Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Traži se povećanje minimalne cene rada: Cenjkanje oko minimalca

Traži se povećanje minimalne cene rada: Cenjkanje oko minimalcatrg_fontane

Uprkos tome što je sadašnja minimalna zarada za sat vremena rada 121 dinar, a minimalac na mesečnom nivou nije dovoljan ni za potrošačku korpu, mnogi građani u Bečeju i širom Srbije rade i za manje novca, recimo, po satu rada kod pojedinih privatnika dobiju svega 70 dinara.

Poslednjih nedelja priča se o povećanju cene rada. Vlada Srbije će biti spremna da podrži povećanje minimalca, rekao je nedavno predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić prilikom višesatnog predstavljanja ekspozea. Međutim, ne zna se koliko bi to, eventualno, povećanje bilo, ali se spekuliše da bi moglo da se radi o 130 dinara za sat rada.
Podsetimo da je Savez samostalnih sindikata Srbije još u martu mesecu tražio povećanje minimalne cene rada na 143 dinara.
Minimalnu cenu sata rada u Srbiji propisuje Socijalno-ekonomski savet koji čine predstavnici Vlade Srbije i reprezentativni predstavnici sindikata i poslodavaca. Ukoliko nema saglasnosti, cenu rada određuje Vlada Srbije.
Iz Saveza samostalnih sindikata poručuju da sadašnja minimalna zarada ne pokriva ni potrošačku korpu i da poslodavci nekad uplaćuju minimalac da bi izbegli doprinose i tako „uzimaju novac od zaposlenih i od države“.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da zahtev Saveza samostalnih sindikata Srbije da satnica bude 143 dinara, nije prihvatljiv. „Smatramo da nema uslova da bi se u toj meri povećala minimalna zarada. Ta zarada treba da bude neka vrsta socijalnog odnosa. Kada se poveća minimalna zarada povećavaju se i ostale zarade. Ne kažemo da ne treba povećati minimalnu zaradu, ali treba povećati za onoliko koliko je izgubila na inflaciji. To je manje od pet posto“, rekao je Atanacković.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović je istakao da rasprava o minimalnoj ceni rada podseća na cenjkanje na pijaci: „Mi se cenjkamo sad kao na pijaci. U pitanju je zakon o radu koji je regulisao koliko treba da bude cena rada. I kada se koriste statistički podaci, onda je to cena koju smo predložili. Očekujemo da vlada ili Unija poslodavaca, ako imaju drugi argument, da se ukrste novi podaci i dođemo do druge cene rada. Nije tačno da se automatski povećavaju i ostale plate. Ona nije cena rada, i ne može da bude u ovom momentu. Minimalna zarada se odnosi samo ne one firme gde ima problema u poslovanju. Normalno da onaj koji radi za puno radno vreme treba da prima više“, kaže Orbović.

Zarada u Bečeju

Na internet stranici Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj u Bečeju (http://www.privreda.becej.rs/prosecna-zarada/) koja bi, zarad privlačenja ulagača, trebala biti ažurirana, poslednji podaci o prosečnoj zaradi na teritoriji opštine Bečej su iz 2012. godine. Tada je, kako se navodi na sajtu, prosečna zarada u Bečeju bila 40.035 dinara. Poslednji unosi na toj stranici su iz maja ove godine.
Inače, po statistici, prosečna neto zarada u Srbiji u junu mesecu 2016. godine bila je 46.450 dinara.

Atanacković je naglasio da je počelo tumačenje statističkih podataka, a da je Ministarstvo finansija izašlo sa statistikom koja je dovela do predloga povećanju za 5,3 procenata.
Ako bi cena rada bila povećana sa 121 dinara na 130, minimalna plata za oko 300.000 zaposlenih sa 21.050 porasla na oko 22.600 – odnosno za 1.500 dinara.
Branislav Čanak iz UGS „Nezavisnost“ je rekao da bi to bio samo šamar u lice, u smislu „znamo da ste bednici, pa evo da se bar za neki promil ne osećate tolikim bednicima“.
Orbović kaže da „poslodavci uzimaju novac od zaposlenog i države. Isplaćuju minimalnu zaradu da ne bi plaćali doprinose. Imamo problem sa PIO, Zdravstvenim fondom, manje sredstava u budžetu. Dolazi do velikog broja minimalnih zarada, i zato je bitno to pitanje“.
Sa druge strane Atanacković smatra da je privreda na takvom nivou da je dalje ne bi smeli opterećivati i da su velika opterećenja na plate zaposlenih za poslodavca: „Pojedini poslodavci prijavljuju minimalne zarade kada to i nije neophodno, što ukazuje da su kod nas velika opterećenja na plate zaposlenih. Između 63 i 67 posto. Treba ukazati kako olakšati situaciju poslodavcima. Da pokušamo da država poveća neoporezovani deo kako bi se olakšalo poslodavcima“.

Priredio: R.M. (Izvor: Nova ekonomija, N1)

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *