Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Intervju sa direktorom DTD „Srednja Bačka“ Zoranom Dragićem: Uspešan poslovni bilans

Intervju sa direktorom DTD „Srednja Bačka“ Zoranom Dragićem: Uspešan poslovni bilanstrg_fontane

Prethodna godina za DTD „Srednja Bačka“, bila je u znaku velikog projekta u vezi rešavanja problema odvođenja i dovođenja vode na području Bačkog Petrovog Sela, odnosno rešavanja problema crpne stanice.

Ovaj značajan projekat podrazumeva i obimna finansijska sredstva, koja su obezbeđena iz nekoliko izvora.
Radove su sufinansirali opština Bečej i JVP Vode Vojvodine. Opština Bečej je učestvovala sa oko 30 miliona dinara obezbeđenih u budžetu od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, a ukupni iznos je 77 miliona dinara sa PDV-om. Prema očekivanjima, nakon urađene infrastrukture, ceo sistem bi trebao biti završen tokom ove godine.

– Ugovor o crpnoj stanici je potpisan u oktobru mesecu prošle godine i naš interni plan je bio da u proleće ove godine završimo sve radove. U tome smo i uspeli. Uradili smo šahtu na strani Tise, betonirali građevine i uradili regulaciju vodotoka od Tise do crpne stanice – rekao je Zoran Dragić, direktor DTD „Srednja Bačka“. – Crpna stanica će raditi u dva režima: odvodnog i dovodnog. U periodu vegetacije predviđeno je da se iz Tise preuzima voda, da se preko crpne stanice ubacuje u Čik, kod Bikare se spušta u Perlek i na taj način bi se navodnjavalo oko 2.500 hektara zemljišta i još gornji teren površine oko 1.000 hektara, što znači da se po projektu ovom crpnom stanicom omogućilo navodnjavanje oko 3.500 hektara.

Za Bačko Petrovo Selo to ima značaja u smislu poljoprivredne proizvodnje.

– Što se tiče navodnjavanja, to je važno za poljoprivrednu proizvodnju, a svakako je važno i odvodnjavanje zbog bezbednosti naselja jer je Čik bio jedini gravitacioni ispust i u situaciji kada je njegov vodostaj visok, on ne može da se uliva u Tisu i odnosi višak vode, tako da se povećavao njegov nivo i u nekim slučajevima pretio ugrožavanju naseljenog mesta. Takvu situaciju smo imali od 2010. do 2014. godine kada je bila visoka voda i mi smo montirali pokretne crpne agregate kako bismo smanjivali nivo Čika, a sada, ovom crpnom stanicom sa tim drugim, odvodnim režimom, nećemo morati više to da radimo.

Da li već imate povratnu informaciju od poljoprivrednika u vezi ove investicije?

– Za sada nemamo, ali se nadam da će poljoprivrednici biti zadovoljni kada se kompletno uredi sistem i kada u letnjim mesecima bude vode u ataru.

Šta još konkretno treba da se uradi?

– Do sada smo uradili više od 50 odsto ugovorenog posla i predstoji da počnemo da radimo šahtu na strani Čika. Nama je bilo izuzetno bitno da uradimo deo pored Tise do povišenja njenog nivoa i da „pobegnemo“ iz tog područja gde može da poplavi jer bi u tom slučaju zastali radovi i rokovi bi se produžavali. Uradili smo ono što smo planirali i sada nas čekaju radovi na delu iza nasipa koji su „bezbrižniji“, kada je reč o visokom vodostaju. Kako su nam vremenske prilike dopuštale, mi smo tokom janura radili sa strane Bačkog Petrovog Sela i posle kratke pauze ovih dana smo  počeli sa iskopavanjem i izgradnjom druge šahte.

Pored ovih vanrednih aktivnosti, DTD „Srednja Bačka“ ima i uobičajene poslove. U prethodnih nekoliko godina bila je aktuelna gradnja mostića u ataru preko kanala.

– Mi, inače, poslednjih godina imamo izražene aktivnosti, posla ima, do sada se pokazalo i da umemo da radimo. S obzirom na to da kod nas nisu sve godišnji ugovori, dosta poslova smo preneli i u ovu godinu, pa smo imali dobar start u tom smislu. Naravno, očekujemo nova ugovaranja sa državom u aprilu u vezi redovnog održavanja za zaštitne objekte, za detaljnu kanalsku mrežu i šumski pojas. To ugovaranje nas očekuje u aprilu i ima nekih naznaka da će se raditi i rekonstrukcija sistema Perleka. Početkom oktobra bi trebalo da bude raspisana javna nabavka, a imamo potencijalno ugovaranje, sufinansiranje, sa nadležnim pokrajinskim sekretarijatom gde će se lokalna samouprava pridružiti u vezi izvođenja radova u našoj katastarskoj opštini.

Jedna od vaših aktivnosti u prošloj godini je rekultivacija jezera kod Bačkog Petrovog Sela.

– To smo radili u novembru i uspeli smo u partnerstvu sa još jednom firmom završiti taj posao u tekućoj godini. U pitanju je bila rekultivacija starog kopa. Od nečeg što je bilo zapušteno, napravili smo veoma lep sadržaj, a sada je do Petrovoselaca i do Lovačkog doma održavanje i proširenje aktivnosti i upotreba tog prostora.

Da li imate specifičnih akcija planiranih za 2018. godinu?

– Sa lokalnom samoupravom treba da vidimo koje su želje, potrebe i koja su to novčana sredstva koja mogu da izdvoje pa da konkurišemo. Konkurs bi trebalo da bude u aprilu. Projektna dokumentacija za navodnjavanje u Perleku je urađena i to je opština finansirala 2014. ili 2015. godine. Međutim, u pitanju je velika investicija i trenutno učestvujemo u pregovorima kako bi se ona smanjila i stvorio uslov da ona uđe u fond. Planirana sredstva su oko 150 ili 160 miliona dinara, a po projektu je kompletna vrednost projekta 420 miliona dinara.

U proteklom periodu ste bili angažovani na popravci i izgranji mostova preko kanala u bečejskom ataru, da li možete da kažete koliko je mostića urađeno u prošloj godini?

– Ugovor je bio za 14 mostova, ali, nažalost, nismo uspeli sve da uradimo u 2017. godini i ostalo je još 4 za ovu godinu. Pratili su nas i loši vremenski uslovi, a pravilo je zastoj i to što bismo radovima pravili štetu poljoprivrednicima, a nismo to želeli jer je ionako bila veoma loša godina. Investitor je prepoznao opravdanost zastoja radova i napravljeni su aneksi ugovora za ta 4 mosta. Inače, slobodno mogu da kažem da je Bečej sada uradio najviše po pitanju sanacije prelaza preko kanala u atarima. Radovi na tome će se nastaviti u zavisnosti od potrebe. Poljoprivrednici su  prvi koji alarmiraju Kancelariju za poljoprivredu ili nas kada nešto nije ispravno i odatle sve kreće. Očekujem da će tako biti i dalje i da ćemo nastaviti naše poslovanje koje je bilo uspešno prethodnih godina, kao i 2017. godine kad smo ostvarili pozitivan bilans od preko 4 miliona, obim poslovanja oko 120 miliona, tako da sad već imamo niz od nekoliko godina sa sve boljim rezultatom. Nadam se da će tako biti i u narednom periodu – rekao je Zoran Dragić.                  

V.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *