Predškolsku ustanovu „Labud Pejović“ od 1. septembra će pohađati za stotinu manje dece nego prošle godine, kada ih je bilo 1.199 mališana.
Prema rečima nove direktorice vrtića Slađane Jović (na ovoj funkciji je od 15. juna), u predškolsku ustanovu je do sada upisano 1.096 dece koja su raspoređena u 52 grupe u 15 objekata na teritoriji opštine. Ona je rekla da to nije i konačan broj jer očekuje da će u septembru biti upisano još 20-25 dece uglavnom iz socijalno ugroženih porodica, koja od oktobra treba da pohađaju pripremno-predškolski program.
Tokom prošle školske godine u predškolskoj ustanovi bilo je problema sa isplatom zarada zaposlenima, pored toga, u javnosti se moglo čuti da u ustanovi postoji i prekomeran broj zaposlenih, što je prethodna direktorica Magdolna Ferenc demantovala, navodeći da je broj zaposlenih u skladu sa sistematizacijom radnih mesta i propisanim normativom. Po podacima koje je prezentovala Ferenc, u dečjem vrtiću je bilo zaposleno 136 osoba – 104 stalno zaposlena i 32 radnika na određeno vreme. Sredinom januara Ferenc je najavila usklađivanje broja zaposlenih sa Zakonom o budžetu (od 10. decembra 2013. godine) po kom u svim javnim ustanovama koje se finansiraju iz budžeta može da bude 10 posto radnika primljenih na određeno vreme naspram broju radnika na neodređeno vreme. Taj plan je trebao biti pripremljen do 1. marta i predviđao je otpuštanje 18 radnika, međutim, kako je tada rekla Ferenc, istovremeno je predškolska ustanova uputila molbu Ministarstvu prosvete kojom je tražila saglasnost da „zbog proširenja delatnosti i zbog obima posla“ do kraja školske godine zadrži devet radnika više. Molba je usvojena i do 13. juna u vrtiću su ostali svi zaposleni.
Upitana kakva je sada situacija u vrtiću i koliko ima zaposlenih, direktorica Slađana Jović je odgovorila: „Još u junu smo dostavili spisak broja zaposlenih i dece nadležnim ministarstvima i očekivali smo da će nam smanjiti broj radnika, međutim, u Službenom glasniku se navodi da do 31. oktobra ostaje 120 radnika kao što smo ih imali i u prošlom zahtevu i finansijska sredstva će nam stizati za taj broj zaposlenih. Od toga je 17 radnika na određeno vreme, 13 novih vaspitača i 4 pomoćna radnika koji se primaju po konkursu, a u međuvremenu četiri vaspitača su otišla u penziju, ali na njihova mesta ne možemo nikoga da primimo za stalno. Konkurs za prijem vaspitača je zatvoren, kandidati su prošli i testiranje, sad se čeka mišljenje upravnog odbora predškolske ustanove. Svi će biti zaposleni po ugovoru do 31. oktobra“.
Na pitanje šta će biti posle 31. oktobra, direktorica vrtića je odgovorila: „Mi ćemo ponovo tražiti dozvolu od ministarstva da zadržimo isti broj i radnika i odeljenja, a ako nam to ne dozvole, onda ćemo morati da zatvorimo neka odeljenja“.
Ona je objasnila da, ako se teoretski posmatra, prema postojećim normativima predškolska ustanova funkcioniše u „idealnim uslovima“, ali da praksa pokazuje drugačije. „Kada se preračuna broj dece i broj zaposlenih, na jednog vaspitača dođe 22,2 deteta po grupi, ali u realnosti nije tako. Recimo, u Poljanicama i u Drljanu ima po osmoro dece u vrtiću, u Mileševu je 13 predškolaca, u Bačkom Gradištu u dva odeljenja na mađarskom jeziku ima 17 i 18 dece, a u tri grupe na srpskom jeziku 18, 19 i 19 mališana, dok u centralnom objektu u Bečeju imamo i po 28 dece u jednoj grupi“, rekla je Jović.
Od 1.096 upisane dece u predškolsku ustanovu 810 ih je u Bečeju (511 na srpskom jeziku i 299 na mađarskom jeziku), a 286 mališana (101 na srpskom jeziku i 185 na mađarskom jeziku) su u naseljenim mestima opštine, koji su raspoređeni u 52 grupe (11 dvojezičnih grupa, 22 na srpskom jeziku i 19 na mađarskom jeziku), što je za šest manje nego do sada.
„U Bačkom Gradištu u objekat na Telepu bilo je upisano 14 dece, to odeljenje je sada zatvoreno i deca su raspoređena u centralni objekat u selu. U Drljanu je sanitarni inspektor zatvorio objekat u kom su deca boravila, u kojem uslovi nisu bili zadovoljavajući i prilagođeni ovom uzrastu dece. Vrtić, koji je bio pri školi u Drljanu, nam je građevinska inspekcija zatvorila zbog oštećenja plafona, taj prostor bi trebao da se renovira, a para za to nema. U dogovoru sa roditeljima rešenje smo pronašli u ’putujućem vaspitaču’, s obzirom na to da po zakonu imamo tu mogućnost. Naime, deca iz Drljana, ima ih osam, će svaki dan putovati u Mileševo, gde će pohađati vrtić i imaće organizovan prevoz. Sa njima će raditi jedna vaspitačica na mađarskom jeziku naizmenično, jedne nedelje dva, a druge nedelje tri dana, i isto tako će raditi sa decom u Poljanicama, s tim da će vaspitačica raditi šest sati dnevno, jer će biti obuhvaćena deca i pripremno-predškolskog uzrasta. Ostale dane mališani iz Drljana mogu boraviti u vrtiću u Mileševu u grupi sa decom na srpskom jeziku. Što se tiče Bačkog Petrovog Sela, zatvoreno je jedno odeljenje, ali su deca i dalje raspoređena u pet objekata jer smo napravili propust i nismo zatvorili odeljenje u Maloj zardi. Tamo je upisano 24 dece. Ove godine će još biti tako, od naredne godine verovatno će odeljenje u tom objektu biti zatvoreno, a deca će biti raspoređena u druge objekte. I u Bečeju je bilo promena, u objektu u Novom selu zatvorena je jedna grupa poludnevnog boravka na mađarskom jeziku, zatim u objektu u ulici Miloša Crnjanskog 80 odeljenje na srpskom i u Donjem gradu je zatvoreno jedno odeljenje, a umesto njega otvorena je grupa jaslenog uzrasta. Imamo veliki broj dece jaslenog uzrasta i u jaslicama u centru grada smo otvorili još jedno odeljenje, tako da sada imamo šest odeljenja u jaslicama i još po jedno u Donjem gradu i u Novom selu, jer u tim grupama ne može da bude više od 16 dece“, kazala je Jović.
Nema ličnih pratilaca za decu sa invaliditetom
Bilo je najava i da će se od ove godine u dečjem vrtiću formirati grupa za decu sa invaliditetom, međutim, zasad se ne zna da li će takva grupa da postoji od 1. septembra.
„Ideja i predlog postoji, ali će se tačno znati kada se svi vrate sa godišnjih odmora. To bi bila tzv. razvojna grupa u kojoj bi se radilo sa decom sa smetnjama u razvoju i planirali smo da tu grupu smestimo u renovirani i adaptirani objekata u ulici Miloša Crnjanskog 80, gde je zatvoreno jedno odeljenje, i tu postoje adekvatni uslovi i prilaz, jedino treba da se obezbedi jedan vaspitač i defektolog. Raspitala sam se kako sa takvom decom rade u drugim predškolskim ustanovama u okolnim opštinama, da, može da se radi, rekli su, ali sve zavisi od stepena smetnji i potreba, i da bez pratnje deca ne mogu da uđu u predškolsku ustanovu, a pratnja je ili roditelj ili defektolog. Mi bismo mogli da zaposlimo u toj grupi vaspitača koji ima specijalizaciju za rad sa takvom decom i koji zna i jedan i drugi jezik i imamo ga, ali je problem da obezbedimo defektologa. Za to smo uputili molbu opštini da finansira defektologa iz škole ’Bratstvo’ za rad sa decom u vrtiću. Čekamo odgovor. U našoj ustanovi ima 15 dece sa smetnjama u razvoju koja su uključena u predškolske grupe i na srpskom i na mađarskom jeziku. Neka deca sa smetnjama u razvoju su se uklopila u grupe, napreduju, uče i to okruženje pozitivno utiče na njih, a i ostala deca u grupi nisu zapostavljena, ali ima dece gde nisu takvi efekti jer je stepen smetnji veći i njima je potreban lični asistent u grupi“, rekla je direktorica vrtića.
U Bečeju postoje i deca koja ne pohađaju dečji vrtić, jer ne mogu da se snalaze bez ličnog pratioca. Finansiranje ličnog pratioca treba da obezbedi opština, a tu osobu, nažalost, treba da „pronalaze“ sami roditelji. Opština Bečej, kojoj roditelji dece sa invaliditetom upućuju molbe za finansiranje ličnog pratioca, u prethodnom periodu nije finansirala angažovanje tih osoba. Inače, po Pravilniku o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite, lični pratilac „dostupan je detetu sa invaliditetom odnosno sa smetnjama u razvoju, kome je potrebna podrška za zadovoljavanje osnovnih potreba u svakodnevnom životu u oblasti kretanja, održavanja lične higijene, hranjenja, oblačenja i komunikacije sa drugima, pod uslovom da je uključeno u vaspitno-obrazovnu ustanovu, odnosno školu, do kraja redovnog školovanja, uključujući završetak srednje škole“.
Lični pratilac ne može biti član porodičnog domaćinstva u kome živi korisnik, srodnik u pravoj liniji kao ni brat i sestra, odnosno brat i sestra po ocu ili majci korisnika, navodi se u Pravilniku. Najbolje je da lični pratilac bude neko ko ima pedagoško obrazovanje, mada ovaj posao može da obavlja osoba bilo koje struke i obrazovanja (ako je prošao obuku).
Poskupljenje boravka u vrtiću?
Na pitanje da li će biti povećanja cene boravka dece u vrtiću, direktorica predškolske ustanove „Labud Pejović“ Slađana Jović je rekla da je lokalnoj samoupravi podnela zahtev da cena bude viša za 700-800 dinara.
„Morali smo da podnesemo zahtev za povećanje cena, jer je sve poskupelo i ekonomska cena nije više ona koja je bila, sada je to preko 21.000 dinara. U predškolskim ustanovama u okruženju veće su cene nego kod nas, u proseku su oko 4.500 dinara po detetu, u Novom Sadu je recimo 5.800 dinara. Određene olakšice i dalje postoje, roditelji koji primaju dečji dodatak plaćaju 50 posto cene, tu 50 posto regresira opština, a 50 posto plaća roditelj, i za pripremo-predškolski program imamo poseban cenovnik i tu roditelji ne plaćaju pun iznos“, izjavila je Jović.
Do sada su roditelji trebali da plate 3.500 dinara po detetu za celodnevni boravak, a 2.000 dinara za dete u pripremnom odeljenju. Za poludnevni boravak dece u vrtiću trebalo je platiti 1.750 dinara, a ukoliko je dete pohađalo pripremno-predškolski program 1.000 dinara.
Neuređeno dvorište
Uređenje prostora ispred centralne zgrade vrtića u Bečeju, na mestu gde je srušena kuća, još je u toku. Teren je poravnan, nasuta je zemlja i trebalo bi da se zaseje trava, ali ovaj posao je privremeno obustavljen zbog velikog stabla koje se nalazi na sredini parcele. „Problem je drvo na sredini tog prostora koje je počelo da se suši, verovatno zbog oštećenja prilikom rušenja i raščišćavanja terena. Sada smo podneli molbu da se to drvo odseče, a koleginice, koje su veoma kreativne, će osmisliti za šta će se koristi panj koji ostane. Do početka školske godine bi trebali da uradimo i zid prema ulici, a naš predlog je da taj prostor ostane zelena površina na kojoj će biti sportski tereni, odnosno da se postave dva mala gola za fudbal i dva koša, da deca mogu slobodno da trče“, rekla je direktorica vrtića Slađana Jović.
R.M. i LJ.M.