Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Intervju sa Peterom Knezijem, predsednikom opštine: Ima nade i pored krize

Intervju sa Peterom Knezijem, predsednikom opštine: Ima nade i pored krizetrg_fontane

Godina u koju smo zakoračili po ocenama analitičara i onih koji se bave ekonomijom i istraživanjem onoga što se dešava na svetskom tržištu i u svetu uopšte, biće teža nego 2009. godina. O tome kako ocenjuje proteklih 12 meseci i kako procenjuje ono što će nam se dogoditi u novoj 2010. godini, predsednik opštine Bečej Peter Knezi je rekao:

– Od kada se bavim politikom i blizu sam lokalne samouprave ne sećam se da je ijedne godine bilo tako teško kao 2009. i kada je reč o budžetu i delatnosti uopšte. I to iz više razloga. Jedan je ekonomska kriza koja nam je praktično sasvim upropastila planove i projekciju budžeta, jer kada smo ga planirali, nismo imali pojma kako će efekat krize da se pokaže u lokalu. Bukvalno je sve stalo. Kao da je bio zamrznut priliv sredstava i mogućnost korišćenja razvojnih fondova, kako republičkih tako i pokrajinskih. S druge strane zadesile su nas i mere republičke vlade, koja nam je u maju mesecu ukinula oko 50 procenata transfernih sredstava, što je oko 56 miliona dinara, a u delu budžeta koji se puni na osnovu naplaćenog poreza na dohodak građana ostali smo „kraći“ za oko 82-84 miliona dinara. Sve to je doprinelo da izađemo iz planiranog toka investicionih ulaganja i održavanja neke vrste standarda građana što se tiče komunalnih usluga i vršenja osnovnih delatnosti lokalne samouprave. Što se tiče 2010. godine, opštinski budžet smo projektovali na osnovu realnog priliva sredstava iz prošle godine što bi trebalo da bude oko 529  miliona dinara. Na to smo dodali i oko 60 miliona dinara od zakupa poljoprivrednog zemljišta, a kako smo doneli odluku o kreditnom zaduženju lokalne samouprave do 120 miliona dinara (bruto iznos) i to smo morali ukalkulisati u budžet, tako da nam se budžet na papiru „podigao“ na 758 miliona dinara, ali realni deo je oko 520-530 miliona dinara. Naravno, to je na osnovu priliva sredstava iz ove godine, što znači da bi 2010. godina bila godina stagnacije, a ne poboljšanja, niti pogoršanja, međutim, realno mislim da će 2010. godina biti teža od 2009. iz razloga što svi krediti koji su potrošeni ili su uzeti od strane građanstva, privrede, odnosno pravnih lica ove ili krajem 2008. godine, svoje dejstvo će proizvesti u 2010. godini. To znači da će veliki deo zarada građanstva, odnosno prihoda pravnih lica ići na otplatu kredita.

Krajem 2008. i početkom 2009.  godine nagovestili ste promene u javnim preduzećima. U tadašnjem novogodišnjem intervjuu ste konstatovali, i pri tom pomenuli Stankom, da su pojedina javna preduzeća država u državi i da mora doći do strukturalnih promena. Međutim, izuzev kadrovskih promena, do najavljenih suštinskih promena nije došlo.

– Kada sam rekao da su javna preduzeća, uslovno rečeno, država u državi, mislio sam na situaciju u svim javnim preduzećima, a ne u nekom pojedinačno, jer iako je opština osnivač tih preduzeća i preko upravnih odbora bi trebala da ima uticaja na njihovo poslovanje, to je vrlo teško. Naime, upravni odbori pored toga što predstavljaju upravljački organ istodobno su i politička tela jer su sastavljeni od predstavnika stranaka na vlasti, tako da s vremena na vreme dolazimo u situaciju da proces odlučivanja u javnim preduzećima predstavlja političko pitanje. Poslednjih godina, pa ni 2009. godine, nismo uspeli da uradimo neki veliki proboj na tu temu.

Dosta nepoznanica je bilo u Komunalcu – koji je još 2008. godine pretrpeo transformaciju – počev od završnog računa, liste inventara, pa do plate direktorice.

– U tom preduzeću nekoliko godina unazad, računajući i 2008. godinu, inventar uopšte nije rađen. Dakle, ono što je urađeno posle imenovanja novog direktora bio je više eksperiment nego inventar, jer kako nije postojala inventurna lista, trebalo je fizičkim putem pronaći sve pokretne i nepokretne stvari preduzeća. Desila se gotovo neverovatna stvar da su direktorica firme i upravni odbor tek nakon nekoliko dana potrage uspeli da pronađu poljoprivredno zemljište za koje se samo prema rečima radnika znalo da postoji. Dakle, to je apsurdna situacija koja pokazuje da u tom preduzeću nije postojao normalan domaćinski pristup, što potvrđuje i činjenica da je aktuelno rukovodstvo mesecima muku mučilo da sačini inventar u čemu je uspelo tek nakon nekoliko ispravki.  

Sve to ne bi trebalo da ima uticaja na osnovnu delatnost Komunalca, kojem je nakon preuzimanja poslova iznošenja smeća od strane Potisja, preostala obaveza održavanja gradskog zelenila i zelenih površina u centru grada, koje, kako se stiče utisak, se ne odvija korektno.

– Moramo odvojiti, odnosno razlikovati jedan period osamdesetih godina, kada je ekonomska moć Bečeja, pa i cele države, bila na zavidnom nivou od ove situacije do koje smo sada došli. Naime, moram reći da smo planirali sredstva Stankomu ove godine u visini od 34-35 miliona dinara, a upućeno im je tek 12 miliona. Za taj novac Komunalac nije ni mogao da uradi mnogo. Mi smo ostali dužni  oko 6-7 miliona dinara, koji nikada neće dobiti, jer jednostavno nije bilo novca u budžetu. Ljudi su radili praktično za svoju platu.

A plata direktorice je bila pozamašna. U tri navrata saopštena su tri različita, uglavnom šestocifrena, iznosa. A vi ste upravo izneli primedbe na račun visine plata u javnim preduzećima. Rekli ste da je neverovatno da plate direktora u javnim preduzećima budu veće od plate predsednika opštine, a da pri tom još ta javna preduzeća posluju sa gubitkom i traže da se taj gubitak nadoknadi iz budžeta.

– Ni ostala javna preduzeća nisu izuzetak u odnosu na Komunalac, što se tiče plata rukovodećih kadrova. Na to je usredsređena akcija koju smo pokrenuli u Opštinskom veću. Dali smo rok javnim preduzećima da do 31. decembra izjednače svoje plate sa platama u lokalnoj samoupravi. Dali smo im parametre na osnovu kojih bi mogli da izrade svoj novi pravilnik o nagrađivanju radnika.

Šta ćete preduzeti ukoliko to ne urade?

– Taj „zadatak“ smo im zadali još u septembru, a ovih dana ću im uputiti dopis da do 15. januara želim da mi dostave novo vrednovanje radnih mesta, s navođenjem neto, odnosno bruto zarada svojih zaposlenih za svaku kategoriju radnika. Doneli smo i odluku na Opštinskom veću po kojoj bi direktori javnih preduzeća trebali da imaju plate u visini zarade zamenika predsednika opštine, dodajem, neka bude i predsednika opštine, pošto nije velika razlika između te dve plate. Jedan je razlog – i to dovoljan – za to: skoro sva javna preduzeća su na ovaj ili onaj način, u gubitku. Ukoliko javna preduzeća do 15. januara ne dostave tražene podatke lokalnoj samoupravi, predložiću Opštinskom veću da pokrenemo postupak prevashodno prema upravnim odborima, a nakon toga ili zajedno sa tim i prema direktorima. Ne znam kakva će to biti mera, ali ću možda  tražiti najstrožu meru za nepoštovanje odluke osnivača: zamenu članova upravnih odbora, pa i direktora, jer nisu izvršili svoje obaveze.

Završni račun Potisja u kojem je opština većinski vlasnik, za 2008. godinu još nije obnarodovan.

– Očekivali smo da završni račun, koji je urađen i pregledao ga je nadzorni odbor, stigne do nas. Firma je 2008. godinu završila sa pozitivnim rezultatom. Ja mislim da će to biti slučaj i u 2009. godini, s tim da su ove godine bila veća ulaganja zbog nabavke kanti za smeće.

Šta je sa završnim računom za 2008. godinu?

– Na Skupštini osnivača završni račun za 2008. godinu je usvojen. Zamolili smo da se on uputi lokalnoj samoupravi, kako bi ga kao osnivač i većinski vlasnik razmotrili, ali ga nismo dobili. S obzirom na to da rukovodstvo firme ima dužnost da nam dostavi završni račun, nekoliko puta sam tražio od direktora Potisja, koji je u međuvremenu smenjen, da nam ga pošalje, ali do toga nije došlo. Apsurdno je da ćemo morati o tome sada da raspravljamo. Inače, u tom preduzeću nema problema sa platama, mislim da je plata direktora maksimum oko 500 evra, a radnici imaju otprilike iste plate kao što su plate zaposlenih u Komunalcu, na istim ili sličnim poslovima, dakle nisu preplaćeni za razliku od javnih preduzeća.

Jedan od problema koje treba rešiti u narednom periodu je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Krajem 2004. godine u lokalnoj samoupravi bilo je 80, a danas 114 zaposlenih, plus 12 funkcionera, tako da se prostom računicom može zaključiti da je za pet godina broj povećan za 50 procenata, što nema opravdanja u odnosu na obim posla. Stiče se utisak da umesto da se smanjuje, broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi se povećava.

– Ja sad ne mogu da kažem da li se povećava. Mi u opštini nismo povećali broj zaposlenih, niti su, koliko znam, to učinile ustanove. Ono što imamo, ako se to može nazvati povećanjem, su volonteri, pripravnici koji su bili obuhvaćeni našom gradskom stipendijom, ili volonteri koji rade u opštini da odrade svoj staž. U pitanju su ekonomisti i jedan prevodilac. Inače što se tiče konkretnog viška, on  se jedno vreme kretao između 50 i 64, da bi se ustalio na brojci od 50 zaposlenih. Međutim, po zakonu imamo nekoliko mogućnosti da ublažimo taj stepen viška. Naime, lokalne samouprave koje imaju više od 50.000 stanovnika i gde transferna sredstva iz republike ne prelaze 20 procenata budžeta lokalne samouprave, razliku između postojećeg i maksimalnog, zakonom predviđenog broja zaposlenih, mogu prepoloviti. To je jedna od mogućnosti koju ćemo verovatno koristiti. Druga mogućnost jeste amandman poslaničke grupe nacionalnih manjina koji se odnosi na to da u svim opštinama gde je pored srpskog u službenoj upotrebi i jezik nacionalnih zajednica, za jedan promil se povećava broj zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika nacionalne manjine. To bi u Bečeju trebalo da znači 20 radnika više za lokalnu samoupravu. Međutim, bez obzira na te mogućnosti, mi smo već napravili naš strateški plan kako ćemo pristupiti smanjenju broja zaposlenih – pa makar da bude i malo više zaposlenih na toj listi od toga što zakon dozvoljava.

Pretpostavka je da je rast broja zaposlenih posledica zapošljavanja partijskih ljudi. Da li i vi isto mislite?

– Sigurno postoji i tako nešto. Ako baš i nisu svi došli sa stranačkom knjižicom, sigurno su bliski nekim strankama, jer je sistem zapošljavanja uvek bio takav. Svako ima svoj kontingent radnika, odnosno nezaposlenih koji traže ili dobijaju neko uhlebljenje. Mislim da bismo trebali stati tome na kraj, jer nema garancije za to da su svi ti ljudi koji dolaze ovde i koji su, hajde da kažemo, potrebni, baš po kvalitetu takvi kakvi nama trebaju. Pored toga, moramo, bez obzira na stranačke želje i apetite, da malo povučemo uzde, jer to su troškovi koji se izdvajaju iz sredstava poreskih obveznika. Reorganizacijom sigurno bismo mogli uštedeti određeni iznos.

Zapošljavanje po partijskom ključu donekle može da se reši zakonom ili donošenjem pravila. A šta i kako može da se uradi da bi se rešio problem donošenja političkih odluka po ključu? Iz tog aspekta 2009. godina je bila daleko mirnija nego prethodne. Dogodilo se, međutim, da je vladajuću koaliciju napustila grupa odbornika stranke „Kao jedna kuća“, što nije donelo znatnijih potresa iako je do toga moglo da dođe jer je Šandor Pal izrazio ambiciju da uđe u vlast. Drugim rečima, ove promene niti su pojeftinile niti poskupele troškovnik vlasti.

– Što se tiče smanjenja troškova, mi smo na pretposlednjoj sednici Skupštine opštine formirali radnu grupu koja bi trebala da izradi izmene i dopune Statuta opštine. Tako će Opštinsko veće imati jednog člana manje. Pored toga, po slovu Zakona o zaštiti životne sredine ukida se Eko fond, tu ćemo takođe imati uštedu (dva radnika manje). Što se tiče Udruženja preduzetnika, mislim da novac koji dobija od opštine po ugovoru, u 2010. godini neće biti korišćen za plate zaposlenih u Udruženju. Kako sam čuo, ta osoba ili te osobe  koje su dobijale platu od tog novca, će napustiti Udruženje. Inače, donacija opštine nije namenjena za plate, već za razvoj preduzetništva. Što se tiče ulaska DZVM-a u vlast, to je komplikovanija priča. Ne možemo samo prosto reći da bi se povećao trošak. Naravno, ako neko sa pet odbornika dođe na mesto onog koji je imao dva odbornika, onda su i apetiti veći. Podsećam da su na izborima u maju 2008. godine tri stranke – DZVM, SVM i DSVM – učestvovale zajedno, u okviru Mađarske koalicije. Prilikom utvrđivanja većine u Skupštini opštine i podele funkcija, DZVM je bio na stanovištu da dva prva mesta – predsednik opštine i Skupštine opštine – treba da pripadnu Mađarskoj koaliciji, što je bilo irealno i nije se ni ostvarilo. Moja pretpostavka je da je to bio i nameran zahtev Šandora Pala, kako ne bi ušao u vladajuću koaliciju, jer nije prihvatio ni ponuđenu funkciju predsednika opštine. U proleće 2009. godine smo imali međupartijski sastanak na nivou predsednika stranaka iz Mađarske koalicije, kada je pokušan povratak DZVM-a u vladajuću strukturu, međutim, po sporazumu i po inicijativi Šandora Pala, trebalo bi da iz koalicije budu isključene „Kao jedna kuća“, Liga socijaldemokrata Vojvodine i G17 plus. Naravno, koalicija koja je bila na vlasti, mimo dela Mađarske koalicije, se izjasnila da oni takav pristup ne mogu da prihvate i tako je ovaj predlog ostao u manjini i DZVM nije ušao u vlast. Mislim da trenutno ne postoji ni kapacitet, ni volja da se DZVM pojavi u vlasti.

Šta su po vama prioriteti u 2010. godini?

– Prošle godine smo pripremali dokumentaciju za buduće investicije, jer nismo mogli završiti neke započete projekte. Projekti koji su nam odobreni prevashodno od Fonda za kapitalna ulaganja u Novom Sadu, biće realizovani ove godine. Imamo projekte za puteve, vodovod, kanalizaciju, pijacu u Bačkom Petrovom Selu, spomen kuću braće Tan, školu u Drljanu. Potom tu je i nastavak poslova oko projekta banje, obale Tise, gde je obuhvaćeno i kamp naselje i buduća plaža, i na taj način ćemo imati preduslove da iduće godine počnemo, nakon pribavljanja sredstava, izgradnju plaže i banje i proširenje industrijske zone, jer je sadašnja industrijska zona puna.

Dakle, i pored teškoća koje nas očekuju u 2010. godini, ima nade?

– Ima nade. Ne smemo stati.

Vladan Filipčev

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *