Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Decentralizacija u Srbiji (8): Odžaci – Mač sa dve oštrice

Decentralizacija u Srbiji (8): Odžaci – Mač sa dve oštricetrg_fontane

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka odžačka opština bila je jedna od najprosperitetnijih u Srbiji. Danas je to sredina koja se suočava sa mnogobrojnim problemima čija rešavanja, po pravilu, zavise od dobre volje republičkih i pokrajinskih organa. Neuspele privatizacije ekonomskih giganata, Hemijske industrije „Hipol“, Kartonaže „Mladost“, Fabrike „Ites Lola Ribar“, Mlekare „Odžačanka“, „Poljostroja“ i većine zemljoradničkih zadruga u kojima je bilo zaposleno oko 5.000 ljudi (koliko ih je danas na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje) dodatno su unazadile i onako osiromašenu opštinu. Razloge posrnuća Odžaka mnogi vide i u činjenici da je opština sa severa Bačke, 60-ak kilometara udaljena od Novog Sada, bila jedna od retkih u AP Vojvodini u kojoj su i posle 2000. godine na vlasti ostali socijalisti i da su im, kao i radikalima koji su posle njih preuzeli rukovođenje opštinom, kontakti sa pojedinim ministarstvima i pokrajinskim sekretarijatima, koji u mnogom odlučuju o sudbini lokalnih sredina, bili „nemoguća misija“.

Iako je nakon prošlogodišnjih ponovljenih lokalnih izbora i dolaska Demokratske stranke na čelo opštine uspostavljen dugoočekivani, tzv. vertikalni nivo vlasti, koji je od stranaka vladajuće koalicije predstavljan kao spasonosni model za dalju sudbinu odžačke opštine, ni on, bar za sada, nije dao rezultate koje građani Odžaka posle 20 godina krize s pravom očekuju. Istini za volju, zbog dugogodišnjeg ekonomskog urušavanja opštine teško je bilo i očekivati da se promene dese preko noći. Pomaci su vidljivi, naročito kad je reč o rešavanju infrastrukturnih problema, međutim, nezaposlenost i odliv stanovništva, posebno onog mlađeg, i dalje je na visokom nivou. Ne čudi zbog toga što je nova „čarobna formula“ za rešavanje nagomilanih problema – decentralizacija – u odžačkoj opštini od jednog dela građana primljena sa rezervom.
Iako ne spori da je decentralizacija značajno pitanje za Srbiju, diplomirani ekonomista Mladen Šipka veće ingerencije lokalnih samouprava doživljava kao nešto od čega odžačka, kao i druge manje lokalne sredine, neće imati neke velike koristi pošto je po njemu to koncept koji odgovara većim centrima. Decentralizacija je mač sa dve oštrice, zbog činjenice da u njenu realizaciju sve lokalne samouprave ne ulaze sa jednakim šansama. Sa raspoloživim novcem odžačka opština neće moći samostalno odlučivati o svojoj sudbini, nego će i nadalje ostati prepuštena dobroj volji funkcionera iz Beograda i Novog Sada, ističe Šipka i dodaje da se nameće i pitanje u kojoj će meri čelnici lokalne samouprave nakon dugogodišnje „zavisnosti“ biti sposobni da na sebe preuzmu nadležnosti državnih institucija koje se spuštaju na nivo opština.
Za predsednika odžačke Skupštine Miloša Pejčića, u vreme kad je Srbija jedina centralizovana zemlja u Evropi, proces decentralizacije nametnuo se kao neophodnost.
– Veća novčana sredstva i spuštanje odlučivanja na lokalni nivo, opštinama bi donele veću samostalnost u odlučivanju i donošenju životnih odluka za njene građane. Krajnje je vreme da sredstva koja se prikupe od poreza i doprinosa većim delom ostanu u opštinama i da one same odlučuju kako će raspolagati tim novcem, a ne da lokalne puteve i vodovode gradi republička Vlada. Mi u lokalu mnogo bolje znamo probleme sa kojima se naše sredine suočavaju. Pored nedostatka novca, da bi se rešili neki gorući problemi, ruke su nam često bile vezane i zbog činjenice što smo za sve morali da pitamo nadležne državne organe – istakao je Pejčić.
Po predsedniku odžačkog parlamenta, decentralizacija je proces koji bi morali podržati svi, od političkih organizacija, pa sve do građana, pošto je ona u njihovom interesu jer ih podstiče na aktivniju ulogu u razvoju svoje životne sredine.
– Ovo je jedinstvena prilika da prestanemo da zavisimo od drugih i da sudbinu naše lokalne sredine uzmemo u svoje ruke. Sa 80 posto prihoda od poreza na zarade koji će se u narednom periodu slivati u opštinsku kasu, nesmanjenim transferima iz republičkog budžeta, kao i mogućnosti da novac dobijemo iz transfera solidarnosti, stvorile bi se realne šanse da sami kreiramo budućnost opštine. U toku 2010. godine na osnovu poreza i doprinosa opštinski budžet inkasirao je oko 100 miliona dinara. Ove godine, po novom zakonu, sliće se dodatnih 100 miliona kojima se mogu rešavati kako infrastrukturni problemi, tako i podsticati samozapošljavanje. Osim više novca, ne manje je važno i to da decentralizacija podrazumeva i kvalitetan kadar, njegovu stalnu edukaciju, kao i viši stepen odgovornosti lokalnih čelnika koji za sve ono što nije urađeno više ne bi mogli okrivljivati partijske centrale. S druge strane, više neće biti važno da li vlast na lokalu odgovara strukturi vlasti u republici, što će omogućiti da se opština normalno razvija, bez straha da će joj zbog političkih razloga neko skratiti transfer – rekao je Pejčić.
Dok decentralizacija ne zaživi, kao i većina opština u Srbiji, i odžačka će biti prepuštena volji funkcionera iz Beograda i Novog Sada koji donose odluke kako o raspodeli sredstava, tako i o rešavanju infrastrukturnih i drugih problema, pošto opština za tako nešto nema novca u svom budžetu. Presudnu ulogu u odabiru „poželjnih“ opština i nadalje će igrati partijske veze i lobiranja… Kad je o tome reč, već dvadeset godina odžačka opština je na „dnu šešira“. Obećanja da će se to promeniti bilo je, ali samo u vreme predizbornih kampanja. Kad one utihnu, ostaju samo obećanja. Možda je decentralizacija šansa da odžačka opština napravi iskorak, ali samo – možda.

U. Meseldžija

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *