Na prvom pokrajinskom sastanku Slobodnih organizacija Srbije (SOS) i ProGlasa održanom juče u organizaciji UG „Samo lokalno“ u Bečeju, okupili su se predstavnici grupa građana i lokalnih organizacija iz grada domaćina, Srbobrana, Bača, Sremskih Karlovaca, Novog Sada i Vrbasa. Učesnici su razgovarali o mogućnostima zajedničkog političkog delovanja, pripremama kontrolora za buduće izbore i o načinima jačanja uticaja lokalnih organizacija na donošenje odluka u Vojvodini.
Prva zajednička akcija SOS biće učešće na protestu 28. juna u Beogradu, na koji su pozvali studenti, dogovoreno je na jučerašnjem sastanku.
Brajan Brković: Vreme je za povezivanje i zajednički nastup protiv režima
Jedan od osnivača Građanskog pokreta Bravo iz Novog Sada Brajan Brković istakao je da je pokretanje ovakvog sastanka postalo neophodno zbog sve izraženijih problema u nadležnosti pokrajinskih institucija, ali i zbog potrebe da se lokalne inicijative povežu i zajednički nastupe u borbi protiv, kako je rekao, ovog režima.
„Suština je kako povećati ne samo delovanje i prisustvo u Vojvodini, nego i delovanje u rešavanju problema koji su u nadležnosti pokrajine. Jer je pokrajina dosta zapostavljena. Često zaboravljamo da je pokrajina jednako odgovorna za, recimo, pad nadstrešnice. Ili da je Maja Gojković, koja je bila predsednica Skupštine, upravo tu železničku stanicu branila. Generalno, Vojvodina kao autonomna pokrajina Srbije dugo je bila talac loših politika“, rekao je Brković.
Kao primer uspeha lokalnih inicijativa, Brković je istakao pokret „Za moj Bač“, koji je na nedavnim izborima ostvario najbolji opozicioni rezultat u toj sredini.

„Takav uspeh pokazuje da je povratak politici sa lokalnog nivoa – efikasniji nego pokušaji političkog delovanja iz ‘visoke’ politike nadole“, ocenio je Brković.
Gojko Božović: Lokalne inicijative mogu promeniti političku sliku Srbije
Sastanku je prisustvovao i predstavnik ProGlasa, pesnik, književni kritičar, esejista, izdavač i potpredsednik Srpskog PEN centra Gojko Božović.
SOS mreža je nastala na inicijativu ProGlasa kako bi se objedinile lokalne politike, bez narušavanja njihove lokalne autonomije.
„Slobodne organizacije Srbije nastale su sa konkretnim ciljem: da se snažne i prepoznatljive lokalne politike građanskih pokreta, koje već ostvaruju značajne rezultate, objedine kroz jednu širu mrežu, ali bez narušavanja njihove lokalne autonomije. Time njihove priče i iskustva dobijaju veću vidljivost i na nacionalnom nivou“, objasnio je Božović.
Obuka kontrolora kao preduslov za poštene izbore
Jedna od ključnih tema sastanka bila je i priprema za naredne izbore, posebno obuka kontrolora na izborima.
„Iskustva sa izborima u dugom nizu poteklih godina, pa i sa izborima koji su nedavno održani u Zaječaru i Kosjeriću, pokazala su da je kontrola izbora, i pre i tokom izbornog dana, ponekad važnija čak i od politika koje se kandiduju“, rekao je Božović.
Upozorio je na ozbiljne probleme u izbornim uslovima i manipulacije koje se, kako je rekao, sprovode tokom celog procesa.
„Moramo da obratimo pažnju na aktuelnu okolnost, jer imamo neravnopravne izborne uslove, čitav niz izbornih anomalija, čitav niz elemenata izbornog inženjeringa, koji veoma značajno utiču na rezultate izbora“, naveo je Božović.
Pomenuo je „preseljenje“ birača iz jednog mesta u drugo, angažovanje birača iz regiona da bi glasali na izborima u lokalnim sredinama, ili čak, o čemu se svedoči poslednjih dana, kupovinu glasova.
„Uloga kontrolora je značajna, ali da bi ta uloga bila potvrđena na izborima, oni moraju da budu dobro obučeni, upoznati s izbornim pravom, ali i sa najčešćim ili najopasnijim strategijama izbornog inženjeringa koji se pojavio u našoj zemlji“, dodao je.
O protestima: Nezadovoljstvo i dalje veliko, ljudi traže nove modele borbe

Komentarišući umanjeni intenzitet protesta u nekim sredinama, a takav je slučaj i u Bečeju, gde protesta više i nema, Božović kaže da to nije znak odustajanja građana.
„Studenti su izašli sa zahtevom za izborima. Ovo je jedan trenutak u kome se ljudi presabiraju, u kome traže nove modele političke artikulacije svog nezadovoljstva… Moj utisak je da ljudi koji su bili nezadovoljni tokom zime, nezadovoljni su i danas. Oni koji su mesecima izlazili na ulice, nisu promenili mišljenje“, rekao je.
Dodao je da su se pojavili i mnogi dodatni razlozi za nezadovoljstvo – obračun države sa kulturnom zajednicom, sa univerzitetom, pojačana represija, niz neselektivnih hapšenja…
„Strah više ne funkcioniše kao dominantan društveni model. To ima i političke posledice… Ako imate velike marševe u gradovima u celoj Srbiji, ako imate masovne skupove, to znači da je propaganda režima dospela u ozbiljnu opasnost“, ocenio je Božović.
Kontrola medija i obračun s kritikom
Na pitanje o sve izraženijim pritiscima na lokalne medije, Božović je odgovorio: „To nije neočekivano za vlast koja je duboko antidemokratska i ne trpi kritiku. Vlast, da bi mogla da funkcioniše na takav način, mora da ima potpunu kontrolu medija i kontrolu značajnih ekonomskih procesa“.
Zaključio je da su studentski protesti već pokrenuli društvene promene, a da je sada trenutak da se društvo izbori i za političke promene, koje bi omogućile demokratske izbore.
„Ljudi vide da između stvarnosti koje žive, svakodnevice kojom su okruženi i političke propagande režima postoji dramatična razlika. Nespojiva razlika. I sad, šta može biti odgovor na to pitanje? Odgovor režima na to pitanje može biti povećana represija. Studenti su se izborili za društvene promene, ali celo društvo se mora upustiti u borbu za političke promene i te promene bi morale da vode prema stvaranju uslova za elementarne demokratske izbore, elementarno ravnopravne izbore i uveren sam da bi u takvim okolnostima većina građana Srbije se opredelila ne samo za društvene promene koje su se već u velikoj meri dogodile, nego bi se opredelili i za političke promene“, rekao je Božović.
K.D.F.