Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Intervju sa Dejanom Vukovićem direktorom JP Toplana Bečej: Manji troškovi i do 70 procenata uz geotermalnu energiju

Intervju sa Dejanom Vukovićem direktorom JP Toplana Bečej: Manji troškovi i do 70 procenata uz geotermalnu energijutrg_fontane

Korišćenje obnovljivih iz-vora energije je oblast koja je sve aktuelnija i u Srbiji. U tom pravcu razmišljaju i nadležni u lokalnoj samoupravi. Najpre je 2011. godine izbušena geotermalna bušotina kraj Tise, u blizini Šlajza za potrebe budućeg banjskog kompleksa, ali postoji mogućnost i za korišćenje geotermalne energije u sistemu daljinskog grejanja. Javno preduzeće Toplana je pre nekoliko godina naručilo izradu studije izvodljivosti u kojoj je navedeno nekoliko varijanti mogućeg korišćenja geotermalne vode u sistemu daljinskog grejanja, a nedavno je na konferenciji za novinare u gradskoj kući saopšteno da su rezultati analize o mogućnosti korišćenja geotermalne vode u pet opština u Srbiji pokazali da opština Bečej ispunjava sve uslove za realizaciju projekta korišćenja geotermalne vode u sistemu daljinskog grejanja.

S obzirom na to da je reč o veoma značajnom projektu za celu opštinu, koji bi, kako je rečeno, ukoliko bi sve predradnje tekle idealno, mogao biti primenjen već u grejnoj sezoni 2016/17. godine, u nastojanju da građane Bečeja detaljnije informišemo o toj temi, pitali smo direktora Toplane Dejana Vukovića šta će realizacija ovog projekta značiti za korisnike daljinskog grejanja, ali i sve građane opštine, kakvu korist će imati od toga, koje korake Toplana još treba da preduzme da bi projekat bio zaista ostvaren?
– Kada govorimo o geotermalnoj bušotini i korišćenju geotermalne vode, govorimo o obnovljivom izvoru energije. Realizacijom ovog projekta i korišćenjem ove obnovljive energije bismo smanjili za 60-70 posto potrošnju gasa, kao glavnog energenta koji sada koristimo u Toplani, a poznato je da zavisimo od isporuke ruskog gasa, koji je uvozni i skup energent. Ako bismo realizovali projekat koristili bismo naš, lokalni, „zeleni“, dakle obnovljivi izvor energije i pri tome bi bila smanjena emisija ugljen-dioksida, što ide u prilog očuvanju životne sredine.

Koliki broj korisnika bi bio priključen na daljinski sistem koji bi koristio geotermalnu vodu?

– Ideja je da polovina našeg konzuma pređe na sistem koji bi koristio geotermalnu vodu iz bušotine, jer ona ima toliki kapacitet za snabdevanje. Govorim o apsolutnim vrednostima, kad kažem pola konzuma, to je 10 mW, a slikovito rečeno to bi značilo da bi naselje u Malom ritu i centar grada, zajedno sa zgradama u naselju Sedam sekretara SKOJ-a bio snabdeven preko geotermalne bušotine. Tu postoji mogućnost za nove priključke, jer smatram da bismo bili vrlo konkurentni sa cenom i u odnosu na gas i na električnu energiju, tako da ćemo pripremiti planove za proširenje mreže, jer očekujemo da ćemo dobiti i određeni broj novih korisnika.

Cena grejanja jeste nešto što je za građane najbitnije. Da li možete, prema projekcijama, da kažete koliko bi taj način grejanja bio jeftiniji u odnosu na sadašnju cenu?

– U ovoj fazi je rano govoriti o konkretnim cenama, ali je sigurno da će grejanje geotermalnom vodom biti jeftinije u odnosu na sadašnju cenu. Neke okvirne mogućnosti postoje da to bude manje od 10 do 30 procenata, međutim, na to utiče još mnogo faktora, radi se o proizvodnoj ceni, o kalkulaciji troškova i fiksnih i varijabilnih, biće neki troškovi i prema republici, verovatno i prema pokrajini za korišćenje vode, za korišćenje rudnog bogatstva itd. U opštinskom budžetu su predviđena sredstva, odnosno iz kredita, oko 2,5 miliona dinara za dobijanje svih potrebnih dozvola i saglasnosti za korišćenje geotermalne bušotine i za sistem daljinskog grejanja i za eventualni banjski kompleks. Da bismo počeli samo projektovanje postrojenja, ove stvari već bi trebale biti ako ne gotove, onda pri kraju.

Da li prelazak na korišćenje geotermalne vode u daljinskom sistemu grejanja podrazumeva posrednika ili će Toplana biti direktan korisnik geotermalne bušotine?

– Osnivač Toplane je lokalna samouprava i Toplana je vlasništvo opštine Bečej kojoj je distributivna mreža data na upravljanje. Verovatno će i geotermalna bušotina biti data Toplani na korišćenje, jer niko ne može biti vlasnik prirodnog bogatstva, ali može da ga koristi, bilo da je javno ili privatno preduzeće.

Pomenuli ste da bi se deo korisnika grejao na energiju dobijenu korišćenjem geotermalne bušotine, a drugi deo bi ostao na postojećem postrojenju koji koristi gas. Šta to znači, da li je tu potrebno neko odvajanje?

– Neće biti stvarnog razdvajanja, sve je to jedan sistem u kom se sve to reguliše ventilima, jer su to prolazne veze koje mogu da se otvore i zatvore po potrebi. Ono što se od nas zahteva jeste ulaganje u distributivnu mrežu, na kojoj generalno imamo problema, ali nastojimo da postojeću mrežu redovno održavamo. Pored toga, radi se na automatizaciji podstanica kako bismo mogli da imamo kvalitetnije upravljanje i bolju iskoristivost energije u podstanicama. Do sada smo uradili kompletnu automatiku u pet podstanica za pet većih objekata i u narednom periodu ćemo nastaviti s tim poslovima, jer to doprinosi tome da korisnici mogu da postignu uštede u potrošnji, ali i Toplana.

Ranije ste rekli da za korišćenje geotermalne vode postojeću toplovodnu mrežu treba dovesti u optimalno stanje. Deo magistralnog vrelovoda je rekonstruisan, rečeno je da će biti rekonstruisan toplovod u Malom ritu, najavljena je izgradnja poveznog toplovoda preko gradskog trga. Kada će ovi poslovi biti urađeni i da li sve to mora biti završeno pre izgradnje i aktiviranja novog postrojenja i početka korišćenja geotermalne vode?

– Ne mora biti sve urađeno. U ovom trenutku i u ovim uslovima da se izgradi novo postrojenje i da se počne koristiti geotermalna energija to bi moglo da funkcioniše, ali bi bilo možda više gubitaka. Sve što budemo uradili na mreži samo će poboljšati sistem. Imamo spremljenu projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju tri dela toplovoda, ali to zavisi od finansijskih mogućnosti. Iz kredita opštine su obezbeđena sredstva za izgradnju poveznog voda koji treba da se uradi u sklopu rekonstrukcije trga i planirano je da to bude ove godine, a na lokalnoj samoupravi je raspisivanje javne nabavke.

Da li izgradnja tog novog postrojenja podrazumeva i otvaranje novih radnih mesta i nova zapošljavanja ili bi to moglo funkcionisati sa postojećim kadrom?

– U zavisnosti od tehnologije koja bi bila korišćena možda bi bio potreban jedan ili dva nova radnika, ali mislim da je postojeći kadar sasvim zadovoljavajući za sve potrebe, i za novo postrojenje.

Prema nedavno predstavljenoj analizi o korišćenju geotermalne vode, rečeno je da je mogućnost korišćenja bušotine u Bečeju procenjena na 40 godina. Šta će biti posle?

– Predstavnici firme GTN koji su radili analizu kažu da bi, na osnovu njihovih geoloških istraživanja i iskustava, ta bušotina mogla da se koristi i preko 40 godina. Pretpostavke su da ona neće presušiti, ali je planirano da se izbuši još jedna bušotina koja bi služila da se ta voda vraća nazad u zemlju i na taj način bi održavali i nivo pritiska i drugih parametara koji su bitni za korišćenje izvora. Zato se to i zove obnovljivi izvor, teoretski bi mogao da se koristi neograničeno, ali moguće su ipak neke promene.

Da li možete da napravite poređenje sa nekim drugim gradom ili opštinom u Srbiji ili u okruženju, gde se geotermalna voda koristi u daljinskom sistemu grejanja i kako funkcioniše?

– U Srbiji toga nema. Mislim da će Bečej biti prvi grad koji će koristiti geotermalnu vodu u sistemu daljinskog grejanja. Postoje postrojenja koja su manja i gde se greje jedan ili dva objekta, to imamo već u Bečeju, sa bušotine koju koristi NIS, greju se objekti Jodne banje, hotela i sportskog centra, ali do sada nema primera da se geotermalna voda koristi u daljinskom sistemu grejanja i to je nešto sasvim drugo, mnogo ozbiljnije, radi se o snabdevanju građana, o komunalnoj usluzi gde se moraju poštovati zakonske odredbe, moramo imati konstantnost isporuke itd. Radi se o jednom ozbiljnom postrojenju i o transferu znanja, zato nam je kao partner potreban neko ko zna to da radi. U maju očekujemo dolazak predstavnika kompanije GTN s kojom smo do sada imali saradnju u izradi pilot projekta, i koja se na vrhunskom i svetskom nivou bavi korišćenjem geotermalne energije i vodeća je kompanija u Nemačkoj, od istraživanja, projektovanja do izvođenja radova. Njihova analiza koju su uradili za pet opština je pokazala da jedino u Bečeju postoji isplativost takvog projekta, dok se recimo za Kanjižu, gde postoji geotermalni izvor i kompleks hotela i gde su hteli da to prošire na centar opštine, pokazalo da bi rok otplate investicije bio preko 50 godina i da nema ekonomske opravdanosti za takav projekat. Za Bečej je skenirano kompletno stanje u kojem se nalazi sistem, od izvora, to jest potencijala geotermalne bušotine, preko konzuma do distributivne mreže sa svim gubicima i u takvim uslovima se pokazalo da je investicija, u ovom slučaju od 3,4 miliona evra, ako bi se uz kogenerativno postrojenje koristila i toplotna pumpa, i te kako opravdana, i isplatila bi se za 8,5 godina, to je neki prinos od 12 posto godišnje, što je izuzetno dobro.

Ono što Toplani i lokalnoj samoupravi predstoji je traženje investitora, ali i definisanje oblika partnerstva.

– Ima više mogućnosti, jedna je napraviti javno-privatno partnerstvo, ući zajednički u projekat i deliti rizik. Druga mogućnost je da mi sami, ne mislim na Toplanu, jer ona za to nema mogućnosti, nego na lokalnu samoupravu koja može da se zaduži, napravimo to postrojenje, ali mislim da je opredeljenje za javno-privatno partnerstvo najbliže, a konačnu odluku će ipak doneti lokalna samouprava – rekao je direktor Toplane Dejan Vuković.

Lj.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *