Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Ponovno uzorkovanje zemljišta u školama i vrtiću na teške metale: Odlaganje analize zbog vlažnosti

Ponovno uzorkovanje zemljišta u školama i vrtiću na teške metale: Odlaganje analize zbog vlažnostitrg_fontane

Vrednosti teških metala u zemljištu u dvorištima OŠ „Šamu Mihalj“ (kadmijum) i u centralnom objektu PU „Labud Pejović“ u Bečeju (kadmijum i bakar) u 2017. godini prešle su granične vrednosti prema Uredbi o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i metodologiji za izradu remedijacionih programa, te je 4. juna ove godine trebalo da bude obavljeno još jedno (kontrolno) uzorkovanje zemljišta, kako bi se utvrdilo da li su vrednosti teških metala u školi i vrtiću ostali na istom nivou ili se povećavaju, međutim, to uzorkovanje nije urađeno zbog, kako saznajemo, vlažnosti zemljišta.

O povišenim vrednostima teških metala u dve obrazovne ustanove u Bečeju Bečejski mozaik je početkom godine objavio serijal tekstova, međutim, niko se zbog toga nije uznemirio. Štaviše, nadležni u opštini iz Odseka zaštite životne sredine, koji je prošle godine u avgustu naručio ispitivanje zemljišta u pomenutim obrazovnim ustanovama – analiza je finansirana iz budžetskog Fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej – propustili su da o rezultatima ispitivanja obaveste direktorke škole „Šamu Mihalj“ i PU „Labud Pejović“, smatrajući da to nije njihova obaveza.
Direktorke predškolske ustanove i škole Slađana Jović i Olivija Maus izjavile su ranije da nisu bile obaveštene ni o uzimanju uzoraka iz zemljišta u dvorištima obrazovnih ustanova.
Nakon pisanja Bečejskog mozaika o toj temi – serijal tih tekstova je ušao u uži izbor u kategoriji štampanih medija za Nagradu za istraživačko novinarstvo koje dodeljuje Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) u saradnji s Ambasadom SAD u konkurenciji 115 medijskih tekstova i priloga – a u jednom tekstu je konstatovano da se stiče utisak da bi u budžetskom Fondu za zaštitu životne sredine mogao da se nađe novac za ispitivanje zemljišta i u drugim obrazovnim ustanovama u Bečeju, ne samo u pomenuta dva, početkom juna su redakcije bečejskih medija dobile obaveštenje iz lokalne samouprave da su „sredstva za postupak monitoringa kvaliteta zemljišta u okviru programa i projekata praćenja stanja životne sredine za 2018. godinu obezbeđena u većem iznosu“, te će uzorkovanje zemljišta biti urađeno, osim u dvorištima Osnovne  škole „Šamu Mihalj“ u Bečeju i u dvorištu predškolske ustanove „Labud Pejović“ u ulici Miloša Crnjanskog, i u dvorištu Osnovne škole „Petefi Šandor“ u Republikanskoj ulici u Bečeju.
Uzorkovanje i ove godine treba da radi predstavnik Instituta vatrogas – laboratorija iz Novog Sada.
Prošle godine je, inače, za analizu uzoraka iz zemljišta u dvorištima vrtića i škole obezbeđeno 200.000 dinara, koliko je planirano i ove godine u budžetskom Fondu za zaštitu životne sredine, čiji je budžet za 2018. godinu oko 34,9 miliona dinara. Planirana je potrošnja novca i za stvari koje su manje važne od utvrđivanja zagađenosti zemljišta, recimo, samo za obeležavanje značajnih datuma predviđeno je oko 600.000 dinara, za edukaciju zaposlenih u opštini 200.000 dinara, za pripremu i štampu ekološkog edukativnog materijala 300.000 dinara,  a za rad i odlučivanje u komisijama i radnim timovima za zaštitu životne sredine 200.000 dinara…  

Nebriga ili bahatost?

Bečejski mozaik je ranije, pišući o povišenim vrednostima teških metala u ustanovama koje pohađaju deca, naveo da se predstavnici Odseka zaštite životne sredine ne osećaju odgovornim zbog toga što nisu obavestili nadležne u obrazovnim ustanovama o tome da su vrednosti teških metala povišene, jer su rezultati uzorkovanja objavljeni na zvaničnom sajtu opštine, doduše, na relativno „zabačenom“ mestu.
U izveštaju Instituta vatrogas – laboratorija iz Novog Sada o ispitivanju uzorka zemljišta u dvorištima OŠ „Šamu Mihalj“ i u centralnom objektu PU „Labud Pejović“ iz avgusta 2017. godine konstatuje se da izmerene vrednosti bakra u uzorku koji je identifikovan kao uzorak iz zemljišta centralnog objekta predškolske ustanove i kadmijuma u uzorcima predškolske ustanove i škole „Šamu Mihalj“ prelaze granične vrednosti prema Uredbi o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i metodologiji za izradu remedijacionih programa. Vrednost kadmijuma u dvorištu OŠ „Šamu Mihalj“ bila je 7,11 (merna nesigurnost je plus/minus 2,56), a kadmijuma u dvorištu Predškolske ustanove „Labud Pejović“ 5,66 (merna nesigurnost je plus/minus 2,04). Granična vrednost je 0,8 mg/kg, a to znači da u oba uzorka zemljišta vrednosti kadmijuma višestruko prelaze graničnu vrednost. Osim kadmijuma, u dvorištu centralnog objekta dečjeg vrtića povećana je i vrednost bakra, izmerena vrednost je bila 62,45 (merna nesigurnost je plus/minus 19,36), a granična vrednost je 36. U Uredbi o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta piše da, što se kadmijuma (Cd) tiče, granična vrednost je 0,8 mg/kg apsolutno suve materije, a remedijaciona vrednost je 12, dok je u slučaju bakra remedijaciona (Cu) vrednost 190.

„Šta bi oni uradili s tim podacima?“

Uprkos nastojanjima novinara da od stručnjaka u laboratoriji koja je uradila uzorkovanje zemljišta i od nadležnih u opštinskom Odseku zaštite životne sredine sazna da li su povećane vrednosti teških metala u dvorištima škole i vrtića opasne po zdravlje dece i šta će biti preduzeto, ako nešto uopšte i bude, jasni odgovori nisu dobijeni.
Šefica Odseka zaštite životne sredine opštine Opštinske uprave Bojana Božić je početkom marta izjavila da „to (kadmijum; prim.nov.) predstavlja istorijsko nasleđe i nemaš mogućnosti da kažeš da li je to nešto prouzrokovalo ili nije. To je tako i mi tako živimo već ne znam koji broj godina unazad. Čitali smo još neke pokazatelje koji kažu da se kadmijum nalazi u površinskom delu“. Božić je na pitanje da li se planira nešto preduzeti, odgovorila da „ponovljeno merenje mora da pokaže da li dolazi do određene promene i onda je potrebno tražiti uzrok, ili je to jednostavno tako, a kadmijum može da se pojavi i zbog paljenja grana…“. Ona je pretpostavila i da kada bi bilo uzeto 100 uzoraka na teritoriji opštine Bečej, u svih 100 bi nivo kadmijuma prešao  graničnu vrednost, a na pitanje da li to znači da se trujemo, odgovorila je: „Ne može da se kaže da se trujemo, jer nemamo nijedno lekarsko istraživanje koje ukazuje na to da kadmijum izaziva bilo koju vrstu bolesti“.
Šefica Odseka zaštite životne sredine ne smatra da je njen odsek trebao da rezultate merenja dostavi školi i vrtiću, niti da o tome direktno obavesti javnost, rekavši da „nemamo obavezu da njima dostavljamo, imamo obavezu prema svima, stavili smo izveštaj na zvaničan sajt Opštinske uprave. Šta bi oni uradili s tim podacima?“.
Na insistiranje novinara da odgovori na pitanje da li su izmerene vrednosti opasne po zdravlje ljudi i da li o tome ima konkretnih podataka, pokazatelja, Božić je kazala: „Ja ne dolazim do njih“.

Ljudima u opštini koji se bave životnom sredinom „jasno je šta ovo znači“

Sličnim tonom je s novinarkom Bečejskog mozaika razgovarao početkom marta i predstavnik Instituta vatrogas – laboratorija, koji nije želeo da kaže svoje ime, ali je istakao da je urađena analiza zemljišta i „dobijene vrednosti smo uporedili sa graničnim vrednostima i to iskazali u izveštaju. Tu se završava posao laboratorije, Akreditaciono telo Srbije ne priznaje tumačenje rezultata“. Upitan da li bi trebalo da opština koja je angažovala laboratoriju za ispitivanje zemljišta traži i tumačenje rezultata, predstavnik te laboratorije je izjavio da ne mora i dodao da opština Bečej „u svom kadrovskom kapacitetu ima ljude koji se bave životnom sredinom i njima je jasno šta ovo znači“. Na opasku novinara da šefica nadležnog odseka nije uspela da objasni to, on je rekao: „Nisu dužni da vam objasne, zato što to je jedna analiza, zemljište nije voda ili vazduh, zemljište je tu godinama unazad, pojavljivanje nekih elemenata u zemljištu je dug proces. Nije bilo reči u analizi o tome da li je to u redu ili nije. Postoje standardi koji to detaljno objašnjavaju, zemljište nije parametar koji se menja na osnovu vremenskih prilika. Rezultati koji su dati sasvim su jasni za onog ko je u struci. Ko nije u struci i ko ne poznaje tu materiju, može da traži studiju procene uticaja na životnu sredinu, na primer, za određenu lokaciju, o tome koji su parametri koji utiču na rad određene ustanove. Da biste tumačili zemljište, potrebno je 30-40 analiza tog zemljišta da biste imali opipljivu studiju“.

I dalje nema tumačenja rezultata povišenih vrednosti teških metala

Šefica Odseka zaštite životne sredine opštine Bojana Božić ponovo je kontaktirana sredinom marta meseca da ipak podrobnije objasni šta po zdravlje dece znače povećane vrednosti kadmijuma, međutim, za razliku od prethodnog puta, odbila je da „uživo“ odgovara na pitanja novinara, a iz njenih pisanih odgovora na pitanja mogli smo da saznamo da će uzorkovanje zemljišta u pomenutim obrazovnim ustanovama biti ponovljeno u toku proleća, za to je namenjeno 200.000 dinara, a na pitanje da li će analize biti urađene i u ostalim obrazovnim ustanovama na teritoriji Bečeja, ali i proširene, jer recimo, u školi „Šamu Mihalj“ u Bačkom Petrovom Selu i u PU „Labud Pejović“ u Bačkom Gradištu voda nije pogodna za piće, odgovor glasi: „Kako je naznačeno planirana je izrada Programa koji će definisati aktivnosti monitoringa u toku narednog perioda, a u skladu sa finansijskim mogućnostima“.
Na konstataciju da je predstavnik Instituta vatrogas – laboratorija rekao i da opština Bečej u svom kadrovskom kapacitetu ima ljude koji se bave životnom sredinom i njima je jasno šta znače rezultati uzorkovanja zemljišta i upitana šta, dakle, rezultati znače, pisani odgovor Bojane Božić ne objašnjava ništa: „Odsek zaštite životne sredine Odeljenja za privredu, ulaganja, lokalni ekonomski razvoj i zaštitu životne sredine, ima stručne ljude, ali je činjenica, da broj saradnika nije dovoljan, i kada je to potrebno pomoć se zatraži od viših instanci. Dobijeni rezultati su takvi i već smo Vam dostavljali materijal vezan za podatke, i istakli da se ponavlja merenje, kako bi se videli rezultati.“

Javnost se mora informisati

S obzirom na to da je „oblast“ uzorkovanja zemljišta u obrazovnim ustanovama u Bečeju nakon objavljivanja tekstova u Bečejskom mozaiku „proširena“ makar na jednu novu školu, mada to prethodno nije planirano, postoji nada i da će neko od nadležnih u opštini nakon dobijenih rezultata ispitivanja zemljišta javnosti, a pre svega roditeljima dece, objasniti šta ti rezultati znače i da li postoji opasnost po zdravlje ljudi.
U suprotnom, neizbežno je postavljanje pitanja o odgovornosti nadležnih o izostanku svima dostupnog informisanja javnosti o temi koja se tiče zdravlja građana opštine, u ovom slučaju dece.  

Kristina Demeter Filipčev

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *