Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Direktor JP Vodokanal Zoran Grbić: „Ove godine završavamo sve projekte započete 2017. godine“

Direktor JP Vodokanal Zoran Grbić: „Ove godine završavamo sve projekte započete 2017. godine“trg_fontane

U toku 2017. godine Javno preduzeće Vodokanal osim snabdevanjem vodom u Bečeju, bavilo se realizacijom višegodišnjeg velikog ulaganja, izgradnjom vodozahvata u naseljenom mestu Bačko Petrovo Selo.

Prethodne godine smanjen je i broj primedaba i žalbi građana u vezi sa kvalitetom snabdevanja vodom, to jest sa pritiskom vode u letnjem periodu. O radu Vodokanala u prethodnoj godini, o ulaganjima, ali i o brojnim havarijama govori direktor javnog preduzeća Zoran Grbić.
– Bilo je malo primedaba građana, iako smo imali veliki broj havarija koje smo u kratkom roku uspeli da otklonimo. Međutim, bilo je i ozbiljnih problema koje smo, uprkos činjenici da imamo malo ljudi, odnosno na raspolaganju su nam tri ekipe i dežurni vodoinstalater, uspeli na vreme da saniramo kako bi naši korisnici bili zadovoljni.

Što se tiče investicija neke su trebale da se do kraja 2017. godine okončaju, a neke koje su u kategoriji kapitalnih ulaganja, da se realizuju i u ovoj godini kao što je, recimo, rešavanje problema koji su od životnog značaja, na primer izgradnja vodozahvata u Bačkom Petrovom Selu.

– U prethodnom periodu smo dosta toga najavili, dosta toga je tada bilo započeto a sada su neke stvari i završene ili će biti do proleća. Sve stare projekte smo ažurirali i praktično skoro smo sve iscrpeli i realizovali. Urađen je veliki broj ulica, što se tiče kanalizacije: deo Miloša Bugarskog, deo Republikanske, Sinđelićeve, Novosadske, Stevana Kojića, Đure Jakšića, Petefi Šandora, Doža Đerđa, Tančić Mihalja, Dimitrija Tucovića, Nikole Tesle, Jovana Popovića, Vojvođanskih brigada, Živančeva, Adi Endrea, Zilahi Lajoša i Partizanska. Međutim, došlo je i do problema jer smo u Novom selu, na primer, uradili  deo ulice Miloša Bugarskog, pa se građani malo bune što nije obuhvaćena cela ulica. Mi ćemo pokušati da izađemo svima u susret gde to bude bilo moguće. Već radimo projekat za tu ulicu, odnosno za drugi deo te ulice, a isto tako i za druge ulice u kojima su radovi okončani  u jednom delu. Međutim, kada će to biti rađeno zavisi od konkursa, viših nivoa vlasti, ali svakako planiramo da gradimo kanalizaciju i dalje. Posebno bih izdvojio plan za Mali rit, tzv. Malu Bosnu. Tu postoji problem, jer nije kompletna površina javna površina, pa ćemo uspeti da projektom obuhvatimo samo ulice koje su javna površina. Građevinska dozvola se ne može dobiti za onaj deo koji nije javna površina. Moram da kažem da kada sam došao na mesto direktora Vodokanala, pokrivenost Bečeja kanalizacijom bila je oko 50 odsto, ili i nešto manje, a sada možemo da se pohvalimo da je izgrađena kanalizacija u dužini od oko 7 kilometara i time se nepokrivenost smanjila za oko 10 procenata, odnosno na oko 60 odsto teritorije Bečeja postoji kanalizacija. To, nažalost, nije slučaj sa naseljenim mestima. Svi znamo da tamo postoji problem sa kanalizacijom, i atmosferskom i fekalnom. Međutim, takav je bio prethodni plan, i mi tu ne možemo mnogo toga promeniti. Što se tiče radova u Bačkom Petrovom Selu, tamo je situacija specifična jer je projekat podeljen u dve faze s obzirom na to da su velika sredstva u pitanju. Najpre je urađen priključni cevovod, pa zatim prva etapa prve faze vodozahvata i to je realizovano 100%, a vrednost je oko 10 miliona dinara.

Šta to znači za građane Bačkog Petrovog Sela?

– Znači da ćemo spojiti dva bunara koja su izbušena 2008. godine bez ikakvih papira u smislu uređenih imovinsko-pravnih odnosa. Spojićemo ta dva bunara bele vode sa naseljem Bačko Petrovo Selo i to znači da će građani tog naseljenog mesta imati ispravnu pitku vodu na slavinama.

Kada će taj posao biti urađen?

– Na proleće. Dosta toga je urađeno, ali su sada radovi zaustavljeni zbog vremenskih prilika. Urađena je hidroforska kućica, potrebno je još opremiti sa hidromašinskom i elektro opremom. Glavni problem imamo sa EPS-om, odnosno sa izradom priključka i trafo-stanice. Tu su ogromna sredstva u pitanju. Za to će se uraditi projekat i verovatno će opština izdvojiti sredstva za to, a potrebno je oko 10 miliona dinara. To predstavlja kraj poduhvata: sve planirano ćemo da završimo i kada se uradi elektro priključak moći ćemo da priključimo bunare, pumpe i tada će bela voda krenuti ka naselju.

Godišnje je potrebno i bušenje nekoliko bunara na vodozahvatnom polju u Bečeju kako bi se obezbedila potrebna količina vode za korisnike.

– Imamo dva nova bunara na vodozahvatnom polju, vrednost investicije je oko 20 miliona dinara i realizovana je 100 odsto. Tako smo povećali kapacitet za 24 litre u sekundi, što će biti sasvim dovoljno u vrelim letnjim mesecima da ljudi u zgradama i na četvrtom spratu imaju normalan pritisak, što do sada nije bio slučaj. Takođe smo u ovoj godini zamenili ventile u fabrici vode u Bečeju. Ventili su bili stari oko 35 godina. Postojalo je veliko curenje, veliki gubici i najzad je to sanirano. Ovaj projekat je takođe realizovan potpuno, a novac je obezbedio Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Na osnovu rečenog, koliko ste  zadovoljni urađenim u 2017. godini u odnosu na to što je planirano i realizovano?

– Kao što sam već i rekao, ažurirali smo sve projekte i praktično smo ih sve i realizovali. Sve to ne zavisi samo od Vodokanala. Trebao bih istaći dobru komunikaciju sa lokalnom samoupravom koja inače učestvuje na konkursima sa nekih  20 odsto novca. Bez lokalne samouprave ne bismo mogli da učestvujemo na konkursima. Zahvalio bih se i pokrajini i Fondu za kapitalna ulaganja koji su prepoznali dobre projekte, naše probleme i odlučili da se sredstva sliju u opštinu Bečej.

To je što se tiče projekata koji su stari nekoliko godina i koje ste vi zatekli prilikom dolaska u Vodokanal. Da li se planira izrada novih projekata i drugih stvari vezanih za poslovanje Vodokanala i pružanje usluga građanima? Pri tome mislim na eksterne radove tipa iskopavanje kanala, prevoz zemlje, čišćenje septičkih jama itd.

– Za 2018. godinu spremamo projekte pre svega za ulice gde ne postoji kanalizacija. Završeno je idejno rešenje za rekonstrukciju postojećeg prečistača, a kada dobijemo lokacijske uslove konkurisaćemo za novac za izradu projekta, jer je tu u pitanju ozbiljan iznos, oko 4 miliona dinara samo za izradu projekta. Potom ćemo konkurisati u pokrajini, republici a možda i u evropskim fondovima. Završili smo i projekat rekonstrukcije glavne crpne stanice u Bečeju, koja je dotrajala, imamo dosta problema sa curenjem, pumpe su stare preko 30 godina. Recimo, ove godine smo imali ozbiljnu havariju. Postoje dve pumpe, pa je prvo jedna bila u kvaru i sanirali smo je, a potom se pokvarila i druga. Veliki problem je to što su pumpe stare i nedostaju delovi za njih. Sada postoje pumpe koje smanjuju troškove električne energije. Za sve to je projekat završen, ali je u pitanju veliki iznos. Čekamo raspisivanje konkursa i nadam se da će se pojaviti neki konkurs baš za tu vrstu objekata. Planiramo i bušenje bunara u Bačkom Gradištu. Završen je projekat i izdata je građevinska dozvola. S obzirom na to da u Bačkom Gradištu postoji jedan bunar bele vode, pa po potrebi se leti uključuje žuti bunar za koji znamo kakvog je kvaliteta, bušenjem bunara u tom naseljenom mestu građani će dobiti ispravnu vodu za piće, a leti će imati normalan pritisak. Predvideli smo u 2017. godini i uvođenje GIS-a (geografsko-informacioni sistem) i sada smo najzad uspeli da prikupimo ponude i sklapamo ugovor. GIS predstavlja simulaciju stvarnog okruženja, mapiranje koju svako koristi u upravljanju resursima, odnosno laički rečeno, prilikom havarija, kvarova. Tim sistemom se tačno može utvrditi koji ventil, koji deo grada treba zatvoriti kako bi se što brže sanirao kvar. Naime, zasad često dolazimo u situaciju kada se pojavi kvar, da moramo da zatvorimo vodu u pola grada kako bismo locirali mesto kvara. Ovim sistemom bi se u takvim okolnostima zatvorila samo jedna uska zona, a ne pola grada. To se uvodi kod nas i već krećemo sa obukom.

Vodokanal ima i dopunske aktivnosti.

– Pre izvesnog vremena kupili smo specijalno vozilo za pražnjenje septičkih jama i čišćenje atmosferske kanalizacije. Imali smo kvarova na njemu jer je kupljeno polovno vozilo i dosta novca je i uloženo u njega, ali se polako isplaćuje, jer još uvek 40 odsto Bečeja nije pokriveno kanalizacijom. To znači da postoji veliki broj septičkih jama i velike probleme građani imaju sa njima, ali stižemo da odradimo i te poslove. Cena pražnjenja septičkih jama je 2.700 dinara i mislim da su građani zadovoljni jer nas zovu svakodnevno, imamo i po dva-tri čišćenja dnevno. Zaduženi smo i za čišćenje atmosferske kanalizacije. U toj oblasti postoje veliki problemi, posebno u Malom ritu, ali i taj posao stižemo da uradimo na vreme. Zato je nabavka bila opravdana i nadamo se da ćemo nabaviti još jedno takvo vozilo. U 2018. godini planiramo da kupimo još jedan mini-bager koji se takođe pokazao kao izuzetno opravdana investicija. Imamo jedan, ali je on preopterećen. Kupljen je polovan, već je dotrajao i sigurno da bi bilo dobro sada kupiti nov jer bi nam značajno uvećao i prihode.

Kakva je situacija u vezi sa ograničenjima kad je reč o broju zaposlenih u Vodokanalu?

– S obzirom na to da sam zatekao 87 zaposlenih u preduzeću, a sada imamo 68, mislim da je situacija dobra. Svi znamo za određivanje maksimalnog broja zaposlenih, odnosno racionalizacije od strane Republike Srbije, ali je Vodokanal imao neku vrstu sreće u tome jer je dosta zaposlenih otišlo u penziju. Radio sam i ankete sa radnicima koji su imali uslove za prevremenu penziju koji su se s tim složili uz plaćanje otpremnine i time smo broj zaposlenih smanjili za skoro 20 otkad sam u preduzeću, a to je u skladu sa određenim maksimalnim brojem zaposlenih. I dalje imamo problem sa srcem preduzeća, odnosno sa zapošljavanjem vodoinstalatera. I dalje je na snazi zabrana zapošljavanja ali nekako se snalazimo.

Imate li i dalje problema u oblasti naplate računa za vodu?

– Nadamo se da zadovoljavamo sve potrebe korisnika, da smo u službi građana kao javni servis i da pravovremeno i kvalitetno otklanjamo sve havarije koje mogu da se podvedu i pod prirodan tok, ali je naplativost i dalje izuzetno teška. Ipak, moram da kažem da se u tom smislu dosta toga i popravilo, podignuta je svest građana na viši nivo, ali se i dalje služimo svim sredstvima koja su nam dozvoljena, a tu mislim na isključenja, izvršitelje, ali pre toga opominjemo i zovemo neplatiše, trudimo se da svakom izađemo u susret.                  

V.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *