Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Mapiranje siromaštva i indeks društvenog razvoja: Od Bečeja siromašnije samo 8 opština u Vojvodini

Mapiranje siromaštva i indeks društvenog razvoja: Od Bečeja siromašnije samo 8 opština u Vojvodinitrg_fontane

Ako je vaš račun za grejanje 10.000 dinara ili ako ste u decembru potrošili 8.000 dinara za struju, a ako ste u oba slučaja penzioner koji živi u dvočlanom domaćinstvu, a drugi član ne, ili malo zarađuje, a pri tome mesečno za lekove treba da platite oko 3.000 dinara, dok je iznos vaše penzije oko 24.000 dinara, to jest oko 12.000, jer polovina svakog meseca „odlazi“ na kredit, nemojte se pitati kako preživljavate, jer matematički odgovor na to pitanje ne postoji.

Ne postoji, takođe, odgovor na pitanje kako je moguće da ako ste od mladosti do penzionisanja pošteno radili, zašto ne možete da priuštite sebi da jednom mesečno odete u restoran, bioskop, da kupite makar jednu knjigu ili troje gaćica – ili unucima igračke.
Odgovora na pitanja nema, ali alarmantne podatke o siromaštvu Bečejaca, ali i stanovnika drugih opština i gradova daju statistike, ankete i mapiranja.
Naime, stopa siromaštva u Bečeju je 36,8 odsto, piše u Mapi siromaštva u Srbiji, koja je predstavljena javnosti u oktobru 2016. godine.
Udeo korisnika novčane socijalne pomoći u ukupnom broju stanovnika je u Bečeju 2015. godine bio 9,9 odsto, što je bilo više od 3,6 procenata, koliko je iznosio udeo korisnika novčane socijalne pomoći na nivou Republike Srbije, navodi se u dopunjenom izdanju Indeksa društvenog razvoja gradova i opština u Srbiji, koji je objavljen krajem decembra 2017.

Mi i drugi

Nije opština Bečej sa stopom siromaštva od 36,8 odsto najgora u zemlji u kojoj četvrtina ljudi živi u riziku od siromaštva, a novčana socijalna pomoć u Srbiji ne može da zadovolji osnovne potrebe, kako je ocenjeno na predstavljanju Mape siromaštva u Srbiji krajem oktobra 2016. Statistički podaci i ankete o stavovima ljudi pokazali su da je oko devet odsto građana – 630.000 – apsolutno siromašno, dok 1,8 miliona ljudi spada u grupu ugroženih siromaštvom, podaci su mapiranja siromaštva, a set mapa su izradili Republički zavod za statistiku i Svetska banka, koje prikazuju razlike u „blagostanju“ širom zemlje. Na mapama su objedinjene informacije iz popisa stanovništva sprovedenog 2011. godine i ankete o prihodima i uslovima života sprovedene 2013. godine.
Ima gorih, ali i boljih sredina od Bečeja. U istraživanju „Mapa siromaštva u Srbiji: Nalazi i implikacije po javnu politiku“ se navodi da je stopa siromaštva u Srbiji najveća u opštini Tutin i iznosi 66,1 odsto, dok je najmanja u opštini Novi Beograd i iznosi 4,8 odsto.
Stope siromaštva visoke su i u Preševu 63,6 odsto, Bojniku 63,4 odsto, Bujanovcu i Lebanama 54,6 odsto, a stope više od 50 odsto su i u Babušnici, Bosilegradu, Vladičinom Hanu, Gadžinom Hanu, Doljevcu, Žitorađi, Medveđi, Trgovištu i Crnoj Travi.
Stopu siromaštva tek ispod 50 odsto imaju Krupanj, Vladimirci, Novi Pazar, Nova Crnja, Koceljeva, Merošina.
S druge strane, Kragujevac ima stopu siromaštva od 23,8 odsto, Valjevo 24,5 odsto, Užice 17,9 odsto, Čačak 24,3 odsto, Šabac 32,3 odsto.
U regionu Beograda opština sa najvišom stopom siromaštva je Sopot, sa 26,9 odsto, dok najnižu, 4,8 odsto, ima Novi Beograd. Vrlo blizu su Vračar, Stari grad i Savski venac, sa 5,3, 5,4, odnosno 5,7 odsto.

Kraj s krajem teško sastavlja 4,6 miliona građana

Četvrtina ljudi u Srbiji živi u riziku od siromaštva, a novčana socijalna pomoć ne može da zadovolji osnovne potrebe, ocenila je na predstavljanju Mape siromaštva u Srbiji ekonomska analitičarka, predstavnica tima, Biljana Mladenović krajem oktobra 2016.
U apsolutnom siromaštvu sa prosečnim prihodom od 11.340 dinara mesečno živi 630.000 ljudi, u administrativnom siromaštvu sa 7.900 dinara mesečno nekako preživljava 268.000 stanovnika Srbije.
Čak 1,8 miliona građana živi u relativnom siromaštvu sa mesečnim prihodima od 14.920 dinara, dok u izraženoj materijalnoj deprivaciji, odnosno nemogućnosti ispunjenja materijalnih potreba, živi dodatnih 1,7 miliona ljudi, a 4,6 miliona građana veoma teško sastavlja kraj s krajem.
Mladenović je kazala i da izveštaji međunarodnih institucija pokazuju da iznosi socijalne pomoći u Srbiji „nisu na adekvatnom nivou, jer ne zadovoljavaju osnovne životne potrebe“.
„Broj apsolutno siromašnih u Srbiji izuzetno je alarmantan. Država je uspela da zaštiti samo deo tih ljudi, a po oceni Saveta Evrope nivo (državnih) davanja najugroženijem stanovništvu je izrazito neadekvatan, jer ne omogućava zadovoljenje osnovnih životnih potreba“, rekla je Mladenović.
Ona je istakla da je apsolutno siromaštvo u Srbiji veoma izraženo, bez tendencije smanjivanja, kao i da je Srbija po relativnom siromaštvu, u poređenju sa državama Evropske unije, u samom vrhu po udelu populacije koja je pod rizikom siromaštva.
U poređenju sa EU, Srbija je stabilna u samom vrhu po udelu populacije koja je izraženo materijalno deprivirana.
Član Evropskog komiteta za socijalna prava Saveta Evrope Fransoa Vandam rekao je na skupu da Srbija ne ispunjava elemente iz Evropske socijalne povelje koji se odnose na visinu socijalnih davanja i neke elemente socijalne zaštite.
„Kada uporedimo visinu socijalne pomoći sa drugim zemljama, Srbija ima nedostatke“, rekao je Vandam.
Državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nenad Ivanišević rekao je novinarima da socijalna novčana pomoć po osobi u Srbiji iznosi bar 5.000 dinara mesečno.
„Određene porodice imaju osnovna davanja, koja im služe za pokrivanje osnovnih troškova života. Ako se saberu sva novčana davanja i ako dodamo još neka davanja, to je i više od 20.000 mesečno. Prosečna davanja po članu porodice su od 5.000 pa nadalje“, rekao je Ivanišević.

Najveći rizik od siromaštva u jugoistočnoj Srbiji i delovima Vojvodine

Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Toni Verheijen prilikom predstavljanja Mape siromaštva krajem oktobra 2016. godine rekao je: „Ako pogledamo mape, vidimo da je najveći rizik siromaštva u jugoistočnoj Srbiji i delovima Vojvodine. Uzrok je nedostatak infrastrukture u tim regionima, pitanje saobraćajne povezanosti, a iznenađujuće je da u tim regionima postoje velike razlike između opština i okruga“, rekao je Verheijen.

Gde je Bečej?

U regionu Vojvodine u ukupno 46 opština i gradova veću stopu siromaštva od Bečeja ima samo 8 opština, 35 opština ima manju stopu, a Bečej i još dve opštine – Plandište i Šid – imaju identičnu stopu siromaštva, 36,8 odsto.
Inače, po podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2016. godini u opštini Bečej je ukupno bilo zaposleno 8.089 ljudi, a broj zaposlenih na 1.000 stanovnika bio je 225.
U Vojvodini, koju su nekada nazivali špajzom Evrope, manju stopu siromaštva od Bečeja, imaju, primera radi, Ada 26,2 odsto, Bačka Palanka 23,4 odsto, Bački Petrovac 19,7 odsto, Zrenjanin 23 odsto, Inđija 23,1 odsto, Kikinda 26 odsto, Kula 26,1 odsto, Kovin 31,6 odsto, Kanjiža 30 odsto, Kovačica 35,6 odsto, Mali Iđoš 35,1 odsto, Novi Bečej 36 odsto, Novi Sad 15,7 odsto, Senta 25,6 odsto, Srbobran 35 odsto, Vrbas 26,1 odsto itd.
Siromašnije od Bečeja su samo Bač sa 38,6 odsto stope siromaštva, Bela Crkva sa 45,4 odsto, Žitište sa 40,9 odsto, Nova Crnja sa 49,1 odsto, Odžaci sa 37,1 odsto, Sečanj sa 42,5 odsto, Titel sa 40,4 odsto i Čoka sa 39,8 odsto.

Četvrtina građana je u riziku da postane siromašna

Republički zavod za statistiku (RZS) u aprilu 2017. godine saopštio je da je stopa siromaštva u Srbiji 25,5 odsto, odnosno da je četvrtina građana u riziku da postane siromašna.
Prema podacima RZS, stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2016. godini iznosila je 38,7 odsto.
Rizicima od siromaštva najizloženiji su mladi od 18 do 24 godine starosti (32,7 odsto), zatim mlađi od 18 godina (30,2 odsto), dok najnižu stopu rizika od siromašva ima populacija starija od 65 godina (19,1 odsto).
Najveću stopu rizika od siromaštva imaju osobe koje žive u domaćinstvima koja čine dvoje odraslih s troje ili više izdržavane dece (49,8 odsto) i osobe mlađe od 65 godina koje čine jednočlana domaćinstva (40,1 odsto).
Kada je reč o radnom statusu, riziku od siromaštva najizloženiji su punoletni nezaposleni građani (48 odsto), dok je najniža stopa rizika od siromaštva kod zaposlenih kod poslodavca (9 odsto).
Oko trećine samozaposlenih je u riziku od siromaštva, dok je oko 15,4 odsto penzionera izloženo tom riziku.
Prosečni mesečni prihodi domaćinstava u Srbiji u novcu i naturi u 2016. godini iznosili su 59.624 dinara i u odnosu na prethodnu godinu nominalno su viši za 3,1 odsto, saopštio je RZS
Domaćinstva sa gradskog područja u proseku su imala prihode 62.336 dinara, što je nominalno povećanje od 2,9 odsto u poređenju sa 2015. godinom, dok su na ostalom području prihodi bili 55.210 dinara i veći su za 3,5 odsto.
Izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava iznosili su 60.720 dinara i u odnosu na 2015. godinu viši su minimalno za 2,8 odsto.
U gradskom području izdaci domaćinstava bili su 62.328 dinara, što je povećanje od 2,3 odsto, a na ostalom području su povećani za 3,7 odsto, na 58.102 dinara.
Najveći udeo u prihodima domaćinstava u novcu i u naturi imali su prihodi iz redovnog radnog odnosa (49,2 odsto), penzije (30,9 odsto), prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova (4,5 odsto), naturalna potrošnja (4,3 odsto), ostala primanja od socijalnog osiguranja (tri odsto), prihodi van redovnog radnog odnosa (2,5 odsto).
U ličnoj potrošnji domaćinstava najveći izdaci su za hranu i bezalkoholna pića (34,9 odsto) i stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva (16,7 odsto).
Slede izdaci za transport (9,3 odsto), za ostale lične predmete i ostale usluge (5,9 odsto), za komunikacije (5,3 odsto), za rekreaciju i kulturu (5,2 odsto), za odeću i obuću (5,2 odsto), za alkoholna pića i duvan (4,6 odsto).
Anketa o prihodima i uslovima života sprovedena je četvrti put na teritoriji Srbije od maja do jula 2016. godine. U anketi direktnim intervjuima učestvovalo je 5.554 domaćinstava, odnosno 15.057 osoba starijih od 16 godina.

Indeks društvenog razvoja gradova i opština

Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije krajem prošle godine objavio je dopunjeno izdanje Indeksa društvenog razvoja gradova i opština u Srbiji (publikacija se može pogledati na http://www.socijalnoukljucivanje.gov.rs/indeks/). Indeks je dostupan za pet godina (2011-2015). Indeks društvenog razvoja pruža mogućnost poređenja kvaliteta života po gradovima i opštinama, koji se može sortirati prema šest oblasti: demografija, ekonomska aktivnost, obrazovanje, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, ostali pokazatelji kvaliteta života i društvene participacije. Indeks pokriva period od 2011. do 2015. godine i sve gradove i opštine u Srbiji. Uzima vrednosti od 1 do 100, pri čemu veća vrednost indeksa znači i bolje uslove za život u određenoj jedinici lokalne samouprave. Nastao je agregiranjem 31 indikatora u šest oblasti. Pored 31 indikatora, uključena u indeks, na grafikonu i mapi je moguće prikazati tri dodatna indikatora (stopu siromaštva u 2011. godini, pristupačnost javnih objekata i indeks razvoja e-uprave u 2014. godini). Ovi značajni faktori društvenog razvoja nisu dostupni za sve godine u periodu od 2011. do 2015. i nisu korišćeni u obračunu indeksa.

Zarada u Bečeju ispod republičkog proseka

U Indeksu društvenog razvoja gradova i opština u Srbiji o Bečeju u 2015. godini ne piše se preterano pohvalno: „Opština Bečej je 2015. godine bila pogodna u pogledu kvaliteta života, što pokazuje činjenica da je bila svrstana među razvijenije opštine u nekoliko oblasti u okviru Indeksa društvenog razvoja. Godine 2015, prosečna starost u Bečeju je iznosila 41,89 godina. U periodu od 2011. do 2015. godine ukupni indeks zavisnosti stanovništva je porastao sa 46,96% na 49,43%, a indeks zavisnosti starih sa 23,71% na 26,48%. Ekonomska aktivnost predstavlja važno sredstvo za postizanje višeg životnog standarda. U Bečeju je 2015. godine prosečna neto zarada iznosila 36.830 dinara, što je bilo ispod proseka Republike Srbije od 44.432 dinara. U pogledu zaposlenosti, 27,65% lјudi starosti od 15 do 64 godine u Bečeju je imalo formalno zaposlenje, što je bilo ispod proseka zaposlenosti od 32,76% na nivou Republike Srbije. U periodu 2011-2015. godine stopa nezaposlenosti u Bečeju se smanjila sa 39,29% na 30,95%. Dobro obrazovanje važan je preduslov za pronalaženje posla. U Bečeju je 2015. godine 91,98% dece pohađalo pripremni predškolski program, a 97,54% dece je bilo uključeno u osnovno obrazovanje. Stopa odustajanja od školovanja u osnovnom obrazovanju u Bečeju se povećala u periodu od 2011. do 2015. godine, sa 0% na 1,3%.
Za kvalitet života u određenoj sredini veoma su važni dostupnost i kvalitet svih nivoa obrazovanja. Rashodi za obrazovanje po stanovniku u Bečeju 2015. godine nisu bili visoki i iznosili su 17.347 dinara, što predstavlja povećanje u odnosu na 2011. godinu kada je ovaj iznos bio 14.827 dinara. U pogledu zdravlja i zdravstvene zaštite, opština Bečej je 2015. godine spadala među lošije opštine u Srbiji. Očekivano trajanje života na rođenju u Bečeju je 2015. godine bilo 72,39 godina. Broj lekara na 1.000 stanovnika se povećao sa 1,32 u 2011. godini na 1,5 u 2015. godini.  
Briga o socijalno ugroženima i starijima jedan je od važnih aspekata društvenog razvoja. Udeo korisnika novčane socijalne pomoći u ukupnom broju stanovnika je 2015. godine bio 9,9%, što je bilo više od 3,6%, koliko je iznosio udeo korisnika novčane socijalne pomoći na nivou Republike Srbije.
Prosečna penzija u Bečeju iznosila je 23.296 dinara. Rashodi za socijalnu zaštitu po stanovniku su blago porasli u periodu 2011-2015. godine, sa 6.298 dinara na 6.767 dinara.
Kada je reč o ostalim pokazateljima kvaliteta života, opština Bečej je 2015. godine spadala u manje pogodne opštine u Srbiji. Stopa osuđenih punoletnih počinilaca krivičnih dela se u periodu od 2011. do 2015. godine neznatno povećala sa 0,38% na 0,65%, dok se stopa maloletnih počinilaca krivičnih dela blago smanjila sa 1,9% na 1,78%. Kada je reč o nasilju u porodici, udeo dece žrtava nasilja u porodici u Bečeju je 2015. godine iznosio 0,26%, a udeo žena žrtava porodičnog nasilja 0,20%. Društvena participacija merena izlaznošću građana na izbore bila je 52,85% tokom prethodnih izbora, što je ispod proseka Republike Srbije od 57,65%“.

K.D.F. (Izvor: „Mapa siromaštva u Srbiji: Nalazi i implikacije po javnu politiku“, Indeks društvenog razvoja gradova i opština u Srbiji, Beta, Republički zavod za statistiku)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *