Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Blokade puteva u Srbiji: U Bečeju blokada koja nije bila blokada

Blokade puteva u Srbiji: U Bečeju blokada koja nije bila blokadatrg_fontane

Blokade puteva zbog visoke cene goriva u mnogim gradovima Srbije počele su 8. juna, ali za nešto manje od dve nedelje više ih nema na teritoriji Vojvodine, a po raspoloživim podacima, slična je situacija i u celoj Srbiji.

Inicijativa za zaustavljanje saobraćaja pokrenuta je na društvenoj mreži i mnogi vozači su se priključili akciji, međutim, u Bečeju je situacija bila sasvim drugačija: blokada kružnog toka u Bečeju u znak protesta zbog visokih cena goriva organizovana je 9. juna, ali putevi ka Novom Sadu i Novom Bečeju bili su neprohodni svega petnaestak minuta. Od tada nije bilo niti pokušaja blokiranja puteva u ovom gradu.

Na protestu je bilo desetak vozila, međutim, u jednom trenutku odblokiran je jedan pravac kružnog toka i to je značilo i kraj blokade, jer je policija usmeravala automobile u tom pravcu koji su na taj način slobodno prilazili iz i ka pravcu Novog Bečeja i Novog Sada. Inače, građani koji su želeli da protestuju okupili su se ispred jednog kafića u Zelenoj ulici.

Skup je obezbeđivalo nekoliko policajaca u uniformi i u civilu, među njima i komandir bečejske policije Aleksandar Đorđević. Policajci su fotografisali registarske tablice zaustavljenih vozila.
Protest je iniciran 8. juna na društvenoj mreži – dan nakon što su u mnogim gradovima u Srbiji vozači oko 17 sati zaustavili vozila u znak protesta zbog visokih cena goriva.

O tome zbog čega je nakon 15 minuta blokade postao prohodan deo kružnog toka, jedan od inicijatora je rekao:

– Prvo je bila blokada kružnog toka, međutim, zamoljeni smo od strane policije da pomerimo vozila da ne bi smetali i da svoje nezadovoljstvo iskažemo u zaustavnoj traci, to jest u ovoj traci pored puta.

To znači da je, u principu, prekinuta blokada koja je trajala svega 15 minuta.

– U principu nije, nego se samo propuštaju vozila koja su tu, ne znači da vozila neće naići opet.

Vozila su nailazila ponovo, međutim, slobodno su prolazila i na taj način je okončana mini-blokada.

Organizatori

Poslanici vladajuće većine u prvim danima blokiranja puteva optužili su opoziciju da organizuje proteste u Srbiji zbog visoke cene goriva i da pokušava da destabilizuje zemlju, što je opozicija odbacila navodeći da građani ne mogu više da trpe namete.

Incident

Četvrtog dana blokada, 11. juna, kako je javio N1, protesti zbog naglog poskupljenja goriva su organizovani u više mesta u Srbiji, ali su bili manje masovni nego prethodnih dana.
Istog dana Tanjug je preneo, kako je navedeno, snimak incidenta koji se u jutarnjim časovima dogodio na uglu ulica Zrenjaninski put i Ivana Milutinovića u Borči. Čovek, koji je slučaj prijavio policiji, rekao je da je demonstrante  upitao „zašto to radite“, nakon čega je, kako je u policiji naveo, dobio više udaraca u glavu, a ukraden mu je i novac iz novčanika. Policija je potom saopštila da su uhapšena trojica muškaraca zbog tog napada. Iako najavljene i za popodne, veće blokade saobraćaja su izostale, a policija je pojedina vozila onemogućavala da izađu na autoput kod Centra Sava u Beogradu.

Predsednik

„Na benzinu trgovci uzimaju visoku maržu. Ono gde Vlada nešto može da uradi je dizel. Država će da izdvoji dodatne stvari zbog poljoprivrednika, ali ne dok se to traži na ulici. Ja ne podležem pritiscima ni Amerikancima, a neću ni na ulici“, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je rekao da će nadležni državni organi raditi svoj posao i nikome neće dozvoliti da maltretira druge građane.

„E zato se živ jedem. Moj zadatak je da obezbedim bezbednost za sve građane Srbije, a ne da lopovi i batinaši caruju. Kad se to završi, sešćemo da vidimo šta možemo da uradimo. Stvari ćemo da rešavamo kada ne bude pritiska na ulicama. To da blokirate autoput, nećete nikada, bez posledica“, rekao je Vučić. On je ocenio da se radi o nasilnim politički motivisanim protestima sa stepenom nasilja koji nije viđen u Srbiji 10 godina, od ubistva demonstranta Ranka Panića i prebijanja Slaviše Kokeze. Vučić je kritikovao medije zbog toga što su napad na jednog čoveka koji se protivio blokadi nazvali incidentom i rekao da to nije bio incident, već brutalno i jezivo nasilje i krađa njegove imovine od ljudi koji su prekršili Ustavom zagarantovanu slobodu kretanja. „Nadležni državni organi radiće u skladu sa zakonom i nikome neće dozvoliti da maltretiraju obične građane, da ih tuku i ubijaju. Moj posao, i svih u Vladi, je da obezbedimo sigurnost za sve građane u zemlji, a ne da lopovi caruju“, rekao je Vučić i dodao da država nikome, bez posledica, neće dozvoliti da blokira međunarodni autoput. On je rekao da su netačne tvrdnje da Srbija ima najvišu cenu goriva u Evropi i nabrojao 26 država koje imaju veće cene goriva. „Od 40 i nešto evropskih zemalja Srbija ima ubedljivo najnižu cenu struje… A mnogo je važnija struja nego gorivo… I da povećamo cenu struje za 20 odsto i dalje bi bila najniža. Samo Bugarska ima nižu cenu hleba, a ima i niže plate i penzije, iako je članica Evropske unije. BiH ima 70 odsto veću cenu hleba. Pa i Crna Gora i Makedonija. Zašto ćute o tome svi?“, upitao je Vučić.

Građani

Građani koji protestuju nezadovoljni cenama goriva u Srbiji imaju pravo na spontana okupljanja, a vlast ne razume suštinu njihovog protesta i strahuje jer takva okupljanja mogu biti model bunta protiv nekih budućih teških odluka koje vlast mora da donese, ocenili su advokati Božo Prelević i Nikola Barović, objavila je Beta.

Prelević koji je i bivši koministar unutrašnjih poslova, ocenio je da građani koji protestuju zbog povećanja cene goriva, imaju pravo na spontano okupljanje koje je predviđeno zakonom, a da je problem što je vlast u strahu od tih protesta jer ih smatra modelom bunta koji može da usledi nakon donošenja nekih teških odluka u budućnosti. Prelević je rekao da zato očekuje da Vlada Srbije „ipak nekako izađe u susret zahtevima građana“.

„Ne radi se o problemu odgušenja saobraćaja, već o zabrani legalnih protesta. Oni verovatno gledaju kako to da urade, a da ne ispadne da su podlegli pritiscima“, ocenio je Prelević.
„Vlast dodatno pogoršava stvar vređajući ljude koji protestuju, a, s druge strane“, naveo je Prelević, „jasno je da protesti nemaju veze sa opozicijom“, jer „opozicija ne bi izgubila izbore da tako nešto može“. On je istakao da ne vidi razliku između protesta malinara i zahteva građana u vezi s cenom goriva.

Advokat Nikola Barović ocenio je za agenciju Beta da vlast u Srbiji ne razume da građani nezadovoljni cenom goriva protestuju zato što im je ugrožena sloboda kretanja politikom poreza i akciza, koja mora da se promeni. „Vlast ne razume šta je ugrozila i zato građani protestuju, jer bilo je povećanja cena raznoraznih stvari i to nikada ne padne lako, ali je ovde ugrožena sloboda kretanja, a većina ljudi u Srbiji je vezana za to da se bilo kakvim autom prebaci od mesta stanovanja do mesta rada ili školovanja deteta, a to jedva izdržavaju i pod ovim uslovima“, kazao je Barović.
On je ocenio da ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović ne razume zašto građani protestuju, i smatra da vlast mora da shvati da je politikom poreza i akciza ugrožena sloboda kretanja ogromnog broja građana. „Vlast pokušava da onemogući proteste građana najavama (prekršajnih i drugih) prijava“, kazao je Barović 11. juna i dodao da vlast nije shvatila da je svojom politikom ugrozila slobodu kretanja i zato misli da protest vozača treba goniti.

Akcize

Litar nekog goriva na pumpama košta preko 160 dinara.

Stručnjaci procenjuju da u strukturi cene goriva akcize države učestvuju sa 52 do 55 odsto. I ta zahvatanja države su upravo mesto gde je moguće postići smanjenje, kako se fluktuacija cena sirovina i dolara ne bi previše odrazila na potrošače, rekao je za Dojče vele Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja. „Te cene ne bi morale da porastu ukoliko se država za neki procenat odrekne svog dela kolača. Ali, država se vrlo teško odriče svojih prihoda iako tvrdi da imamo veoma zdravu državnu kasu. Ukoliko zaista imamo održivo ozdravljenje, smanjenje akciza bi dodatno uticalo na kupovnu moć stanovništva. Umesto toga srpska vlada se odlučuje za povećanje plata i penzija, što ima jači politički efekat“, rekao je Đogović.

Fiskalna konsolidacija je dobrim delom uspela i zbog povećanih poreskih prihoda, naveo je i ekonomski analitičar Mijat Lakićević. Akcize na sve proizvode, ne samo na gorivo, tu igraju ključnu ulogu. Lakićević je rekao da gorivo uredno poskupljuje kada raste cena nafte, ali ne pojeftinjuje kada cena nafte pada. Dodatni problem je, istakao je, slaba konkurencija. „Gotovo svi na tržištu Srbije prodaju NIS-ov benzin. Da li tu vlada neko kartelsko dogovaranje o cenama ili neka vrsta monopola, u svakom slučaju zbog takve situacije nema nikoga ko bi ponudio niže cene“.
Đogović je takođe pomenuo kartelizaciju tržišta, koja je u manjoj ili većoj meri prisutna u pojedinim delatnostima. Tu bi trebalo pomenuti nedavnu sudsku presudu protiv grupe uvoznika sportske odeće i obuće koji su na kartelski način dogovarali cene na srpskom tržištu. A za cene sportske odeće i obuće u Srbiji postoje iste primedbe građana kao i za cene goriva, ukratko – skuplje nego u većem delu Evrope. „Poenta je da država može na neki način dokazati da proces fiskalne konsolidacije ide u dobrom pravcu smanjenjem dela svojih akciza i na taj način pomoći privredi i građanima. Trebalo bi razmišljati i o smanjenju nameta na rad jer je to dodatna relaksacija privatnoj inicijativi“, rekao je Đogović.

Dojče vele postavlja i pitanje zašto, od svih potencijalnih tema, ljude ovoliko pogađa upravo cena goriva? U Srbiji se može protestovati zbog korupcije, porasta organizovanog kriminala, vladavine prava, medijskih nesloboda, kaže Đogović. „Ali ljudima takve teme deluju apstraktno. Zato i nema energije za tu vrstu protesta. Sa druge strane, zato imamo proteste koji nekoga direktno pogađaju, i stoga imamo proteste malinara, zbog cena benzina ili taksista. Sve je to usko fokusirano“, objašnjava Đogović.

Zlobnici bi mogli da primete da u Srbiji stanje možda i nije toliko loše ako je samo cena benzina dobar povod za građanski aktivizam. Mijat Lakićević ocenjuje da automobil više nije luksuz, već i sredstvo zarade, i da korišćenje automobila štedi vreme, a samim tim i novac. „Praviti od toga situaciju gde se neki ne znam kako bogati ljudi bune zbog cene goriva, dok ima daleko siromašnijih, jeste podvala i najobičniji populizam“, ocenjuje Lakićević.

Priredio: R.M. (Izvor: N1, Beta, Dojče vele)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *