Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Afirmativne mere upisa pripadnika romske nacionalne manjine: Dva Bečejca na Pravnom fakultetu

Afirmativne mere upisa pripadnika romske nacionalne manjine: Dva Bečejca na Pravnom fakultetutrg_fontane

Program afirmativnih mera upisa pripadnika romske nacionalne manjine uveden je kako bi deca romske nacionalnosti lakše upisala fakultete i dobila stipendije za školovanje i lakše obezbedila smeštaj u studentskim domovima, jer su Romi jedna od najugroženijih grupa u Srbiji.

Afirmativne mere za upis studenata romske nacionalnosti na fakultete u Srbiji sprovode se od 2005. godine.
Raduje činjenica da će u školskoj 2016/2017. godini, u programu afirmativne mere upisa pripadnika romske nacionalne manjine, studirati i đaci iz Bečeja.
Naime, do zaključenja ovog broja novina Pravni fakultet u Novom Sadu je objavio konačnu rang-listu kandidata za upis na taj fakultet. Na studijskom programu prava – opšti smer, u programu afirmativne mere upisa pripadnika romske nacionalne manjine, su i Bečejci, jedan od njih, Rade Uzelac, prvi je na rang-listi, a drugi, Lazar Mihajlović je četvrti.
Ove godine je na opšti smer (prava) Pravnog fakulteta u programu afirmativne mere upisa pripadnika romske nacionalne manjine primljeno 6 studenata.
Bečejska deca romske nacionalnosti kojoj je možda bila potrebna pomoć prilikom konkurisanja za program afirmativnih mera, nisu imali mogućnost da se obrate Kancelariji za inkluziju Roma opštine Bečej, jer ta kancelarija, koja je otvorena u novembru 2014. godine, već nekoliko meseci ne radi.

Preporuka Saveta

Podsetimo da kandidati koji su želeli da se upišu na fakultete u okviru programa afirmativnih mera upisa pripadnika romske nacionalne manjine od prošle godine to su morali da učine po novom pravilniku. Kandidati romske nacionalnosti za afirmativne mere za upis na fakultet sada konkurišu tako što željenom fakultetu dostave preporuku Nacionalnog saveta romske nacionalne zajednice za upis na fakultet. Kandidati se prvo obraćaju Savetu molbom da dobiju preporuku. Preporuku potom dostavljaju fakultetu koji žele da upišu, zajedno sa ostalom potrebnom dokumentacijom. Preporuka Saveta garantuje konkurisanje za upis po afirmativnim merama.
Kandidati iz programa afirmativnih mera upisa pripadnika romske nacionalne manjine se zatim rangiraju i na konačnoj rang-listi i na posebnoj rang-listi programa afirmativnih mera koju čine kandidati koji na konačnoj rang-listi nisu stekli pravo upisa na budžet, a položili su prijemni ispit i imaju najmanje 31 bod na prijemnom ispitu. Prvih 5 kandidata sa posebne rang-liste se upisuje na budžet pod uslovima programa afirmativnih mera.
Do pre tri godine, svi zainteresovani kandidati mogli su da upišu fakultete i da budu finansirani iz budžeta. Sada se oni rangiraju u okviru kvote od dva odsto, koja je namenjena društveno osetljivim kategorijama: kandidatima sa invaliditetom i kandidatima romske nacionalnosti.

Posebne mere nisu diskriminacija

Povodom rasprave o afirmativnim merama pri upisu romske dece u škole, koja se u maju mesecu vodila u pojedinim medijima, zaštitnik građana Saša Janković se oglasio saopštenjem da snažno podržava uvođenje mera i da insistira na primeni propisa koji regulišu njihovu primenu.
Republika Srbija pristupanjem međunarodnom ugovoru, odnosno inicijativi Dekade Roma (2005-2015) preuzela je obaveze da se unapređenjem položaja Roma bavi uzimajući u obzir i ključne aspekte – strukturno siromaštvo, obrazovni položaj i diskriminaciju ove grupe građana. Vlada Republike Srbije je donela i druge propise, na osnovu kojih su utvrđene obaveze primene afirmativnih mera, posebno u oblastima obrazovanja, zdravlja, stanovanja i zapošljavanja.
Odredbom člana 21. Ustava je utvrđeno da se ne smatraju diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija može uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima, navodi se u saopštenju zaštitnika građana Saše Jankovića.

Sloboda opredeljenja i potvrda

Ustav i zakoni propisuju da svako može da se izjašnjava i opredeljuje za nacionalnu pripadnost onako kako se oseća. Samim tim, praktično je nemoguće dokazati da li je neko te nacionalnosti kako se izjasnio.
U konkursu koji za upise na fakultete raspisuje Ministarstvo prosvete, kada su Romi u pitanju, jedan od uslova je da budući brucoši treba da, uz ostalu dokumentaciju, dostave i potvrdu da pripadaju toj nacionalnoj zajednici. Drugim rečima, reč je o paradoksalnoj situaciji da potvrdom dokazuju da su Romi.

K.D.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *