost da reši ovaj problem i neće ostaviti ljude na cedilu i bez posla“.
Zatim su predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević-Bošković u leto 2014. godine, prilikom posete opštini Bečej povodom 100 dana rada republičke vlasti, takođe izjavili da brinu o sudbini PIK-a.
No, „rešenje za PIK“ očigledno nije nađeno, jer inače priča o bečejskom proizvođaču hrane ne bi bila okončana bankrotom.

K.D.F.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *