Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Kako živimo kad nemamo novac u rukama? – Potrošačka korpa nedostižan san

Kako živimo kad nemamo novac u rukama? – Potrošačka korpa nedostižan santrg_fontane

„Penzija mog pokojnog muža je 23.000 dinara, 8.000 ide na kredit još 5 godina, 2.000 na karticu, oko 8.000 na plaćanje računa, ostaje 5.000 da preživim 30 dana, ali trebala bi da kupim i lekove, mesečno oko 2.000 dinara, a od ostatka teško mogu da kupujem hranu mesec dana. Ogrev za zimu nisam mogla da kupim, jer ako bih platila u nekoliko rata, mesečna bi bila 4.500 dinara, ne bi ostalo ništa za hranu, a i ovako danima jedem rižu ili krompir. Ne znam kako ću se grejati. Imam i unuke, ali njima skoro nikad ništa ne mogu da kupim, jer nemam iz čega. Iz godine u godinu sve je gore. Uvek smo teško živeli, ali ovako beznadežno još nije bilo“, kaže Bečejka T.T. (60 godina).

Njena priča je priča mnogih građana Bečeja koji zarađuju oko 20.000 ili manje dinara mesečno, dok, recimo, funkcioneri u gradskoj kući zarade oko 70.000 dinara. Inače, prošlogodišnja statistika kaže da je prosečna neto zarada u opštini Bečej bila 37.306 dinara. Od prosečne plate, 37.306 dinara, ne može da se napuni pristojna potrošačka korpa, a od 20.000 dinara ni polovina, o plaćanju računa, o eventualnim kulturnim potrebama, kupovini knjiga, posećivanja pozorišta, bioskopa, koncerata da ne govorimo. Brojni Bečejci svake godine muku muče s nabavkom ogreva, a doći će, ili je već došlo vreme, da se za ogrev nema novca.
Ukoliko se neko u „prosečnoj“ ili „ispodprosečnoj“ porodici ozbiljnije razboli, novca neće biti za lekove. Ako u porodici živi osoba sa invaliditetom, život pristojan čoveku nije moguć s prosečnim primanjima. No, postoji izbor: ili ćete se lečiti, ili ćete jesti, jer ne možete i jedno i drugo. I tako žive mnogi građani Bečeja, Vojvodine, Srbije, bez obzira na to što političari bezočno tvrde drugačije. Možda bi mogli da učestvuju u životnoj igri: kako da moja političarska porodica preživi mesec dana sa 20.000 dinara?

Pristojno živi 2,3 odsto građana

Prema podacima Blica iz jula ove godine, za pristojan život u Srbiji zarađuje tek 177.000 ljudi ili 2,3 odsto populacije. Ostali žive ispod granice pristojnog života.
Prema računici Blica, a ne postoji razlog da se ne složimo s tom računicom, za život dostojan 21. veka jednoj četvoročlanoj porodici potrebno je, uključujući godišnje troškove, 197.699 dinara mesečno u proseku, ili 4,4 prosečne plate u Srbiji. Svaki od roditelja bi morao da zarađuje po 98.862 dinara mesečno ili 1.650 evra ukupno. Ovaj iznos je prosečnom građaninu Srbije nedostižan, iako je za 1.350 evra manji od 3.000 evra, koliko su Austrijanci ovih dana izračunali da je za normalan život mesečno potrebno samo jednom njihovom žitelju.
Sa nepunih 200.000 dinara mesečno ili fantastičnih 2,4 miliona dinara (19.800 evra) godišnje porodica u Srbiji sa dva đaka može da plati sve račune, koji uključuju i 6.000 dinara za troškove četiri mobilna telefona, ali i hranu, školski pribor, ekskurzije…, piše Blic i dodaje da je u računicu uključeno letovanje, zimovanje, odlasci u restorane, aktivniji društveni život, te prosečan kredit u Srbiji od 250 evra mesečno. Tu su i troškovi jednog automobila, koji samo za gorivo u proseku dostignu 100 evra, što je čak 1.200 evra godišnje.
Po zvaničnoj statistici, tročlanoj porodici mesečno je potrebno 67.050 dinara. U Ministarstvu trgovine kažu da su potrošačku korpu kojom je definisan ovaj iznos pravili prema navikama potrošača. Međutim, piše Blic, ako malo bolje pogledamo ovu računicu, to bi značilo da dnevno u proseku jedemo 7 grama junećeg mesa, 40 grama svinjskog, jedan list praške šunke, tri grama kačkavalja, manje od jednog jajeta… To tvrdi za Blic i Vera Vida, predsednica Centra za zaštitu potrošača: „Sadržaj potrošačke korpe je nerealno mali. Po toj računici za mesec dana roditelji i dvoje dece mogu sebi da priušte jedva dva pileta. Brine i to što ova nedovoljna korpa košta više od 67.000 dinara, a da ni takvu sebi ne može da priušti većina građana“.

Manje jedemo nego ranije

I tek će da bude „veselo“, jer dolazi jesen i zima i veći troškovi života, školovanja dece i grejanja. Usput je hrana, od marta do juna, poskupela za četiri odsto, pa za potrošačku korpu građani izdvajaju 200 dinara više nego pre dva meseca, pokazao je monitoring cena Asocijacije potrošača Srbije (APOS). Cene mleka i mlečnih proizvoda miruju, a svinjsko meso je čak 20 odsto skuplje nego u martu. Brašno, testenine i žitarice poskupeli su u proseku za 8 odsto. Kukuruzno i pšenično brašno plaćamo deset dinara više nego u martu, navode u APOS. Prerađeno, smrznuto i sveže povrće skuplje je za 12 odsto. To se odnosi na krompir, luk, pasulj, šampinjone, ali i zamrznute, konzervirane i prerađene proizvode, zatim na sok od paradajza i krastavac u tegli. Suhomesnati proizvodi skuplji su za 8 odsto, pa šunke i kobasice plaćamo 100 dinara više nego pre dva meseca. Oslić i filet soma koštaju 30 do 50 dinara više nego u martu. Potrošačku korpu sačinjenu od istih namirnica najjeftinije plaćaju ljudi koji žive u Beogradu, pa sledi Novi Sad.
Bez obzira na to što manje jedemo nego ranije, iznos potreban za potrošačku korpu je običnim građanima Srbije nedostižan. A manje jedemo, tvrde u Privrednoj komori Srbije, u kojoj su izračunali da je potrošnja hrane u 2014. bila u padu. Trošimo manje hleba, peciva, mleka, šećera, voća i povrća. Prosečan račun u prodavnici pao je sa nepunih 600 dinara na 300. U Uniji poslodavaca Srbije navode da su pojedinačni pazari u trgovini od 2008. godine opali za 30,4 odsto.
I zamislite jednu baku u prodavnici sa dva unučeta, koja ima samo 200 dinara da počasti dvoje dece: može da kupi dve čokoladice, jedan voćni jogurt i dva sokića. A takvih baka u Bečeju ima veoma mnogo.
Ovi podaci potvrđuju samo to što i sami znamo: da smo veoma siromašni i da ćemo biti, bez obzira na nerealne izjave političara, još siromašniji. Tome ide u prilog i istraživanje Republičkog zavoda za statistiku s kraja marta meseca, čiji rezultati kažu da je 2014. godine svaki četvrti građanin u Srbiji bio na granici siromaštva. Najveću stopu rizika od siromaštva imaju članovi domaćinstava koja čine dve odrasle osobe s troje ili više izdržavane dece.

Belorusija, Bocvana i Bugarska ispred Srbije

I još jedan „dodatak“ tvrdnji o tome da smo veoma siromašni: po indeksu siromaštva među 90 zemalja, Srbija se našla na trećem mestu u analizi koju je sproveo Institut Kejto u Vašingtonu, a kao glavni razlog navodi se stopa nezaposlenosti. Ispred Srbije nalaze se Venecuela i Iran, dok se Makedonija nalazi na 11. a Hrvatska na 15. mestu, objavljeno je na sajtu instituta.
O tome kako živimo u Srbiji govori i izveštaj novinarke BBC-a Ejmi Gutman u kom se kaže i sledeće: „Belorusija, Bocvana i Bugarska imaju nešto zajedničko. Sve do jedne imaju veći BDP (bruto društveni proizvod; prim. nov.) po glavi stanovnika nego Srbija“.

R.M. (Izvor: Tanjug, Blic, Kurir)

 

Struja skuplja od avgusta

Struja za domaćinstva poskupeće 1. avgusta za 12 odsto, što će na prosečan račun od 2.500 dinara iznositi 300 dinara, međutim, ozbiljniji udar na kućni budžet dolazi na zimu kada će račun porodice koja se greje na struju u proseku biti veći za 780 dinara, piše Blic.

Svi „rođaci“ bolje žive

Na prostoru nekadašnje Jugoslavije u januaru 2015. godine su najveću prosečnu neto platu od 1.002,85 evra imali zaposleni u Republici Sloveniji, a najmanju u Srbiji – 326,42 evra.
Posle Slovenaca, koji su jedini sa prosečnom platom zaposlenih koja je prešla 1.000 evra, na listi su zaposleni u Hrvatskoj sa prosečnom isplaćenom platom od 5.656 kuna (742,46 evra). U Crnoj Gori je prosečna plata 482 evra, u Bosni i Hercegovini 828 KM (423,35 evra), u Makedoniji 22.407 denara (357,82 evra), a najmanja je u Srbiji 39.285 dinara (326,42 evra). Svi podaci odnose se na prosečne neto plate isplaćene u januaru 2015, osim za Makedoniju gde se radi o prosečnoj plati za decembar 2014. godine.

Najugroženiji nezaposleni: osobe sa invaliditetom, Romi, mladi i stari

U toku prošle godine je na birou rada (Nacionalna služba za zapošljavanje) u Bečeju bilo između 4.304 i 5.040 nezaposlenih ljudi. Najugroženije grupe nezaposlenih su osobe sa invaliditetom, Romi, korisnici socijalnih davanja, mlađi od 30 godina i osobe starije od 50 godina. Udeo ženske populacije u ukupnom broju nezaposlenih je 52,5 %.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *