Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Decentralizacija u Srbiji (12): Vranje – Uzimao, davao

Decentralizacija u Srbiji (12): Vranje – Uzimao, davaotrg_fontane

Kada bi sve bilo onako kako kaže Mlađan Dinkić, izmene Zakona o finansiranju lokalne samouprave povećale bi prihod budžeta grada Vranja naredne godine za oko 500 miliona dinara. Problem je, međutim, u tome što u obećanja lidera URS više niko ne veruje, pa ni njegovi koalicioni partneri koji su, nabacivši nekoliko amandmana, zarad opstanka na vlasti glasali za pomenute izmene. Sada svi gledaju na kojoj krivini će Mlađa da nas zavrne, budući da su iskustva u tom smislu više nego bogata: setimo se samo onih 1.000 evra i 3.000 zaposlenih u „Zamberu“.

Dinkićevi cvetovi

Elem, prema Dinkićevim tvrdnjama, najveća blagodet novog modela finansiranja trebalo bi da bude posledica povećanja procenta od poreza na zarade koji ostaje gradovima i opštinama (umesto dosadašnjih 40, raspolagaće sa 80 odsto) i novog načina obračuna transfernih sredstava koja stižu iz republičkog budžeta.
Zamenik gradonačelnika Vranja Igor Andonov na osnovu tih parametara već je napravio preliminarnu računicu. Primera radi, on navodi da se 2010. u lokalni budžet od poreza na zarade slilo 380 miliona, što znači da bi ta sredstva trebalo da se dupliraju. Što se opšteg nenamenskog transfera tiče, prošle godine grad je prihodovao 289, a po novoj projekciji trebalo bi da dobije 377 miliona dinara. Tome valja dodati i novouvedeni transfer solidarnosti koji bi prema prvim projekcijama za Vranje trebalo da iznosi 23 miliona. Sve u svemu, blizu 500 miliona dinara više za gradski budžet.
– Plašim se da neće sve biti tako veselo i cvetno. Ima najava da će se menjati stopa poreza na zarade i da će se povećati neoporezivi deo zarade, a neki porezi bi mogli čak da budu i ukinuti. Tek posle toga možemo da vidimo da li će i koliko para više dobiti Vranje – kaže Andonov.
Da iza krivine stoji nešto ozbiljno može se jasno naslutiti jer moguće je da slede potezi kojim će Dinkić obesmisliti izmene izglasane u Narodnoj skupštini. Dinkić kaže da će gradovima i opštinama od poreza na zarade umesto 40 ostajati 80 odsto, što je na prvi pogled dobro. Nije, međutim, rekao šta mu je sledeći korak. Trenutno je neoporezivi deo zarada oko 7.000, a Dinkić se u aprilu sa sindikatima dogovorio da se to poveća na 17.000 dinara. To će, praktično, značiti da će u Vranju, gde je plata deset ili dvanaest hiljada dinara, gotovo svi biti ispod proseka i da lokalni budžet neće imati ni dinara od tog poreza. Podsetimo da je Dinkić prvo 2004. ukinuo Fond na zarade, a potom 2007. smanjio stopu poreza na zarade sa 14 na 12 odsto. Zatim je 2009. smanjio porez na prenos apsolutnih prava sa pet na 2,5 odsto. Neko će reći da je to dobro, jer se radi o smanjenju stopa. Jeste, ali valja reći i to da se radi o smanjenju prihoda lokalnih samouprava.
Pomoćnik gradonačelnika zadužen za budžet i finansije Dragan Spirić je takođe skeptičan po pitanju novina u zakonu i potvrđuje da su predstavnici Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) na Odboru za lokalnu samoupravu Narodne skupštine čuli da će, radi stimulacije zapošljavanja, biti promenjen neoporezivi deo plata i smanjena stopa poreza na zarade. On kaže da se zbog toga u ovom trenutku ne može sa sigurnošću predvideti da li će i koliko biti povećan prihod gradskog budžeta od poreza na zarade, te da u najgorem slučaju možemo da ostanemo na istom nivou kao i do sada.
– Taj deo je vrlo interesantan, za Vranje manje-više, ali se pitam šta će biti sa ostalim opštinama? Ako se poveća neoporezivi cenzus i smanji stopa poreza na zarade, one će izgubiti sve, a već sada su u nezavidnoj situaciji. Tu dolazimo do toga zašto su neke lokalne samouprave odmah prihvatile predlog. Složile su se one najbogatije, kao što je Beograd, koji će samo po tom osnovu dobiti 7,5 milijardi dinara više – navodi Spirić.
On takođe podseća na bližu istoriju fiskalne decentralizacije, navodeći da su transferi i 40 odsto od poreza na zarade dati lokalnim samoupravama kao nadomeštenje prihoda koje su izgubile uvođenjem novih propisa.
– Prema mojoj računici, mi transferima i porezom na zarade nismo dobili onoliko koliko smo izgubili uvođenjem PDV-a, odnosno ukidanjem prihoda od poreza na promet i na Fond zarada, što su bili naši najveći prihodi pre nekoliko godina – kaže Spirić.

Koliko koštaju nadležnosti?

Šta će se, pak, dogoditi sa transferima? Odmah valja napomenuti da je tu i do sada bilo mnogo problema: ta sredstva deljena su arbitrarno, mimo zakona, na osnovu odluke u vrhu republičke vlasti, a bez konsultacija u okviru Komisije za finansiranje koju, pored ostalog, čine i predstavnici lokalnih samouprava.
– U poslednje tri godine po tom osnovu dobili smo oko 450 miliona dinara manje nego što nam pripada – kaže Spirić.
Prema njegovim rečima, dosadašnji sistem transfera zaista je bio prevaziđen, jer je Zakon o finansiranju lokalne samouprave bio donet u vreme kada su u Srbiji bila samo četiri grada, a u međuvremenu je još 19 opština dobilo taj status. Izmenama zakona, međutim, Komisija za finansiranje lokalne samouprave ostaje i dalje u zapećku, a Spirić ističe da nema ni okvirnih kriterijuma oko toga koliko koštaju pojedine nadležnosti lokalne samouprave.
– Na primer, opština bi trebalo da brine o lokalnim putevima i ulicama, ali ne znamo da li je za to potreban milion ili sto miliona dinara. Kaže se da opština snosi troškove u osnovnom i srednjem obrazovanju. Koliko je to? Mi ćemo i dalje da pipamo u mraku i da se natpričavamo, jer će sutra neki političar da kaže da moramo sve da finansiramo jer smo dobili nove pare – objašnjava Spirić.
Prema njegovim rečima, kada su transferi u pitanju, još uvek se ne zna da li ćemo dobiti više para jer nema jasnih kriterijuma za njihovu raspodelu.
– Ima tu nešto što nam „sreću“ kvari. Predlog zakona predviđa tzv. obračunski transfer, što odmah znači smanjenje i prekompoziciju. Tako se zakon ne doteruje na evropski nivo: Komisija nije ojačana, ne govori se o ceni opštinskih nadležnosti, niti o formuli za obračunavanje transfera. Opet neko može arbitrarno da odlučuje o svemu. Što se transfera solidarnosti tiče, nije pravedno to što su različiti gradovi svrstani u istu kategoriju, pa će tako isto da dobiju Novi Sad, koji ima više stotina hiljada stanovnika, i Arilje koje ima desetak hiljada – navodi Spirić.

Politički ključ

Izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, projekti gradova i opština više ne bi trebalo da se finansiraju sredstvima iz republičkog budžeta. Spirić, međutim, smatra da tako nešto neće zaživeti u praksi iz političkih razloga.
– U centralama političkih stranaka neće se odreći mogućnosti da „mrdnu“ nešto tamo gde im je potrebno. Opšte je poznato da su lokalne samouprave pare iz republičkog budžeta dobijale po partijskim ključevima. Retki su primeri gde je novac stizao na osnovu konkursa i kvaliteta projekata. Ako govorimo o parama koje su išle preko lokalnog budžeta, Vranje nije dobilo skoro ništa. Primera radi, brana „Prvonek“ nema veze sa lokalnim budžetom jer su sredstva išla direktno izvođačima radova – objašnjava Spirić.

Zoran Radulović

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *