Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Nova opštinska odluka o naknadi za zaštitu životne sredine: Lokalni namet od 2 dinara po kvadratnom metru korišćenja poslovnih zgrada i prostorija

Nova opštinska odluka o naknadi za zaštitu životne sredine: Lokalni namet od 2 dinara po kvadratnom metru korišćenja poslovnih zgrada i prostorijatrg_fontane

Odluka o naknadi za zaštitu i unapređenje životne sredine opštine Bečej usvojena je pre nedelju dana, 30. juna, na 20. sednici Skupštine opštine Bečej. Predviđeno je da „ekološku taksu“ plaćaju fizička i pravna lica „čija aktivnost utiče na životnu sredinu, u skladu sa Uredbom o određivanju aktivnosti čije obavljanje utiče na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 109/2009 i 8/2010)“ po osnovu korišćenja nepokretnosti: za korišćenje poslovnih zgrada i poslovnih prostorija za obavljanje poslovne delatnosti privrednih subjekata; za korišćenje zemljišta za obavljanje redovne delatnosti privrednih subjekata; po osnovu ostvarenog prihoda od obavljanja određenih aktivnosti koje utiču na životnu sredinu.

Visina naknade utvrđena je prema površini nepokretnosti na mesečnom nivou u iznosu od 2 dinara po kvadratnom metru korišćenja poslovnih zgrada i poslovnih prostorija za obavljanje poslovne delatnosti privrednih subjekata; i 0,50 dinara po kvadratnom metru za korišćenje zemljišta za obavljanje redovne delatnosti privrednih subjekata. Visina naknade po osnovu ostvarenog prihoda od obavljanja određenih aktivnosti koje utiču na životnu sredinu je 0,2 odsto od ostvarenog prihoda na godišnjem nivou. Ukoliko je jedno lice obveznik po više osnova, najviši iznos naknade ne može biti viši 0,2 odsto od ostvarenog prihoda na godišnjem nivou. Postoji mogućnost da se umanji naknada za 20 odsto za korišćenje poslovnih zgrada i poslovnih prostorija za obavljanje delatnosti privrednih subjekata čija je površina preko 20.000 m2 i za 30 odsto za one čija je površina veća od 60.000 m2.
Prema procenama nadležnih iz lokalne samouprave, pojedini obveznici će godišnje plaćati čak i 13 miliona dinara.
Naknada se obračunava na godišnjem nivou za tekuću godinu i plaća se u jednakim tromesečnim ratama.
Obaveza je onog ko treba da plaća naknadu da podnese prijavu za utvrđivanje te obaveze Opštinskoj upravi (odeljenju nadležnom za poslove lokalne poreske administracije) najkasnije do 31. marta u godini za koju se utvrđuje naknada, te u roku od 15 dana od dana početka obavljanja aktivnosti koja utiče na životnu sredinu.
Ako obveznik ne podnese prijavu, naknada će biti utvrđena na osnovu podataka kojima raspolaže Odeljenje za lokalnu poresku administraciju, ili inspekcijskom kontrolom, piše u odluci i dodaje se da će novac koji se obezbeđuje od naknade biti korišćen za zaštitu i unapređenje životne sredine u skladu sa Programom korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej – za preventivne i sanacione programe i projekte, programe i projekte praćenja stanja životne sredine, programe zaštite i razvoja zaštićenih prirodnih dobara na teritoriji opštine, informisanje i objavljivanje podataka o stanju i kvalitetu životne sredine, obrazovanje aktivnosti, sufinansiranje edukativnih programa i projekata u cilju jačanja svesti o potrebi zaštite životne sredine. Predsednik opštine jednom godišnje podnosi izveštaj Opštinskom veću (lokalna vlada) o realizaciji Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej.
Stupanjem na snagu ove odluke, 8. dana nakon objavljivanja u Službenom listu opštine, prestaje da važi prethodna odluka o naknadi za zaštitu i unapređenje životne sredine koja je objavljena 2010. i 2011. godine.

Da li će Bečej da dobije registar zagađivača?

U obrazloženju odluke navodi se da su razlozi za njeno donošenje, osim što su definisane članom 87. Zakona o zaštiti životne sredine gde je navedeno da jedinica lokalne samouprave može propisati naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine, odnosno utvrđuje visinu, rokove, obveznike, način plaćanja i olakšice, utvrđeno je da se pribavlja mišljenje Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine (dobijena je saglasnost iz ministarstva). Tim članom zakona definisan je i način korišćenja namenskih sredstava preko budžetskog fonda za zaštitu i unapređenje životne sredine, prema usvojenom Programu korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej koji se, kako se navodi, „realizuje kroz lokalne akcione i sanacione planove u skladu sa strateškim dokumentima“. Izmenama Zakona o zaštiti životne sredine, iz 2016. godine akcenat je stavljen na ekonomske instrumente i uvođenje Zelenog fonda koji je sam već definisao načine da se omoguće ulaganja u unapređenje kvaliteta životne sredine i da se u narednom periodu doprinese smanjenju negativnih uticaja. Navodi se i da „oblast zaštite životne sredine zahteva sveobuhvatnost posmatranja svih činilaca i instrumenata zaštite životne sredine na lokalnom nivou, posebno kako bi se omogućilo privrednim subjektima da sami rade na poboljšanju kvaliteta životne sredine kroz uvođenje novih tehnologija kojima se smanjuju elementi koji utiču na zagađenja. Na ovaj način se sredstva mogu kanalisati u pravcu poboljšanja poslovnog okruženja, ali se i dalje zadržavaju mehanizmi kontrole kroz druge zakone koji regulišu oblast životne sredine“.
O mehanizmima kontrole zagađivača na teritoriji opštine Bečej javnost nije informisana i građani opštine i ne znaju ko su zagađivači i na koji način oni utiču na životnu sredinu, jer uprkos višegodišnjim najavama iz lokalne samouprave, registar zagađivača još nije napravljen, mada u Programu korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej za 2017. godinu piše da je predviđena izrada Lokalnog katastra izvora zagađenja životne sredine i za tu namenu je planirana potrošnja 200.000 dinara.

Plan za 2017. godinu: 70 miliona dinara za zaštitu okoline

Program korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej za 2017. godinu Opštinsko veće lokalne samouprave usvojilo je krajem januara, uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
U tom dokumentu predviđeno je kako će biti potrošeno više od 70 miliona dinara. Deo tog novca, oko 29 miliona dinara, se planira obezbediti naplaćivanjem naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, a u fond je iz 2016. godine preneto 41,4 miliona dinara.
U programu piše da bi na sanaciju i remedijaciju deponije „Botra“ (sanacija je u završnoj fazi) trebalo da se potroši nešto više od milion dinara, za izgradnju ograde, rampe, oglasne table, led osvetljenje ulaza u deponiju predviđeno je 1,3 miliona dinara, za izradu dokumentacije i aktivnosti u vezi sa nadzorom uklanjanja divlje deponije u Mileševu (preneta aktivnost iz 2016. godine) treba obezbediti 600.000 dinara, a za samo uklanjanje deponije 8,5 miliona dinara.
Za održavanje javnih zelenih površina u Bečeju je predviđeno 5,5, za održavanje takvih površina u naseljenim mestima opštine 2 miliona, a za izradu projekta i za orezivanje drvoreda u Zelenoj ulici pola miliona dinara.
U programu se navodi da su u prethodnom periodu nabavljene dve motorne kosilice za travu, koje su date na revers mesnim zajednicama, a da je neophodna nabavka još tri kosilice za održavanje međublokovskog zelenila, a za to je predviđeno 800.000 dinara.

Uredba

Uredbom Vlade Srbije određene su aktivnosti čije obavljanje utiče na životnu sredinu, a za koje opštine i gradovi mogu propisati naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine.
Aktivnosti obuhvataju sve zahvate (stalne ili privremene), kojima se menjaju i/ili mogu promeniti stanja i uslovi u životnoj sredini.
Aktivnosti su projekti za koje je obavezna procena uticaja na životnu sredinu i projekti za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu. Na listi tih i takvih aktivnosti u uredbi se navode postrojenja za preradu istrošenog nuklearnog goriva; postrojenja predviđena za proizvodnju ili obogaćenje nuklearnog goriva, za preradu istrošenog nuklearnog goriva ili visoko radioaktivnog nuklearnog otpada, za trajno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva, za trajno odlaganje nuklearnog otpada, za preradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada; postrojenja za pečenje ili sinterovanje metalne rude; za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika; za preradu u crnoj metalurgiji; postrojenja za proizvodnju obojenih sirovih metala iz rude, koncentrata ili sekundarnih sirovina putem metalurških i/ili hemijskih procesa i/ili elektrolitičkih procesa; postrojenja za ekstrakciju, proizvodnju, preradu i obradu azbesta i proizvoda koji sadrže azbest; za proizvodnju cementnog klinkera, cementa i kreča; kombinovana hemijska postrojenja; za eksploataciju podzemnih voda ili obogaćivanje podzemnih voda; za objekte za intenzivan uzgoj živine ili svinja sa kapacitetom preko 85.000 mesta za proizvodnju brojlera, 40.000 mesta za živinu u uzgoju i eksploataciji, 2.000 mesta za proizvodnju svinja (preko 30 kg težine), 750 mesta za krmače; za industrijska postrojenja za proizvodnju celuloze iz drvne mase, slame ili sličnih vlaknastih materijala, papira i kartona sa proizvodnim kapacitetom koji prelazi 20 t/dan; za industriju minerala (postrojenja za izradu stakla, za topljenje mineralnih materija, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem – određene su količine); za postrojenja za preradu hrane (klanice sa proizvodnim kapacitetom većim od 50 t mesa na dan); za obradu i preradu prehrambenih proizvoda iz sirovina životinjskog porekla (izuzev mleka) sa proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda većim od 75 t na dan, biljnih sirovina sa proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda većim od 300 t na dan (prosečna tromesečna vrednost), za obradu i preradu mleka, kod kojih je količina primljenog mleka veća od 200 t na dan (prosečna godišnja vrednost); industrijski pogoni za proizvodnju pulpe iz drveta ili drugih vlaknastih materijala, papira i kartona, sa proizvodnim kapacitetom koji prelazi 20 t na dan, postrojenja za predtretman ili bojenje prediva ili tekstila, čiji proizvodni kapacitet prelazi 10 t na dan; postrojenja za štavljenje kože, proizvodnog kapaciteta iznad 12 t finalnih proizvoda na dan, postrojenja za površinsku obradu materijala, predmeta ili proizvoda korišćenjem organskih rastvarača, posebno za odeću, štampanje, prevlačenje, odmašćivanje, vodootpornost, bojenje, čišćenje ili impregnaciju, sa kapacitetom iznad 150 kg/h ili više od 200 t godišnje.
Tu su i projekti za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu iz oblasti poljoprivrede, akvakulture i šumarstva, objekti za intenzivan uzgoj i držanje živine, goveda, svinja, s plemenitim krznom itd. (određeni su kapaciteti); krčenje šuma, proizvodnja i prerada metala; postrojenja za proizvodnju ili sklapanje motornih vozila i proizvodnju motora za motorna vozila (automobili, autobusi, teretna vozila, poljoprivredna, građevinska i rudarska mehanizacija kao i druga vozila na motorni pogon); postrojenja za proizvodnju alkoholnih pića, bezalkoholnih pića i sirćeta (određeni su kapaciteti), za klanje životinja, za preradu ribe, za proizvodnju ribljeg brašna ili ribljeg ulja; za proizvodnju ili rafiniranje šećera korišćenjem šećerne repe ili sirovog šećera itd.

Za nabavku uličnih kanti i potrebnog mobilijara u cilju pravilnog odlaganja otpada na javnim površinama (uvođenje selektivnog odlaganja) predviđeno je 1,2 miliona.
Za izgradnju kanalizacije otpadnih voda u delu ulice Uroša Predića (dužine 180 m) potrebno je 2,1 milion, u delu ulice Novosadska (dužine 380 m) 9 miliona, u ulicama Sinđelićeva i Republikanska od ulice Doža Đerđa do Miloša Crnjanskog (dužine 233 m) 3,6 miliona, u ulici Miloša Bugarskog od ulice Zilahi Lajoša do Proleterske (dužine 367 m) takođe 3,6 miliona, a za kolektor otpadnih voda (Republikanska ulica) i sredstva za opštinsko učešće (preneta obaveza iz 2016. godine) 5 miliona dinara. Za izradu projekta za prečistač otpadnih voda (sredstva za opštinsko učešće) predviđeno je milion dinara.  
Za izradu Programa zaštite životne sredine sa akcionim planom od 2017. do 2022. godine planiran je iznos od 800.000 dinara; za Program i monitoring kontrole kvaliteta vazduha u Bečeju 300.000 dinara, za Program i monitoring nivoa komunalne buke na teritoriji opštine 300.000 dinara, za Program praćenja kvaliteta površinskih voda na teritoriji opštine 100.000 dinara, za Program ispitivanja zagađenosti zemljišta u naselju Bečej 100.000 dinara, za Program kontrolnog monitoringa nejonizujućih zračenja u naselju Bečej 200.000 dinara, za izradu Lokalnog katastra izvora zagađenja životne sredine 200.000 dinara, za izradu Katastra zelenih površina sa Studijom unapređenja zelenila u naselju Bečej 200.000 dinara i za praćenje elektromagnetskog zračenja 200.000 dinara.
Tokom 2017. godine nastavljeno je merenje koncentracije alergenog polena na teritoriji opštine, reč je o dnevnom merenju od 1. februara do 31. oktobra. Za praćenje nivoa alergena u vazduhu i za izradu godišnjeg izveštaja predviđeno je 600.000 dinara, uništavanje ambrozije u opštini bi trebalo da košta milion dinara, za suzbijanje komaraca je predviđeno 6,5 miliona, za suzbijanje krpelja 1,1 milion, a za projekat monitoringa i monitoring 400.000 dinara.
U Programu su predviđene i aktivnosti u Parku prirode „Stara Tisa“. Za čišćenje i održavanje Parka prirode (upravljač je JP Komunalac) predviđeno je 4 miliona dinara, a za učešće na konkursima biće potrebno milion dinara.  
Za čišćenje i održavanje trske u Parku prirode „Beljanska bara“ (planirana aktivnost sa upravljačem JVP Vode Vojvodine) treba obezbediti 300.000 dinara, a za postavljanje osmatračnice za posmatranje ptica (planirana aktivnost sa upravljačem Vode Vojvodine) 500.000 dinara.
Planiran je i sanacioni postupak uređenja drvoreda hrasta u Bačkom Petrovom Selu (aktivnost upravljača JP Komunalac) i za to je predviđen iznos od 2 miliona dinara, dok za program uređenja međublokovskog zelenila u cilju unapređenja životne sredine u naselju Bečej trebalo bi da bude potrošeno 1,2 miliona.
Pokretanje postupka izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (revizija), Lokalni plan upravljanja otpadom (usklađivanje sa zakonom) i posete domaćim i međunarodnim sajmovima, skupovima, edukativnim seminarima trebalo bi da košta ukupno 1,2 miliona dinara.
Za akciju „Sat za planetu“ predviđeno je 50.000 dinara, za Dan planete zemlje 40.000, za Svetski dan zaštite životne sredine 100.000, za Dan bez automobila 30.000, za Dan klimatskih promena 50.000, za predavanje o alergenom polenu 150.000, za edukaciju na terenu 300.000, za edukaciju zaposlenih 200.000, za štampanje ekološki edukativnog materijala 300.000, a za rad u komisijama i radnim timovima 300.000 dinara.
Za informisanje i obaveštavanje predviđeno je 600.000, a za izradu zvaničnog sajta za životnu sredinu 400.000 dinara.

Prošle godine je potrošeno manje od pola budžeta

O tome kako je potrošen deo od planiranog novca iz opštinskog fonda za zaštitu životne sredine prošle godine, građani mogu da steknu relativno grubu sliku iz izveštaja o korišćenju sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej za 2016. godinu, koji je u aprilu ove godine upućen Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine. U šturom izveštaju, u kom ne piše za koje projekte je novac trošen, navodi se da je za podsticajne i sanacione programe i projekte planiran iznos od 44,2 miliona dinara, međutim, potrošeno je samo 4,3 miliona. Za programe i projekte praćena stanja životne sredine potrošeno je 8,8 miliona umesto 9,1 milion, koliko je planirano. Za program zaštite i razvoja zaštićenih prirodnih dobara na teritoriji opštine predviđeno je 8,5, a potrošeno 8,4 miliona dinara. Za propagandne aktivnosti i saradnju sa vaspitno-obrazovnim, naučnim i drugim organizacijama (programi, projekti) trebalo je biti potrošen iznos od 1,8 miliona dinara, a iskorišćeno je 1,2 miliona. Za obrazovne aktivnosti i jačanje svesti o potrebi zaštite životne sredine planiran je 2,1 milion, a potrošeno je 1,9 miliona dinara. Za informisanje i objavljivanje podataka o stanju i kvalitetu životne sredine predviđeno je 750.000, a potrošeno je 495.000 dinara.
Od ukupno planiranih 66,4 miliona dinara u 2016. godini potrošeno je 25,3 miliona. Preneta, neutrošena sredstva iz 2015. godine iznosila su 34,4 miliona dinara, ostvareni prihodi u 2016. godini bili su 32,3 miliona, a rashodi 25,3 miliona. U 2016. godini nije potrošen planirani iznos od 41,4 miliona dinara.

R.M.

Tekst je nastao u okviru medijskog projekta Bečejskog mozaika „Odluke u ime građana 2017“ koji je sufinansiran iz budžeta opštine Bečej
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *