Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Najavljena investicija od 7-8 miliona evra: Akvapark u Bečeju na leto

Najavljena investicija od 7-8 miliona evra: Akvapark u Bečeju na letotrg_fontane

Lokalne vlasti su više od 20 godina obećavale izgradnju bečejske banje. Najozbiljnija obećanja data su 2011. godine, tada se baratalo sa cifrom od 30 miliona evra, koliko bi trebalo da bude uloženo u izgradnju banje, a potom 2016. godine, kada se pričalo da će banja da vredi 120 miliona dolara. Nijedna od tih ideja nije ostvarena.

Početkom 2018. godine priča o izgradnji bečejske banje ponovo je aktuelna – u manjim razmerama od dosad planiranog, a i investitor bi ovoga puta, za razliku od firmi iz Mađarske i Kuvajta, trebalo da bude domaći.

Za sada je srušen ruinirani objekat nekadašnje „Halasčarde“ na obali Tise, a taj poduhvat je deo pripreme zemljišta za potrebe izgradnje banje.

Predsednik opštine Dragan Tošić je u ponedeljak, 19. marta, rekao da su ideje o izgradnji banje postojale i pre dvadesetak godina i sve lokalne vlasti su pokušale da za ceo kompleks banje, od Lovačke ulice levo prema Tisi, nađu jednog investitora.

– Posle je, u nekom drugom periodu, arapski investitor koji je dolazio u Bečej, bio zainteresovan za ostrvo (kod Šlajza) zbog čega su i nastali problemi, pa je taj investitor odustao od toga da gradi banju u Bečeju, zato što je hteo da bude tu i ostrvo i onda je video da pravne stvari tu nisu kako treba. Naravno da neko ko hoće da uloži novac, neće doći negde gde pravne stvari nisu završene do kraja. Mi smo tada došli do zaključka da to ostrvo treba da zaobiđemo da ne bismo dolazili do problema. Onda smo našli potencijalnog investitora s kojim su razgovori pri kraju, ali će investicija biti daleko manja nego što je ranije predviđeno, ali veoma značajna za Bečej.

Uskoro će parcele biti ponuđene na prodaju?

– Morali smo da isparcelišemo zemljište koje se nudi investitoru da bismo gradili banju, dosta manju nego što je ranije predviđeno, a sa druge strane ipak ozbiljnu banju, odnosno akvapark, koji će biti skoro najveći u regionu. Dobili smo pismo o namerama od budućeg investitora, biće 8 bazena, 4 zatvorena i 4 otvorena i akvapark će funkcionisati tokom cele godine, a ne samo leti, kao u Petrovcu. Uradili smo parcelaciju, razgovori su u toku, mislim da ćemo ove nedelje zaokružiti celu priču i onda ćemo na sednici Skupštine opštine, mislim da već početkom aprila, raspisati prodaju zemljišta i oni koji su zainteresovani, počeće da grade tu.

Raspršena velika obećanja

U Bečeju je banju najpre trebalo da gradi „Akvaprofit“ iz Mađarske. Godine 2011. su tadašnji predsednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić i državni sekretar za privredu Republike Mađarske Žolt Bečei potpisali Memorandum o namerama kojim je predviđena izgradnja turističko-zdravstvenog banjskog kompleksa, a deklaraciju o zajedničkim namerama (o izgradnji komercijalne banje) potpisali su Peter Knezi, tadašnji predsednik opštine Bečej i Peter Udud, generalni direktor „Akvaprofit“ a.d. iz Mađarske. Plan je bio da se u prvoj fazi ulaganja grade banja i prateći smeštajni kapaciteti u vrednosti od 30 miliona evra, a opština je za potrebe projekta trebalo da obezbedi površine i pravo eksploatacije termalne vode.
Uprkos tome što je do kraja 2011. godine okončan javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju banje, određeno je mesto gde bi banja trebalo da bude (na obali Tise, potez oko sadašnjeg „hipodroma“), izabran je strateški partner, pominjani „Akvaprofit“, potpisan je ugovor o osnivanju preduzeća „VitalSpa“ d.o.o. čiji su osnivači trebalo da budu opština i „Akvaprofit“ – u oktobru 2012. iz te firme je saopšteno da ona neće da gradi banju u Bečeju.
Potom, nakon promene vlasti u Bečeju, 2016. godine, ponovo je najavljena izgradnja banje, investicija je trebalo da vredi 120 miliona dolara koje će, kako je rečeno, kuvajtski šeik uložiti. Potpisan je i Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije, opštine Bečej, preduzeća „Alganim” iz Kuvajta i „Arab-invest” d.o.o, ali su potom Kuvajćani odustali od izgradnje banje. Naime, u martu 2017. godine doneta je prvostepena presuda Osnovnog suda u Bečeju u vezi sa ostrvom kod Šlajza, koje je obećano na prodaju šeiku iz Kuvajta za potrebe izgradnje bečejske banje, u kom se navodi da je vlasnik parcele AP Vojvodina, a s druge strane, prošlogodišnjim izmenama Generalnog plana naselja Bečej precizirano je da na tom ostrvu mogu da se grade samo sportski sadržaji i montažni objekti, a ne luksuzne vile, što je, navodno, bio cilj potencijalnog ulagača.

O kom domaćem investitoru je reč?

– Domaći je investitor u pitanju, ali ne bih sada imenovao ko je to.

Kolika bi trebalo da bude vrednost investicije?

– Oko 7-8 miliona evra, ne više. S druge strane, za zemljište koje smo isparcelisali, zainteresovani su i novi potencijalni investitori koji su zainteresovani da grade hotele pored akvaparka.

Investitor s kojim sada razgovarate gradi samo akvapark, a ne i smeštajne kapacitete?

– Investitor koji gradi akvapark izgradiće i hotel, koji će imati u prvoj fazi 40, u drugoj 80, a na kraju, kada to bude bilo završeno za dve, dve i po godine, 120 mesta. Postojaće hotel, smeštajni kapaciteti, ali će postojati i bazeni, koji su najbitniji za građane, koje će moći koristiti građani Bečeja kupovinom jednodnevne karte, ali će biti dosta ljudi koji će dolaziti i biti smešteni u hotelu investitora koji gradi i akvapark. Biće tu, siguran sam, i dosta turista koji će koristiti neke druge smeštajne kapacitete i odatle odlaziti u akvapark. Mislim da ćemo time promeniti izgled Bečeja i naš grad će biti drugačijih dimenzija kada bude svaki dan turista u gradu.

Rušenje „Halasčarde“ bez javne nabavke

U Planu javnih nabavki opštine za 2018. godinu navodi se da je za rušenje čarde (nekadašnja „Halasčarda“) planiran iznos od 750.000 dinara, a proces javne nabavke je trebalo biti pokrenut u aprilu mesecu, međutim, rušenje tog ruiniranog objekta započeto je ranije, a za taj posao, koji obavlja jedna bečejska firma, nije raspisana javna nabavka, jer je procenjena projektna vrednost radova bila 411.000 dinara, a taj iznos ne podleže pokretanju postupka javne nabavke.

Kada bi trebalo da počne izgradnja akvaparka, ukoliko se postigne dogovor sa ulagačem?

– Ove godine tokom leta će početi izgradnja, u junu ili u julu mesecu.

Da li postoji projekat?

– Projekat radi investitor na osnovu onoga što smo mu dostavili, pošto je planom generalne i detaljne regulacije predviđeno kako bi to trebalo da izgleda i dogovorili smo se da oni  ne izlaze iz tih okvira.

„Halasčarda“ je već srušena uprkos tome što je javna nabavka za taj posao predviđena za april.

– Srušena je, nije urađena javna nabavka, jer je cena bila ispod 500.000 dinara, a za to nije potrebna javna nabavka, a sa druge strane, morali smo da ubrzamo radove zato što  nas investitor bar jednom nedeljno zove da vidi gde smo stigli sa papirima i sa rušenjem te čarde. Po njihovom odnosu prema nama se čini da ovaj put neće biti promašaja što se tiče banje.

Za potrebe akvaparka bi trebalo da se dobije i upotrebna dozvola za geotermalnu bušotinu. Da li je taj postupak okončan?

– Ozbiljno razmišljamo o tome šta da radimo s tom vodom. Postoje neke zakonske regulative i čini se da će naša Toplana teško moći da koristi tu vodu. S druge strane, tu vodu će koristiti investitor koji će da gradi banju, pa i ti hoteli koji će biti izgrađeni. Na kraju krajeva, jer u toj bušotini postoji gas i voda, moramo uraditi i investiciju koja će razvrstati gas od vode. Ako imamo 20 litara vode u sekundi, mislim da gasa ima dvostruko više. Taj gas mora negde da se koristi da bi se voda mogla koristiti. Zato moramo da uradimo tu investiciju kako bi se ta voda koristila. Mi ćemo paralelno sa tom izgradnjom izgrađivati i taj deo. Bitno je naći potencijalnog investitora za korišćenje gasa, da ga ne bismo „bacali“. Ima nekoliko stvari koje treba paralelno da radimo – rekao je Tošić.                      

K.D.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *