Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Poljoprivreda: Blokada nije dala rezultata

Poljoprivreda: Blokada nije dala rezultatatrg_fontane

Zbog niskih otkupnih cena suncokreta i nagoveštaja da će i cena soje i kukuruza biti znatno niža nego prošle godine, nezadovoljni ratari su još krajem avgusta započeli proteste višednevnom blokadom fabrika za proizvodnju ulja, a potom i blokadom puteva. Poljoprivrednici traže od uljara otkupnu cenu za suncokret od 34-35 dinara po kilogramu umesto ponuđenih 25 dinara. U međuvremenu su se ratari sastali sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i prerađivača, međutim, dogovor nije postignut. Ni na poslednjem sastavku poljoprivrednika i predstavnika četiri uljare pre desetak dana, uz posredovanje ministra poljoprivrede Dragana Glamočića, nije postignut dogovor o većoj otkupnoj ceni suncokreta, jer su uljari ostali pri ponudi da otkupna cena kilograma suncokreta bude 24-25 dinara, uz ponudu da to bude akontna cena, a u zavisnosti od kretanja na tržištu ona bi mogla biti veća ili manja.

Nezadovoljni ratari i njihovi predstavnici najavili su da će pozvati poljoprivrednike da bojkotuju setvu suncokreta sledeće godine, a nove proteste verovatno neće organizovati.
Ministar Glamočić je izjavio da, iako je imao volju i želju da pokuša da približi dve strane u najboljem interesu svih, država ne može da se meša u određivanje cena koje diktira tržište i apelovao na obe strane da pronađu rešenje, dodajući da Ministarstvo više neće posredovati i da svako treba da radi svoj posao.
„Ovo je sada tržišna ekonomija i tu nema milosti, jer i u okruženju je takva cena. Mislim da ovaj štrajk i blokada puteva nije bila na mestu, a na kraju krajeva nije ni uspela“, kaže Blaža Stajić, vlasnik firme „Ratar-promet“ iz Bečeja, koja okuplja nekoliko stotina kooperanata. „Suncokret je ostao na 25 dinara i ne mrda. Šta su postigli time što su blokirali puteve i štrajkovali? Prvo su blokirali fabriku ’Dijamant’, a vlasnik fabrike je došao i zaključao kapiju, otpustio radnike i otišao i doneo iz Rumunije 20.000 tona suncokreta i ne znam koliko hiljada tona ulja. Nije ni otkupio naš domaći suncokret kojeg imamo viška, koji smo sada sami napravili. Po mom mišljenju moglo je da se nađe prihvatljivo rešenje da se poljoprivrednicima sada akontaciono isplati suncokret po 24 dinara, a da se posle šest meseci organizuje sastanak i da se vidi koja će biti cena ulja i na osnovu toga treba preračunati cenu suncokreta, jer oko 2,7 do 3 kilograma suncokreta treba dati za jednu litru ulja. Ako je danas ulje 120-130 dinara i ako mu je proizvodna cena oko 110 dinara bez maloprodajnih marži, onda treba da je 33 dinara suncokret, a ne 24 dinara. Po mom mišljenju ovim rešenjem bi bili zadovoljni i ratari i uljari“.
Prema Stajićevim rečima, do sada je rod soje i suncokreta skinut sa 80 odsto zasejanih površina. Rod soje je znatno niži od prošlogodišnjeg i kreće se od 1.000 do 1.400 kilograma po jutru, odnosno oko dve tone po hektaru. „Akontna cena soje je 27. septembra bila 40 dinara, a oko 15. oktobra treba da napravimo dogovor oko konačne cene sa Viktorija grupom sa kojom uglavnom poslujemo. Prinosi soje su mali a i cena nije kao prošlogodišnja. Mislim da je prošlogodišnja cena pšenice, kukuruza, soje i suncokreta bila malo preterana, a sada je ona znatno pala, međutim, drugi problem je prisutan, a to su cene inputa. Cene repromaterijala su otišle gore na osnovu cena naših prošlogodišnjih proizvoda i trenutno je jako velika ponuda veštačkog đubriva, takva ponuda nije bila poslednjih 20-30 godina, a poljoprivredni proizvođači ne mogu da ga kupe, niko ne kupuje ni kilogram đubriva i to nije dobro. Mislim da bi tu trebala da se umeša država, da pomogne kroz subvenciju za neko, makar jeftinije, đubrivo. S druge strane, zbog slabe tražnje, ponuđači sada strmoglavo idu sa cenama za đubrivo. Dok to ne dođe u normalan paritet kakav je bio pre 10-15 godina, nema trgovine đubrivom, niti ćemo mi, proizvođači kupovati i koristiti đubrivo“, rekao je Stajić.
Berba kukuruza je tek počela, urađeno je oko 15-20 posto površina, a prema rečima Stajića, prinosi su loši: „U pojedinim delovima atara rod kukuruza je dobar, a ima negde gde nema nijedna tona po jutru. Obran kukuruz još ima visok procenat vlažnosti, nije se još desilo da u septembru mesecu kukuruz ima 12 procenata vlage. Sušenje će biti skupo, jer je gas poskupeo, a cena kukuruza je pala. Sada svi kalkulišu i čekaju da se on na stablu osuši, pa će ga tek tada skidati. Ako bude lepo vreme, za desetak dana će berba kukuruza biti u punom jeku, ali i to zavisi od grupe zrenja i sorte kukuruza“.
Što se šećerne repe tiče, Stajić smatra da će ove godine ona biti najprofitabilnija: „Setva šećerne repe je kasnila mesec dana, tako da ona još nije tehnološki zrela i nema dovoljan procenat šećera. Ovo vreme joj pogoduje za rast i za veći procenat šećera i smatram da treba sačekati najmanje još dvadesetak dana, pa onda krenuti sa radovima“.

LJ.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *