Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Narodna biblioteka Bečej: Novi konkurs, stari problemi

Narodna biblioteka Bečej: Novi konkurs, stari problemitrg_fontane

Nakon, slobodno se može reći, tragikomičnog epiloga konkursa za izbor direktora Narodne biblioteke u oktobru i novembru prošle godine i imenovanja vršioca dužnosti direktora 30. decembra prošle godine, za nekoliko meseci i vršiteljki dužnosti, veroučiteljki Boglarki Taloš ističe mandat.

Novi konkurs za izbor direktora bi trebalo da bude raspisan najkasnije za oko mesec dana. Podsetimo da direktorsko mesto, po nepisanom pravilu, recimo, u biblioteci pripada/lo koaliciji stranaka koju predvodi SVM u lokalnoj vlasti.

Naime, nakon što je Upravni odbor Narodne biblioteke u oktobru prošle godine raspisao konkurs za direktora, posle sprovedene konkursne procedure, na momente veoma interesantne, predložio je Skupštini opštine Bečej da od dva prijavljena kandidata na konkurs, tada aktuelne direktorke Izabele Šormaz i kandidatkinje Angele Kusli Kovač izabere ovu drugu. S obzirom na reakcije sa više strana da predložena osoba za direktora ne odgovara svim uslovima konkursa (određeni broj godina u kulturi, ili da je član reprezentativnog udruženja u kulturi) Upravni odbor je poništio sopstveni konkurs, navodno zato što statut biblioteke nije bio usklađen sa zakonom, doduše, to se znalo i pre raspisivanja konkursa, te je lokalni parlament 30. decembra prošle godine imenovao Boglarku Taloš za vršiteljku dužnosti direktora najviše do godinu dana.
Pre nego što okonča mandat vršiteljke dužnosti direktora, pitali smo Boglarku Taloš šta je uradila u ustanovi kulture za 9 meseci.

Na sednici Skupštine opštine Bečej 30. decembra 2016. godine usvojen je predlog rešenja Upravnog odbora Narodne biblioteke Bečej da vršiteljka dužnosti direktora Narodne biblioteke budete vi. Mandat vršioca dužnosti može da traje najduže do godinu dana, a taj rok ističe za oko tri meseca. Nedavno ste se porodili, te je logično pitanje imate li zamenika koji u vašem odsustvu radi poslove direktora? Da li je Upravni odbor biblioteke predložio osnivaču da izabere novog vršioca dužnosti direktora?

– Moje imenovanje za vršioca dužnosti direktora traje godinu dana, za to vreme imam pravo da koristim sva prava koja su zakonom utvrđena ugovorom o radu, znači, godišnji odmor, bolovanje ili porodiljsko odsustvo. Prema saznanju od pravnika, ne moram da otkažem vršenje funkcije, ukoliko sam u mogućnosti da obavljam svoje dužnosti. Pošto sam trudnoću dobro nosila, po savetu mog lekara nije predstavljalo nikakav problem za zdravlje bebe da i dalje radim i odlučila sam se za tu verziju. Zbog porođaja sam fizički bila odsutna sa posla dve nedelje, ali zahvaljujući savremenoj tehnologiji, veštim tehničarima u lokalnoj samoupravi i kolegama u biblioteci sve sam mogla da obavim od kuće.

U vreme kada ste postali vršiteljka dužnosti direktora, očekivalo se da će naredni konkurs za izbor direktora biblioteke biti raspisan kada bude izmenjen sadašnji statut biblioteke.

– Statut biblioteke je promenjen, Skupština opštine Bečej je razmotrila statut Narodne biblioteke i donela rešenje o davanju saglasnosti na isti na 20. sednici održanoj dana 30.6.2017. Konkurs još nije raspisan zbog trenutnog odsustva predsednice Upravnog odbora biblioteke. Konkurs svakako mora biti raspisan najkasnije tokom oktobra, ali možda će doći do smene predsednice, jer ona zbog ličnih razloga nije u mogućnosti da vrši zadatke predsednika Upravnog odbora.

Vršiteljka ste dužnosti direktora biblioteke nešto manje od 9 meseci, šta ste za to vreme uradili u ovoj ustanovi, da li ste uveli neke novine?

– Da situacija bude malo jasnija, dodala bih da nisam konkurisala za ovo radno mesto, nego sam imenovana za vršioca dužnosti direktora. Dakle, nisam trebala da predam plan za 4 godine kako ću unaprediti biblioteku, nego sam trebala da vodim ustanovu dok se uskladi statut i raspiše novi konkurs za direktora. Ali, naravno, uvela sam novine, jer prva stvar koja me je šokirala prilikom početka rada u biblioteci je bio besmisleni gubitak energije i novca preko lošeg sistema grejanja. Zato sam inicirala da se stave termostatski ventili na radijatore za efikasnije korišćenje energije, mada mislim da bi celokupno grejanje trebalo da se zameni, jer postoje štedljivije varijante od postojeće – biblioteka je priključena na gradsko grejanje. Zatekla sam i loše stanje podruma, koji već godinama stoji u vodi. Po meni nije rešenje situacije da se voda izbaci pomoću pumpe, jer se zatim ponovo vraća. Zato sam angažovala stručnjake hidroizolacije da daju mišljenje o situaciji. Oni su savetovali detaljno istraživanje tla i postavljanje drenaže oko objekta za zaštitu podrumskih zidova od vlage. Od Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture smo dobili uslov samo za istraživanje tla, jer dok se ne zna razlog dolaska podzemnih voda, ne može se reći da će drenaža rešiti problem. Za istraživanje tla su potrebna finansijska sredstva, ukupno 256.000 dinara, koje, naravno, nemamo u ovom trenutku. Za projekat sam konkurisala na dva mesta i trenutno čekam rezultate. Kao preduzetnik uvek posmatram stvari i iz finansijskog ugla i uvela sam strateške novine u korišćenju publikacija u izdavaštvu biblioteke. Ova izdanja su konkursom finansirani projekti. Knjige i dokumentarni filmovi u izdanju Narodne biblioteke su vlasništvo biblioteke i predstavljaju značajnu kulturološku i istorijsku vrednost. Nova strategija jeste u tome da knjige i dokumentarni filmovi od sada ne stoje nekorišćeni u ormarima biblioteke i ne koriste se samo za poklanjanje gostima biblioteke, nego se prodaju. Novac od komisione prodaje uplaćuje se na račun biblioteke, gde je otvorena posebna pozicija za izdavaštvo. To sam osmislila da bi se iz toga moglo da se finansiraju novi projekti biblioteke izdavačkog karaktera, da se taj novac koji je ministarstvo ili pokrajina jednom već dodelila još više iskoristi vrteći se u krug. Naši sugrađani su sada u mogućnosti da izdanja kupe u Turističkoj organizaciji Bečej ili u knjižari Papirus, znajući da će novac od prodaje ići na račun sa kojeg će se iznova finansirati razne izdavačke delatnosti. Radim na tome da svi stariji projekti budu registrovani i publikovani po evropskim standardima.

Jedan od problema biblioteke u ranijem periodu je bio i to što lokalna samouprava nije obezbeđivala propisima predviđen novac za kupovinu knjiga. Reč je o određenim godišnjim količinama koju svaka biblioteka mora da obezbedi. Koji broj knjiga je godišnje potrebno kupiti po propisima?  Da li je opština ove godine uputila novac za biblioteku, ako jeste, o kom je iznosu reč i koliko je knjiga kupljeno?

– Prema standardima za javne biblioteke u Republici Srbiji Narodna biblioteka Bečej spada u kategoriju prema kom bi trebalo da nabavi 4.500 novih knjiga na godišnjem nivou, i da se pretplati na 20 naslova tekuće periodike. Ja sam u januaru zatekla stanje u finansijskom planu biblioteke, u kom nije predviđen novac za kupovinu novih knjiga za fond biblioteke. Opština kao osnivač biblioteke je dužna da obezbedi sredstva za kupovinu novih knjiga, prethodni direktor je tražio u finansijskom planu za ovu godinu preko 3 miliona dinara za te svrhe, ali sredstva nisu bila odobrena.

Da li ste ove godine učestvovali na domaćim i inostranim konkursima za nabavku knjiga? Koliko je ukupno knjiga nabavljeno na srpskom i na mađarskom jeziku i o kom je ukupnom iznosu novca reč?

– Ove godine, do sada, učestvovali smo na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, na kojem su nam dodelili 28.000 dinara za kupovinu novih knjiga, na konkursu mađarskog „Bethlen Gabor Alapkezelo“ ZRT i Fondacije „Sekereš Laslo“ su nam dodeljena sredstva dva puta u iznosu od 48.000 dinara, pomoću konkursa Ministarstva kulture i informisanja za otkup publikacija za biblioteke obnovili smo fond sa oko 870 knjiga (neke još nisu stigle), a zahvaljujući Nacionalnom savetu mađarske nacionalne manjine dobili smo donaciju mađarske literature u vrednosti od milion forinti, što iznosi otprilike 380.000 dinara. Literaturu u tom iznosu smo mogli sami izabrati, što je značilo ukupno 330 knjiga. Čekamo još rezultate Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama po drugi put, jer smo tokom jula meseca ponovo konkurisali na novom konkursu za kupovinu knjiga.

U biblioteci organizujete književne večeri, Biblioigre, takmičenje u prepričavanju bajki. Interesantno je da je na Biblioigrama jedna od preporučenih knjiga za niže razrede osnovnih škola „Slavuj i ruža i druge pripovetke“ Oskara Vajlda. Nije li to preteško za decu prvih-drugih razreda osnovne škole?

– Učiteljice iz jedne osnovne škole su skrenule pažnju mojim kolegama, koji su odredili navedenu pripovetku, da po njihovom mišljenju nije adekvatna za taj uzrast. Zahvaljujemo im se na tome, naime one su stručne u obrazovanju i vaspitanju dece. Mi smo uvažili njihovo mišljenje i u saglasnosti sa drugim školama promenili pripovetku.

S druge strane, pak, organizuju se književne večeri za odrasle na kojima se predstavljaju takozvana laka štiva, kao što je pre nekoliko meseci bila promocija erotskog romana. Šta se time poručuje građanima/ čitaocima?

– Mislim da su svakakva štiva predstavljena tokom prve polovine ove godine, podsetila bih tu na Ivanu Dimić ili Rolanda Orčika. Vi verovatno mislite na roman naše mlade sugrađanke Judit Sekereš, jer su naslov i dizajn korice njene knjige dvosmisleni baš zbog toga jer knjiga govori o predrasudama. Ona je tokom predstavljanja svoje knjige govorila o tome koliko puta odlučujemo o ljudima i o svemu ostalom samo na osnovu toga šta vidimo spolja. Autorka je imala veliku želju da premijeru svog prvog romana održi na „domaćem terenu“, knjiga je inače izdata u Mađarskoj. Njen nekadašnji razredni starešina, nastavnica mađarskog jezika u bečejskoj srednjoj školi je bila prezadovoljna što je ona napisala knjigu i došla je sa svojim učenicima na premijeru. Autorka je na premijeri prodala 37 knjiga i poklonila je i biblioteci.

Ranija direktorka biblioteke najavila je osnivanje pokretne biblioteke, da li to danas postoji?

– Koliko sam upućena ona je planirala i kupovinu službenog vozila, da bi se ta ideja mogla realizovati, koje nije odobreno. Bez službenog vozila i novog zaposlenog, koji će taj posao obavljati, ne znam kako je ta ideja izvodljiva.

Postoje građani koji nisu u mogućnosti da uđu u biblioteku. To su osobe sa invaliditetom jer otkad postoji biblioteka nije omogućeno da se u nju može ući kolicima. Postoji projekat koji je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, za lift koji bi trebalo da bude izgrađen kod prozora dečjeg odeljenja za osobe sa invaliditetom. Šta je s tim projektom, da li je novac obezbeđen?

– Dodala bih tu da osim osoba sa invaliditetom ne mogu ni mame sa dečjim kolicima da uđu u ustanovu. Novac u planu biblioteke nije obezbeđen za postavljanje lifta. Na konkursu „Gradovi u fokusu“ sam konkurisala za taj projekat, neuspešno. Ali pošto potreban iznos nije prevelik, planiram ga rešiti drugim konkursom i na lokalnom nivou, pomoću raznih donacija.

K.D.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *