Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Nekorišćeni turistički potencijali i mogućnosti – Utopija ili mogućnost: Šlajz kao pokretač turizma

Nekorišćeni turistički potencijali i mogućnosti – Utopija ili mogućnost: Šlajz kao pokretač turizmatrg_fontane

Godinama se priča o turističkom potencijalu Bečeja. Jedan od takvih potencijala je i reka Tisa koja protiče pored Bečeja i nudi obilje mogućnosti (nautički, sportski, ribolovni turizam itd.) koje nisu iskorišćene.

Na obali Tise malo toga ima što bi privuklo eventualne turiste i građane Bečeja. Osim dva trščana suncobrana sa klupama i stolovima, i teretane na otvorenom (sve je postavljeno prošle, izborne godine), koja je vrlo brzo postala meta vandala, pa su gotovo sve sprave oštećene i ne mogu ili delimično mogu da se koriste, još uvek se čeka na „privremenu“ plažu, čija je izgradnja počela pre nekoliko godina. Ipak, i uređenje plaže je nastavljeno prošle godine, završen je „zidić“ i stepenice, urađeno je izmuljivanje dela obale koji je predviđen za kupanje, nasuta je zemlja i delimično je poravnan teren, nasut je pesak, postavljeni su stubovi i mreža za odbojku na pesku, jedno vreme su funkcionisali i tuševi i slavine, ali svega toga sada nema: nema slavina i tuševa, nema mreže, trava nije pokošena… A Kamp naselje je priča za sebe.
Što se tiče kulturno-istorijskih spomenika kao turističkog potencijala Bečeja i toga ima na obali Tise, pa je tako „u cilju proširenja turističke ponude Bečeja“, krajem maja 2011. godine završena druga faza sanacije i rekonstrukcije zgrade turbinskog postrojenja stare brodske prevodnice – Šlajza – i svečano otvoren muzejski deo i stalna izložbena postavka u renoviranom objektu. Tada je rečeno da je u objekat turbinskog postrojenja od 2009. do 2011. godine uloženo 10 miliona i 260.000 dinara kroz partnerski odnos JVP „Vode Vojvodine“, opštine Bečej i Turističke organizacije Bečeja, a sve po projektu i uz nadzor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Najavljeno je da će u narednom periodu ovaj prostor biti otvoren za posetioce tokom celog dana i da će tu da se zaposli neko (neka vrsta turističkog vodiča) ko će posetiocima govoriti o istorijatu i značaju ovog „lokaliteta“. Međutim, zgrada turbinskog postrojenja, odnosno muzejsko-izložbeni deo i dalje nije otvoren za širu javnost i mnogi Bečejci nisu imali priliku da vide šta se u njemu nalazi, niti tamo postoji zaposlena osoba koja bi posetiocima dala potrebne informacije i objašnjenja.
Odgovor na pitanje zašto je to tako, tražili smo od direktorice Turističke organizacije Bečej, Gordane Džigurski.
„Prilikom otvaranja turbinskog postrojenja, odnosno muzejskog dela i stalne postavke, donesena je odluka da s time rukovode ’Vode Vojvodine’, kao nosilac posla, jer se i objekat nalazi na zemljištu koje je u nadležnosti te firme. Međutim, nakon otvaranja nikad nije zaživela varijanta da tamo imaju zaposlenog radnika. U međuvremenu sa predstavnicima ’Voda Vojvodine’ smo se dogovorili da Turistička organizacija ima mogućnost da po pozivu za najavljene turističke posete otvori objekat i sa turističkim vodičem organizovano vodi posetioce u obilazak. Pošto ne možemo da zaposlimo radnika, a to u ovom momentu ne mogu ni ’Vode Vojvodine’, predlog je da se odredi jedan dan u nedelji kada će taj muzejski deo biti otvoren za decu i građanstvo iz Bečeja i okoline, a to mora da bude u dogovoru sa nekim ko će moći da prezentuje i adekvatnu priču o tome. Planiramo da u drugoj polovini jula odredimo koji će to dan u nedelji biti “, rekla je direktorica Turističke organizacije Bečej.
Prema projektu iz 2009. godine za sanaciju celokupnog postrojenja brodske prevodnice procenjena vrednost je bila oko 40 miliona dinara. Posao je trebao biti realizovan u fazama. Do sada su urađene dve faze: urađeni su građevinski i elektro radovi, mašine su očišćene, postavljena su nova ulazna vrata (radovi su stajali oko 5 miliona dinara), a druga faza projekta obuhvatila je dovršetak građevinskih i elektro radova, konzerviranje i zaštitu mašine i postavljena je stalna izložba o istorijatu Šlajza (vrednost radova je bila oko četiri miliona dinara). Međutim, ne zna se tačno koliko je novca do sada uloženo u sanaciju i rekonstrukciju turbinskog postrojenja stare brodske prevodnice. Krajem maja 2011. godine prilikom otvaranja objekta rečeno je da je uloženo 10 miliona i 260.000 dinara, godinu dana kasnije, u maju 2012. godine, prilikom postavljanja trščanih suncobrana i drvenih kompleta za sedenje na obali Tise, na konferenciji za novinare je Milanka Mišković, šefica odeljenja za brigu o zaštićenim područjima „Vode Vojvodine“, saopštila da je u okviru programa JVP „Vode Vojvodine“, do sada u opštini Bečej uloženo oko 8,5 miliona dinara za saniranje zgrade turbinskog postrojenja stare brodske prevodnice i izmuljivanje kanala, a direktorica Turističke organizacije Bečej Gordana Džigurski je nedavno rekla da je u zaštitu objekta turbinskog postrojenja uloženo oko 15 miliona dinara, od toga je 8 miliona uložila opština Bečej, a ostatak „Vode Vojvodine“.
Što se tiče same zaštite, direktorica Turističke organizacije je rekla da se hidroizolacija koja je urađena na gornjem delu objekta, na platou „vidikovca“, nije pokazala kao adekvatna zaštita jer u jednom delu objekta dolazi do propuštanja vlage i vode.
„Zavod za zaštitu spomenika kulture je već ranije dao preporuku da samo renoviranje neće biti dovoljno za zaštitu, nego da je neophodno odraditi i gornji deo, plato na ’vidikovcu’, koji će dati dodatnu zaštitu za prostor turbinskog postrojenja, a najbolja zaštita bi bila da se izgradi objekat. Tadašnji saziv Skupštine je 2010. godine raspisao konkurs za idejno rešenje nadogradnje objekta stare brodske prevodnice, gde bi bio i restoran ’Vidikovac’, dakle u nadograđenom delu bi trebao da bude informativni pult, restoran, terasa i suvenirnica. Imamo idejna rešenja od tri autora koji su od Pokrajinskog zavoda za zaštitu kulture dobili prvu nagradu i saglasnost na njih i sva tri autora su nagrađena sumom od po 50.000 dinara. Programom poslovanja Turističke organizacije Bečej doneli smo odluku da zaista to i nastavimo, jer to jeste u svrhu očuvanja spomenika kulture i turbinskog postrojenja, ali i spomenika kulture žrtvama racije, i predviđeno je da se taj deo renovira i sredi. Programom poslovanja za 2013. godinu smo to predvideli i od opštine Bečej smo tražili da se odrede sredstva za izradu projekta da bismo mogli dalje da konkurišemo za izgradnju restorana, suvenirnice, terase i info pulta. Sredstva za izradu projekta su odobrena, a procenjena vrednost je 1.250.000 dinara“, kazala je Džigurski.
Ona je rekla da je u toku priprema za raspisivanje javne nabavke koja treba sa bude u skladu sa novim Zakonom o javnim nabavkama: „Donesen je novi Zakon o javnim nabavkama i imamo nova pravila. Na teritoriji Srbije ima dva instituta, to jest zavoda koji se bave zaštitom spomenika kulture i imaju specijalnu licencu za projektovanje na spomenicima kulture. Zato smo tražili mišljenje od Uprave za javne nabavke na koji način možemo to da organizujemo. Sada čekamo odgovor i nakon toga ćemo raspisati tender za nabavku izrade studije projekta restorana, suvenirnice, info pulta i vidikovca. Za izradu projekta treba 3-4 meseca i do kraja godine bi trebao biti urađen, a onda bi sledeće godine moglo da se konkuriše za sredstva. Obično se u martu raspisuje veliki konkurs za razvoj turističkog potencijala u Srbiji i želimo da budemo pripremljeni za to. Očekujemo da ćemo moći otprilike za dve godine da završimo čitav posao“, objasnila je Džigurski i dodala da su za idejni projekat dobili punu podršku i republičkog Fonda za zaštitu spomenika, čiji su predstavnici istakli da je Šlajz spomenik kulture od izuzetnog značaja i da je jedini u Srbiji koji je tako kategorizovana, te da je dobila obećanje, kako je rekla, „da će se oni svim silama truditi da nas ubace i daju preporuke za evropske i nacionalne i pokrajinske fondove prilikom konkurisanja na bilo kom konkursu“.
Na konstataciju da su se prilikom predstavljanja ideje o izgradnji restorana na ’vidikovcu’ u javnosti mogla čuti i negodovanja na takvu ideju, jer nije primereno da se na mestu u čijoj se neposrednoj blizini nalazi spomenik žrtvama fašizma gradi restoran, Džigurski je odgovorila: „Mi smo od svih nadležnih institucija dobili saglasnosti, bez toga ne bismo ni radili. Od kada sam na mestu direktora Turističke organizacije nismo dobili nijednu zamerku za to, niti mi se udruženje boraca žalilo. Samom tom izgradnjom restorana će se više pažnje posećivati i upućivati na to šta se tu desilo, jer projektom je predviđena i zaštita tog dela spomenika i nije ni blizu tog spomen obeležja. To će biti restoran za promociju jednog regiona i hrane, i nije predviđeno da bude zabavnog karaktera, nego turističkog, da može da se prezentuje i industrijsko nasleđe i domaća hrana i domaća radinost i sve ono što je karakteristično za ovaj region. Pored toga, sve potiske opštine zatražile su da Tisa postane međunarodna plovna reka, i mi imamo određenu odgovornost i obavezu kad tako nešto tražimo, da tim turistima koji dođu nešto i pružimo. Mi sada na Tisi nemamo ništa, a kada bismo imali restoran, bio bi i muzej otvoren, imali bismo i osobu koja bi prezentovala industrijsko nasleđe, to je turbina koja je prva proizvodila električnu energiju i podizala kapije, na njen pogon je radila i pilana i bilo je osvetljenje na Tisi i to je bio tehnološki bum početkom 20. veka. Turisti bi tu imali mogućnost da probaju i domaću vojvođansku hranu, da imaju info pult i suvenire, tako da mislim da bismo svima mogli da izađemo u susret“.

Važan je rečni turizam

Direktorica Turističke organizacije govorila je i o pravcima razvoja turizma u Vojvodini i Bečeju, ali i o sugestijama koje je dobila od italijanske delegacije prilikom posete Bečeju: „Bili su nam Italijani koji predlažu da se razvija turizam na vodi, da treba da se povežemo sa opštinama koje su na Velikom bačkom kanalu i za to nam je neophodno da se povežemo sa Srbobranom jer nam je to prva susedna opština na kanalu. Očekujemo da sredinom jula od Italijana dobijemo zahtev za podacima o turističkom potencijalu svake pojedinačne opštine. Inače, oni su došli u Bečej na naš poziv jer smo mi bili zainteresovani da im prezentujemo i da vide naš turistički potencijal. Zadivili su se i rekli su da bi bili zainteresovani za pilot projekat. Naime, Italijani su razvili eko-muzeje, imaju brod sa solarnim ćelijama koji zadovoljava ekološke i sigurnosne elemente vožnje, i na tom polju su potpisali sporazum sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, tako da to Bečej ništa ne košta, samo konsultativno nam daju mogućnost razvoja takvog vida turističkog potencijala. Mi smo spremni i izuzetno zadovoljni što to možemo, čak mislimo da napravimo i regionalnu ponudu vožnju brodom od Dunava do Tise, Velikim bačkim kanalom gde bi opet taj ’vidikovac’ restoran imao svoju ulogu. Sve ovo je priprema za budućnost. Isto tako Strategijom razvoja turizma u Srbiji, za Vojvodinu je i predviđen razvoj turizma na vodi, tako da smo u skladu sa tim mi koncipirali neku strategiju razvoja, a pokrajina će raspisati konkurs za pisanje Strategije razvoja turizma za svaku pojedinačnu opštinu. Mi planiramo da konkurišemo i da jednom za svagda napravimo strategiju za određeni period, i ko god da dođe i ko god da bude na vlasti ili na čelu Turističke organizacije da se drži strategije koja bi se propisala i od koje bi Bečej i okolina imali koristi. Bečej ima 13 spomenika kulture od toga jedan od izuzetnog značaja, a 4-5 od velikog značaja, tako da verujemo da ovakav vid pravilnog koncipiranja i pravljenja strategije može da nam donese mnogo“.

Apsurd: mnogo spomenika kulture – jedan turistički vodič

Prema rečima direktorice Turističke organizacije Gordane Džigurski u Bečeju postoji samo jedan licencirani turistički vodič, koji se angažuje po potrebi i kada se najave turističke posete. Do licence se može doći samo putem konkursa Ministarstva privrede i finansija. „Otkad sam ja na ovoj funkciji još nije raspisan taj konkurs. Inače mi imamo licenciranog turističkog vodiča za engleski i srpski jezik, ali recimo nemamo za mađarski, nemački, ruski, a u našem planu poslovanja za 2013. godinu navedeno je da su neophodni licencirani turistički vodiči i za te jezike“, kazala je Džigurski.

Nema novog sajta, a ni stari nije ažuriran

U cilju efikasnije promocije turističke ponude Bečeja najavljena je i izrada nove internet stranice Turističke organizacije, međutim, taj posao nije urađen, a čak ni postojeći sajt nije ažuriran. Razlog toga je, prema rečima direktorice Turističke organizacije, nedostatak novca: „Još imamo stari sajt, jer za sve to trebaju pare, a i nije nam to bio prioritet. Mi ćemo sada iz sopstvenih ljudskih resursa probati da ga ažuriramo i da ga postavimo u skladu sa sajtovima Turističke organizacije Srbije i Turističke organizacije Vojvodine, koji su ove godine uradili nove i koji su na izuzetno visokom nivou. Njihovi sajtovi su vrlo laki za pregled i za dostavljanje informacija, ali sve to košta, a Turistička organizacija Bečeja za ovu godinu nije to planirala. Naša je verzija stara, sa starom tehnologijom i imamo problem da to uredimo jer sve promene koje unesemo vrate se na početno stanje ali smo otvorili Fejsbuk stranu. Pored toga, počeli smo zvanično prodaju suvenira, i fotografije svih naših suvenira ćemo takođe objaviti na Fejsbuk strani Turističke organizacije“.

Nema para za suvenire

Pre nekoliko godina je najavljeno da će biti izrađeni tzv. bečejski suveniri i da će biti raspisan i konkurs za „idejna rešenja“. Do danas ne postoje bečejski suveniri.
„Da bi se izradili bečejski suveniri prvo morate da imate budžet za to, pošto za tako nešto postoji pravilnik. Mislim da samo nekoliko gradova izrađuje svoje suvenire, Pančevo, Vršac i Bačka Topola. To je ozbiljan posao koji zahteva vreme i veliko angažovanje. Tu se pravi godišnja izrada suvenira na konkursu za određenu opštinu, koja je praćena i zakonom i svim ostalim elementima. U ovom momentu mi to nećemo raditi. Za sada postoje suveniri sa područja opštine – domaća radinost i stari zanati – kupujemo i suvenire koji su nama prilagođeni, a zvanične suvenire Bečeja nadam se da ćemo početi da pripremamo tokom ove godine“, rekla je Džigurski.

Rusi dolaze

Po povratku sa Sajma turizma iz Moskve rečeno je da je bečejska delegacija otišla na sajam sa pripremljenom turističkom ponudom na ruskom jeziku i da su ruski turisti pokazali veliko interesovanje, te da se očekuju njihove posete Bečeju. Za sada nije bilo poseta turista iz Rusije.
„Turistička organizacija je na sajmu u Moskvi promovisala nekoliko ponuda: za lovni turizam, za spomenike kulture i za sportski turizam. Sezona počinje od septembra i za septembar je dogovorena prva reklamna tura za ruske turiste za lovni turizam. U međuvremenu i dalje radimo na promovisanju tih ponuda, uključili smo se i na njihovu društvenu mrežu, pravimo i prevodimo programe za koje dobijamo pozitivne povratne informacije, međutim, imamo i sugestije o tome da je cena karte spram broja dana visoka i sada izrađujemo nove varijante sa obimnijim programima. Što se tiče sportskog turizma, naša ponuda im je izuzetno jeftina i dobra, ali još je problematičan prevoz, putovanje vozom im je dugačko, avionom skupo i moraćemo da pronađemo neki prihvatljiv model kojim bi postigli to da oni dolaze kod nas na pripreme. Ipak je prioritetan lovni turizam, pošto su oni tri meseca na godišnjim odmorima i leto isključivo koriste za odlazak na more, zimski period za obilaske velikih evropskih gradova, a lovni turizam je rezervisan za jesen i početak zime. Do tada moramo da obezbedimo i spremimo vodiče koji znaju ruski jezik. Očekujemo da će ta prva tura dobro proći, jer dolaze i novinari iz ruskog lovnog časopisa“, rekla je direktorica Turističke organizacije.
Ona je istakla da Turistička organizacija ima turističku ponudu manifestacija i turističkih potencijala opštine, koja je dostavljena i Turističkoj organizaciji Srbije, ali da se veliki broj turista isključivo orijentiše na „Fantast“.
„Naše programe nudimo i školama, pa imamo edukativne staze, Staru Tisu, i edukativni čas fizike i hemije u kući braće Tan. Za sada smo imali samo jednu posetu, za decu su skupe ulaznice od 250 dinara u spomen kuću Tanovih, plus 150 dinara za ’Fantast’, za Staru Tisu je 50 dinara po detetu. Mora da se nađe mogućnost za smanjenje cena za grupne ulaze da bi turisti pristali da dođu u Bečej. Turistička organizacija ne upravlja time, ali nadamo se da ćemo za turističke posete koje idu preko nas dobiti objedinjenu cenu za sva tri turistička potencijala u Bečeju, kako bismo bili pristupačniji i privlačniji kako bi deca dolazila da posete naš grad“, istakla je Džigurski.

LJ.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *