Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Kako prodavci postupaju sa hranom i šta radi sanitarna inspekcija? – Samo 20 kazni za nehigijenu

Kako prodavci postupaju sa hranom i šta radi sanitarna inspekcija? – Samo 20 kazni za nehigijenutrg_fontane

U Srbiji se već godinu dana primenjuje (trebalo bi da se primenjuje) HACCP sistem za bezbednost hrane.

To podrazumeva da proizvođači i veći trgovci hrane, odnosno svi učesnici u lancu proizvodnje, prerade i prometa hrane, moraju da uspostave ovaj sistem. Uvođenjem sistema za bezbednost hrane trebalo bi da se uspostavi poverenje u proizvođače i proizvode, ali i da se poveća konkurentnost domaćih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Veliki proizvođači i trgovci hranom manje-više su već uveli HCCP standard, međutim, ta obaveza se ne odnosi na primarne proizvođače i male trgovine koje prodaju hranu, ali i oni moraju da se pridržavaju strogih propisa o higijeni. Praksa je, kako to obično biva, malo drugačija, propisi o higijeni se ne poštuju, sudeći po tome što svakodnevno vidimo, recimo, u pekarama, kako pojedini trgovci uslužuju kupce i „golim“ rukama hvataju i novac i hleb ili peciva. Dešava se i da kupac u testu pronađe „elemente“ kojima nikako nije mesto u takvom proizvodu.
One koji ne poštuju propise trebale bi da kazne inspekcije, a ima ih više: poljoprivredna, veterinarska, fito, sanitarna. Sanitarna inspekcija obavlja kontrolu vodosnabdevanja, kako flaširane vode tako i u sistemu vodovodnih cevi, dečje hrane, soli i aditiva, proizvoda koji su zamena za majčino mleko i neke nove hrane. Sanitarna inspekcija trebala bi da se bavi i takozvanim higijenskim aspektom posla, između ostalog i time kako se uslužuju pekarski proizvodi. U većim trgovinskim lancima ili marketima hleb i drugo pecivo na policama je u većini slučajeva upakovano u papirne kese i na taj način je smanjen direktan kontakt sa rukama, mada smo svedoci da velika većina potrošača, čim im se ukaže prilika, voli redom da „ispipa“ svaki hleb dok ne odabere koji će da kupi, dok u manjim trgovinama i pekarama to nije slučaj. Tamo „pipaju“ sami prodavci, koji unose i iznose gajbe sa proizvodima, ređaju ih na police, a onda bez pranja ruku hvataju hleb, daju mušteriji, uzimaju novac i onda istim rukama na isti način uslužuju sledećeg kupca, ne razmišljajući o higijeni i mogućnosti prenošenja zaraze.
Pokrajinski sanitarni inspektor iz Bečeja Siniša Nemčev je rekao da zakonom nije definisano da hleb mora biti upakovan, nego je definisano da se mora higijenski postupati sa hranom, a tu značajnu ulogu osim pravilnika i zakona ima i kućno vaspitanje.

Sladoled dve godine bez kontrole

Prema rečima sanitarnog inspektora Siniše Nemčeva, u primeni HACCP sistema postoji apsolutna odgovornost subjekta, proizvođača, prerađivača ili prometnika: svi su odgovorni za svaki postupak koji mora da bude i papirološki dokumentovan, na primer, da je vlasnik sproveo obuku radnika što se tiče higijene, da je radnike upoznao i upozorio da moraju da nose odgovarajuću radnu odeću, da redovno obavljaju sanitarni pregled, laboratorijsko ispitivanje hrane itd.
„Inspekcija više ne uzima sama uzorke, nego su proizvođači ili prerađivači u obavezi da nose uzorke hrane na analizu. Na primer, u Bečeju dve godine niko nije kontrolisao i uzimao uzorke sladoleda, a HACCP sistem još nije zaživeo u punoj meri. Ako se u toku kontrole ustanovi da postoje propusti, još uvek se daje određeni rok da se ti nedostaci isprave, ali nema kazni, nema sankcionisanja ukoliko nema HACCP-a, jer kazne se kreću od 150.000 do 3 miliona dinara, a tu je i zabrana obavljanja delatnosti“, rekao je sanitarni inspektor.

„Kontrola toga jeste u nadležnosti sanitarne inspekcije, koja to radi u redovnom nadzoru bar dva puta godišnje i po prijavi stranke. Međutim, ako stranka prijavi da je bilo nepravilnosti ili postupanja, to je teško utvrditi. Takvih prijava građana je bilo, ali kad inspekcija uđe u objekat za koji su podnete prijave, zaposleni se ’fino’ ponašaju. Prilikom sanitarne inspekcijske kontrole, kada je higijena u pitanju, postoji mogućnost i bilo je takvih slučajeva, da se izriče mandatna kazna ako zaposleni nemaju sanitarni pregled, zbog higijene prostorija, lične higijene, radne odeće itd. Ako se ustanove dva-tri prekršaja onda se izriče kazna od 5.000 dinara po prekršaju. Ove godine je izrečeno 20 mandatnih kazni kod sudije za prekršaje, ali ne samo u pekarama nego i u drugim objektima, a na godišnjem nivou u proseku ima oko 40 mandatnih kazni. Inspekcijski nadzor je konstantan, ove godine od 1. januara do početka juna, kontrolisano je 225 objekata, tu su i škole i predškolski objekti, a i pekare. Ako postoji prijava stranke za nepravilnosti, izlazimo u inspekcijski nadzor bez obzira na to da li je taj objekat već kontrolisan i prvo vlasniku skrenemo pažnju na nepravilnosti, međutim, ukoliko nema konkretnih dokaza, inspekcija ne može da sankcioniše nikoga samo na osnovu prijave“, rekao je Nemčev.
Takozvanih konkretnih dokaza ima mnogo, treba samo ući u neku pekaru i posmatrati da li prodavac nosi rukavice ili pere ruke nakon uzimanja novca, a potom hleba u ruke. O muvama na pekarskim proizvodima u pekarama da ne govorimo.

LJ.M.

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *