Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Intervju sa direktorom Gradskog pozorišta Zdravkom Petrovićem: Pozorišna sezona za istoriju

Intervju sa direktorom Gradskog pozorišta Zdravkom Petrovićem: Pozorišna sezona za istorijutrg_fontane

Iako se godinama unazad u kulturu malo ulaže i ona je najčešće prva na udaru kada se govori o smanjenju izdvajanja zbog „ekonomske krize“ ili „bolnih mera štednje“, Gradsko pozorište u Bečeju je 2014. godine ipak bilo prilično aktivno i publici naklonjenoj ovom segmentu društvenog života ponudilo mnoštvo raznovrsnih kulturnih i zabavnih sadržaja.

Sagledavajući šta je realizovano prethodne godine, direktor Gradskog pozorišta Zdravko Petrović je 2014. godinu okarakterisao kao uspešnu i „istorijsku“ za pozorište, izdvajajući neke od najznačajnijih kulturnih dešavanja da bi potkrepio tu konstataciju.
– Ako posmatramo pozorišnu sezonu 2013/2014. godine, odnosno ovaj drugi deo, godina je bila uspešna, čak, nadam se da neće zvučati arogantno, istorijska za Gradsko pozorište u Bečeju u tom smislu što smo 2014. godine imali prvu profesionalnu predstavu na mađarskom jeziku „Eva, stranica 89“ u našoj produkciji, koju je prema drami Luca Hibnera režirao Igor Pavlović, a izvode je glumci Judit Ferenc i Ištvan Kereši. Predstava se, nakon naše premijere, nalazi na redovnom repertoaru Novosadskog pozorišta, a igraće se i u drugim mađarskim pozorištima u Vojvodini. Uspešna je zato što smo imali i jednu koprodukciju, vrlo ozbiljnu predstavu sa Gradskim teatrom Novi Sad, reč je o predstavi „Laža i paralaža“ koja je pored bečejske imala i novosadsku premijeru u Studentskom kulturnom centru, tzv. Fabrici, a od januara će biti na redovnom repertoaru Srpskog narodnog pozorišta. Kad se tome doda i prethodna predstava „Jazavac pred sudom“, koja je takođe bila na repertoaru SNP-a, onda je to zaista značajan uspeh za naše pozorište. Kao što se moglo videti na premijeri, reč je o ozbiljnijoj produkciji, sa nekim od najboljih, ako ne i najboljim pozorišnim glumcima u Vojvodini, sa sjajnim režiserom kakav je Žanko Tomić i u jednoj vrlo specifičnoj scenografiji – prikolici. Imamo ozbiljne planove koje će, nadam se, podržati i Pokrajinski sekretarijat za kulturu i sa tom i sa drugim predstavama, a u vezi sa onom prikolicom koja je kupljena i u kojoj je izvedena predstava. Ideja je da napravimo putujuće pozorište u letnjem periodu i da gostujemo u mnogim gradovima u Vojvodini i u Srbiji. Imali smo i izvanredan uspeh omladinske drame u dva navrata, prvo sa prethodnom predstavom „Leons i Lena“ koja je na mnogim festivalima osvojila značajne nagrade uključujući i Majske igre, i sa poslednjom predstavom, „Bogojavljenska noć“ koju je do sada videlo blizu 1.000 ljudi u Bečeju, što je veliki uspeh i za Bečej značajna brojka. Sa tom predstavom smo takođe osvojili nekoliko nagrada na festivalima, a zapravo za nju tek predstoje festivali. Tu je i po mom mišljenju vrlo lep festival monodrame kakav je „Befemon“, koji smo i 2014. godine uspeli da organizujemo uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu. Ističem tu činjenicu jer je to tek drugi po redu festival, ali uprkos tome pokrajina je prepoznala značaj održavanja festivala u manjim sredinama, a u vezi sa pričom o kulturnoj decentralizaciji koja je preko potrebna i Srbiji i Vojvodini. To su najveći uspesi po mom mišljenju u 2014. godini. Treba da spomenem i najmlađe iz školice glume: i sa njima se dosta radilo i njihova predstava „Bajke mog detinjstva“ dobila je nekoliko nagrada na Majskim igrama. Oni već rade novu predstavu. Uspeh je kada pored omladinaca i profesionalnih predstava imate i najmlađu grupu koja postiže rezultate. Ta predstava je igrana 4-5 puta i igrali smo je i u humanitarne svrhe. Trudimo se da održimo nivo koji smo zacrtali i programski koncept koji podrazumeva da svakog meseca imamo bogat program. To što je važno i meni jako drago da su ljudi počeli to da primećuju i da se interesuju za program kulturnih sadržaja. Novina je i redizajnirani sajt, mislim da je vrlo lep i pregledan i na njega smo ponosni, jer je vrlo posećen bar po analitici koju imamo. S obzirom na budžet koji imamo, mislim da je to i više nego bogat program, jer je budžet zaista skroman. Mnogi se zapravo začude, pogotovo ljudi sa strane, kada vide kako sa malom količinom novca možemo da uradimo mnogo.

Šta ste planirali, a niste uspeli da realizujete?

– U odnosu na predviđen plan i program za 2014. godinu mislim da smo uspeli da realizujemo 90 posto programa, jedino što nismo, a želeo sam da uradimo, jeste još jedna produkcija profesionalne predstave na srpskom jeziku, ali smo to ostavili za ovu godinu. Ipak smo mi malo pozorište da bismo mogli sebi da dopustimo tri produkcije ili koprodukcije godišnje, to bi stvarno bilo previše, ni neka ozbiljnija pozorišta to ne mogu, ali sam zaista ponosan na sve predstave, jer su izuzetno ocenjene, ne samo nagradama, nego i recenzijama.

Majske igre 2014. godine su imale peh da je državu u tom periodu zadesila elementarna nepogoda, pa mnogi najavljeni učesnici nisu mogli da dođu u Bečej.

– Nažalost da. S jedne strane to je istina, od 12 predstava 9 je odigrano, tri predstave nisu zbog poznatih okolnosti, ali uprkos tome mi smo imali izuzetno posećene predstave i mislim da smo od ukupnog broja predstava na 7 ili 8 imali punu salu, i to je veliki uspeh. Imali smo odličnu saradnju sa vrtićem i sa osnovnim i srednjim školama, na zadovoljstvo njih i nas kao organizatora i predstava, bilo naših ili gostujućih. Imali smo i mnogo izuzetno posećenih predstava, pomenuo sam omladinsku predstavu „Bogojavljenska noć“ koju su gledale sve tri srednje škole i svaki put je bila gotovo puna sala. Mislim da se na taj način formira i stvara publika za budućnost. Kada deca makar jedanput mesečno ili nekoliko puta mesečno dođu u pozorište i gledaju izvanredne prestave, onda smo na pravom putu da stvorimo ono što nam sada nedostaje, a to je publika.

Da se vratimo na festival monodrame, 2014. godine je termin održavanja pomeren u odnosu na prvu godinu.

– Da, festival „Befemon“ će biti u oktobru i nastojaćemo da on bude još bolji. Ako ne posmatramo posećenost, nego to koji su glumci bili u Bečeju, imali smo dobar četvorodnevni festival na kojem ćemo tek da radimo. Ove godine, ako bude adekvatne podrške, planiramo da napravimo i niz pratećih aktivnosti, da to bude pravi festival. Nadam se da će za nekoliko godina festival biti važan u regionalnim okvirima. Već radimo na tome da se dovedu glumci iz Hrvatske, Bosne, Mađarske i da samim tim dobijemo status međunarodnog festivala, ali da poradimo i na marketingu. Smatram da Bečeju stvarno treba festival, Majske igre postoje, ali to je dečji festival.

Ranije ste najavili da želite da festival monodrame dobije takmičarski karakter.

– Planiramo da na narednom festivalu imamo žiri, samim tim i nagrade, nagradu publike i nagradu žirija, ali to uvek zavisi od novca. Festival monodrame je do sada bio revijalnog karaktera, a ako uvedemo takmičarski karakter, time bismo dobili i na važnosti festivala, sve to smo naveli i u projektu sa kojim smo već konkurisali. Osvrnuo bih se na još jedan festival koji je takođe tek u povoju, a to je festival pozorišne mode koji smo organizovali sa Turističkom organizacijom u Bečeju u junu mesecu prošle godine. Ove godine u junu mesecu očekujemo oko 150 gostiju iz Rusije i mnogo više dece nego prošle godine iz Bečeja. Ideja je da se festival pozorišne mode napravi u vidu radionica na kojima bi učestvovala deca iz Srbije i Rusije, ali planiramo i niz drugih aktivnosti kako bi se naša deca upoznala sa institucijom teatara mode koja u Srbiji ne postoji. Nije reč o radionicama na kojima se kroji i šije, to su kreativne radionice kroz koje se, kao i prošle godine, uči mnogo o istoriji ruske kulture, a kroz istoriju o običajima i modi. Smatram da i taj festival ima budućnost, ali treba mnogo da se radi na tome.

Prošle godine je ponovo aktivirano „Kulturno leto“, doduše drugačije koncipirano nego ranijih godina. Da li će biti „Kulturnog leta“ i 2015?

– Svakako da planiramo „Kulturno leto“ za avgust mesec, ali smo odlučili da se fokusiramo na najmlađe, od predškolskog uzrasta do nižih razreda osnovne škole i sigurno će biti organizovane radionice, da li će to biti lutkarske, muzičke, dramske, to ćemo još videti.

Pod „krovom pozorišta“ je i ANIP „Đido“ i Gradski hor, kako to funkcioniše i kakav je saradnja?

– Postoji dobra saradnja sa „Đidom“, oni imaju nekoliko ansambala, svoj program rada, vrlo dobro i lepo rade. Što se tiče Gradskog hora, nedavno smo krenuli sa kampanjom za prijem i upis novih članova kako bismo omasovili hor i od toga najviše zavisi kako će i da li će on dalje funkcionisati. Imamo i školicu baleta već 2-3 godine i tu ćemo da radimo na popularizaciji. Tu je i Galerija „Krug“ u kojoj je bilo brojnih izložbi, ali i Pozorišni klub sa svojim programom, ponovo je pokrenuto „Džez i evergrin veče“, svakog četvrtka svira domaći trio, a plan je da u narednom periodu imaju goste, tako da smo uvrstili i tu vrstu kulturne ponude za koju je, pri tome, ulaz slobodan. Prošle godine smo u Pozorišnom klubu imali mnogo svirki uglavnom manje poznatih bendova, ali smo imali i grupu „Deca loših muzičara“, a godinu smo završili koncertom Nena Belana. Stalo nam je da održimo tu tradiciju prednovogodišnjeg i novogodišnjeg koncerta, do sada smo imali koncerte Masima Savića, Darka Rundeka. Pokušaćemo da očuvamo taj kontinuitet. Drago mi je da je zgrada Gradskog pozorišta od jutra do uveče otvorena i zauzeta aktivnostima, predstavlja centar koji okuplja gotovo sve generacije kroz razne aktivnosti i sadržaje.

Kakve predstave planirate da radite 2015. godine?

– Planiramo 4 ili 5 predstava, počev od najmlađih, već se radi na tome. Sa najmlađima radi Mirjana Kuzmanović Kolundžić, to su deca od 1. do 4. razreda osnovne škole, a glumica Aneta Tucakov radi sa decom od 5. do 8. razreda, te predstave će biti realizovane na proleće i konkurisaćemo sa njima za Majske igre. Sa našim dugogodišnjim saradnikom, sa kojim je zadovoljstvo raditi, Igorom Pavlovićem iz Srpskog narodnog pozorišta radićemo novu predstavu za omladince na proleće i sa njim pripremamo profesionalnu predstavu, videćemo da li će biti naša produkcija ili će biti u saradnji sa nekim pozorištem. Reč je o jednom izvanrednom tekstu, komediji, ali ne bih da otkrivam previše. To bismo trebali da realizujemo u prvom delu godine. To su već četiri predstave, a u zavisnosti od toga da li ćemo imati dovoljno novca da nastavimo saradnju sa Gradskim teatrom iz Novog Sada, odnosno da radimo u koprodukciji u okviru projekta „Školska lektira na pozornici“, pokušaćemo da uradimo i treću po redu predstavu. To bi bilo zaista sjajno nastaviti, jer je odličan vid popularizacije pozorišta i lektire. To je ono što je plan same pozorišne delatnosti, a već imamo razvijen programski koncept koji ćemo nastaviti, biće mnogo sadržaja, tribina, književnih večeri, izložbi, koncerata, filmova od onih koji su dokumentarni ili umetnički, do onih koji su komercijalni i zabavni kao što su 3D projekcije – rekao je direktor Gradskog pozorišta Zdravko Petrović.

Lj.M.

 

Sanacija zgrade

Tokom protekle dve godine bilo je manjih sanacija u zgradi pozorišta, ali je u više navrata isticana potreba da se uradi renoviranje cele zgrade.

– Planiramo izradu projektno-planske dokumentacije za sanaciju i rekonstrukciju kompletne zgrade Gradskog pozorišta. To je izuzetno skup projekat. Prema predračunu koji je pozorište dobilo pre 3-4 godine od Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika koji ima licencu za konzervatorske radove, izrada te projektne dokumentacije je bila preko dva miliona dinara. Postoje konkursi na koje se konkuriše za izradu projektne dokumentacije, ali lokalna samouprava mora da učestvuje u tim projektima. Naša ideja je da u 2015. godini učestvujemo na konkursima za izradu projektno-planske dokumentacije i ukoliko bismo uspeli da dobijemo taj projekat i da nas lokalna samouprava podrži, recimo, do 30-40 odsto od celokupnog iznosa, to bi bilo veoma značajno u tom smislu što bismo u narednim godinama imali kompletnu projektnu dokumentaciju s kojom bismo mogli da učestvujemo na konkursima i onda bismo tek mogli fazno da rešavamo probleme, najvažnija je rekonstrukcija krova, onda fasada, pa zamena prozora i vrata radi energetske efikasnosti. To je jedan projekat koji bismo želeli da realizujemo, a drugi manji, koji će najverovatnije biti realizovan, je izrada plana za odvajanje grejnog sistema od Trgovinsko-ekonomske škole i ugradnja merača. Time bismo ostvarili značajne uštede na grejanju, jer kad pogledate naš budžet, više od 10 posto odlazi na grejanje, to je ogromna stavka. Mislim da ćemo u prvom delu ove godine uraditi projekat za odvajanje podstanice za grejanje i ugraditi kalorimetre, a pokušaćemo da se sledeće godine i uradi taj projekat i da budemo spremni za sezonu 2015/2016. godine ili ako ne tu, onda za onu narednu godinu.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *