Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

U bečejskom ataru: Nije kasno za setvu

U bečejskom ataru: Nije kasno za setvutrg_fontane

Toplo vreme je povoljno uticalo na uslove za poljoprivredne radove.

Čini se da su oni koji nisu obavili setvu ranije možda i zakasnili s obzirom na to da je vegetacija već u punom zamahu kod većine kultura. Član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu Anđelko Mišković ipak preporučuje poljoprivrednicima da se drže agrotehničkih rokova.
– Tokom marta je došlo do iznenadnih i ogromnih povećanja temperatura koje su uticale na brojne poljoprivrednike da izađu na parcele i da krenu sa setvom. Međutim, moja je preporuka da se uvek držimo agrotehničkih rokova, jer uvek postoji velika mogućnost kasnih prolećnih mrazeva kao što je bio slučaj početkom ovog meseca. Još uvek su noći hladne i dešava se da u ranim jutarnjim časovima bude izuzetno niska temperatura. Mislim da niko nije zakasnio jer se kvalitetnim mašinama i brzom obradom postiže setva na velikim površinama za veoma kratko vreme. Kod nas ljudi završavaju setvu soje, suncokreta čak je počela i setva kukuruza. Mislim da će sve biti urađeno u optimalnom agrotehničkom roku. Međutim, ova godina je specifična zbog toga što seme koje je stavljeno u zemlju čak i tokom marta meseca, veoma slabo niče zbog toga što je količina padavina značajno manja u odnosu na prethodne godine. Sada nemamo tu inicijalnu vlagu koja utiče na klijanje, nicanje semena. Bez obzira na to što imamo visoku temperaturu, vetrovi dovode do isušivanja površinskog sloja zemljišta i gubi vlagu koja je potrebna semenu za početno nicanje. Neki poljoprivrednici ovaj problem rešavaju dodatnim valjanjem, odnosno pritiskanjem zemlje uz seme, ali svakako bi jedna kiša pomogla bržem nicanju i primanju kultura. Visoka temperatura utiče i na iniciranje porasta korova, pa se dešava da korovi u pripremljenom zemljištu brže rastu nego posađene kulture, ali s druge strane kiša koja je najavljena za prošli period, iznosila je manje od 5 litara – možemo reći da je reč o prolaznoj vlažnosti. Nama bi sada trebala kiša najmanje između 10 i 20 litara po kvadratnom metru da bi inicirala seme. Zbog toga kažem da i oni koji sada seju nisu zakasnili sa setvom, jer i ono seme koje je ranije posejano bukvalno miruje u zemlji.

Kakav je okvirni plan prolećne setve u Bečeju?

– Osim pšenice koja je već bila posejana, koja je svake godine na sve manjim površinama, najveći deo površina se seje pod sojom i kukuruzom, a nekih 10-15 % bi trebalo da zauzme suncokret.

Koliko je to u hektarima?

– Ako računamo da imamo 45.000 hektara, onda oko 4.500 do 6.000 hektara je suncokreta, isto toliko repe, a najveće površine zauzimaju kukuruz i soja, oko 30.000 hektara.

U toku su pripreme za narednu licitaciju odnosno za zakup državnog zemljišta.

– Da. U pitanju je zemljište namenjeno za korišćenje u 2018. godini. Program je završen i ovih dana treba da ga pošaljemo u nadležno ministarstvo zbog dobijanja saglasnosti. Pitanje je šta će biti sa pravom prvenstva zakupa…

Ima li nekih promena u odnosu na prethodnu godinu?

– Sada imamo većih broj korisnika zemljišta na osnovu stočarstva, odnosno prava prečeg zakupa na osnovu stočarstva. Prošle godine je bilo prijavljeno 32, 30 je koristilo zemljište. Sada imamo 78 korisnika, a od toga 69 korisnika ispunjavaju uslove da dobiju državnu zemlju na korišćenje. Sada istu površinu zemljišta delimo na veći broj korisnika, ali smo uspeli da zemljište podelimo unutar katastarskih opština gde se nalaze prijavljene farme.

Kakve su to izmene u odnosu na prethodnu godinu kada je reč o zakupu državne zemlje, odnosno o kriterijumima?

– Infrastruktura je ostala ista, ali su kriterijumi pojačani kod stočara gde je donet pravilnik na osnovu kog su uvedeni pojedini koeficijenti u zavisnosti od vrste životinja koje se gaje, recimo, bez obzira na broj uslovnih grla koji je preračunat, svakom se dodatno obračunava, odnosno množi broj uslovnih grla sa koeficijentom, a tu su na primer proizvođači pilića najgore prošli jer je koeficijent 0,1. To znači da za jedno uslovno grlo ne treba 500 kilograma žive vage, već 5.000 kilograma žive vage. Još jedna bitna stvar je da se svakom stočaru oduzima zemljište, koje treba da dobije, od ukupne mase, odnosno od zemljišta koje ima u svom ličnom posedu – dobija onoliko zemljišta koliko mu nedostaje. Zbog toga su neki stočari dobili manje u odnosu na prošlu godinu. Treća stvar je da je veći broj stočara ipak uticao na ukupno smanjenje hektara po jednom čoveku. Ono što još može da bude problem jeste zakup po pravu prvenstva gde se još uvek prikupljaju prijave koje su za našu opštinu i preko 30 % od ukupne površine, ali ćemo videti kako će ministarstvo na to da reaguje i mi ćemo postupiti na osnovu tog mišljenja, odnosno saglasnosti.

V.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *