Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Naša realnost: (Ne)briga o kućnim ljubimcima

Naša realnost: (Ne)briga o kućnim ljubimcimatrg_fontane

Kako odabrati kućnog ljubimca? Prilikom izbora kućnog ljubimca osim zdrave ishrane treba voditi računa o njegovim potrebama kada odraste i prostoru koji treba da mu omogućite da bi životinja bila srećna.

Pas kao kućni ljubimac vezuje se za gazdu i zahteva određenu pažnju i vreme koje treba da se provede sa njim, održavanje higijene, redovno vakcinisanje i redovno šetanje ako se nauči na povodac.
Psi su fiziološki slični mnogim sisarima, pa i ljudima. Jedu hranu životinjskog i biljnog porekla i smatraju se svežderima, mada prilikom izbora hrane treba voditi brigu o rasi pasa, jer su neki osetljivi na hranu, ali i o starosti ljubimca. Kada je reč o gotovoj industrijskoj hrani, najbolje bi bilo da se potraži savet od veterinara.
Ukoliko je mačka kućni ljubimac, potrebno je znati da se ove životinje vezuju za kuću, uredne su odmalena, a nezi krzna posvećuju i do tri i po sata dnevno. Mačići već posle šest nedelja starosti sami se čiste. Mačke su mesožderi, mada pored mesa poželjno im je davati raznoliku hranu i makar dva puta nedeljno u jelovnik uvrstiti gotovu hranu za mačke koja sadrži vitamine i minerale.
Pas i mačka pod istim krovom?
Moguće je, ukoliko su oboje mali da se naviknu jedno na drugo, mada će odrasla mačka bolje prihvatiti štene psa, dok je u obrnutom slučaju to vrlo teško, ali postoje izuzeci.
Poznata je izreka: slažu se kao pas i mačka, što je sinonim za nečija neslaganja. Jedan od razloga za neslaganje jeste to što njihovi slični postupci imaju različito značenje. Na primer, kada pas maše repom, „kaže“ da je srećan, raduje se, dok mačka na taj način pokazuje da je ljuta i spremna za akciju.
Ono što posebno zabrinjava je sve veći broj napuštenih životinja. Vlasnici ne vode dovoljno računa o svojim ljubimcima, a kada odrastu, otvore vrata i puste ih da se sami snalaze na ulici. Tako napuštene životinje se okupljaju u čopore i postaju veliki problem svakog naseljenog mesta. Velika je verovatnoća i da će napasti čoveka ukoliko se čopor smatra ugroženim. Ako životinje zaražene besnilom ujedu čoveka, smrtnost je 100 odsto.
Tu je zatim i problem maltretiranja i zlostavljanja životinja.
Do takvih situacija ne bi došlo kada bi vlasnici kućnih ljubimaca bili savesniji i bili odgovorni prema životinjama koje su ušle u njihov dom.
Zato je donet Zakon o zaštiti životinja, kojim je predviđeno da niko ne sme da maltretira, zlostavlja ili namerno ubije životinju.
Ako imate kućnog ljubimca, starajte se o njemu i kada je mali i kada odraste. Ako je bolestan, vodite ga kod veterinara, jer bol osećaju i naši kućni ljubimci samo što ne umeju da nam kažu. Ukoliko to uradite, oni će vas nagraditi bezuslovnom ljubavlju i odanošću.

S. Katić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *