Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Hronologija planova o korišćenju obnovljivih izvora energije: Rekonstrukcija mreže, pa postrojenje na geotermalnu energiju (3. deo)

Hronologija planova o korišćenju obnovljivih izvora energije: Rekonstrukcija mreže, pa postrojenje na geotermalnu energiju (3. deo)trg_fontane

Bečej ima prirodnih potencijala i mogućnosti za korišćenje obnovljivih izvora energije. Važan segment te priče je geotermalna voda koja postoji na teritoriji Bečeja, međutim, ili je neiskorišćena, ili se koristi u maloj meri. Niko dosad nije izračunao koliko novca Bečej gubi zbog toga što ne koristi svoj besplatan geotermalni potencijal.

Prvi korak u pravcu „konkretnih“ razmišljanja o korišćenju geotermalne energije – za grejanje preko Toplane, za buduću banju, za eventualno grejanje plastenika – načinjen je 2011. godine, da bi u predizborno vreme bila izgrađena geotermalna bušotina (BČHT-3/09) u blizini Šlajza i Velikog bačkog kanala, kako je tada rečeno, za potrebe buduće bečejske banje. Banju je, da podsetimo, u vreme lokalne vlasti iz 2011. godine, trebalo da izgradi tada poznati investitor iz Mađarske za 2-3 godine. Bečejci bi – ali i gosti iz Srbije, a možda i iz inostranstva – da investitor nije odustao izgradnje banje, do 2016. godine već trebali da se kupaju u ultramodernim bazenima i uživaju u čarima velnesa.
Banje, niti jasnih potvrda o tome da postoji ozbiljno zainteresovani investitor, nema ni početkom 2017. godine, mada su ranije predstavnici Vlade Srbije, opštine Bečej i eventualnog ulagača iz Kuvajta potpisali dokument o namerama, ali se potom desio sudski spor u vezi sa „ostrvom“ između dve prevodnice (tamo je, navodno, investitor želeo da gradi luksuzne vile) i zasad priča o izgradnji banje „miruje“, makar do okončanja postupka pred sudom.
Ipak, sve veći su izgledi da će geotermalni potencijal bušotine izgrađene 2011. godine, za nekoliko godina da koristi JP Toplana, mada bi, po analizama, bilo mnogo isplativije da taj potencijal koriste i Toplana i banja u Bečeju. Naime, nadležni u Toplani mogućnost smanjenja troškova poslovanja firme vide u upotrebi obnovljivih izvora energije. Zbog toga se pristupilo izradi studije o mogućnostima korišćenja geotermalne energije u sistemu daljinskog grejanja.
U decembru 2012. godine završena je izrada Studije o mogućnosti korišćenja geotermalne vode u sistemu daljinskog grejanja u Bečeju, koju je uradilo Privredno društvo za projektovanje, inženjering, menadžment i izvođenje „ADS Energo koncep“ d.o.o. iz Novog Sada, a za njenu izradu iz opštinskog budžeta za 2012. godinu potrošeno je 3,5 miliona dinara.
Osnovni cilj te investicije jeste da se stvore uslovi da se energija geotermalne vode iskoristi za zagrevanje vode u gradskom sistemu grejanja, a sama činjenica da je u pitanju obnovljivi izvor energije i da bi njegova upotreba dovela do smanjenja potrošnje glavnog energenta za grejanje (prirodni gas) i smanjenje emisije CO2, otvara mnoge mogućnosti.
Tokom 2012. godine urađen je i Projekat ispunjenosti uslova i mera održivog korišćenja prirodnog resursa podzemne vode zahvaćene bunarom BČHT3/09 opština Bečej iz kojeg su eksploatacioni parametri (temperatura geotermalne vode 65 stepeni Celzijusa, a dozvoljeni protok vode 20 litara u sekundi) geotermalne vode uzeti kao osnova za sve proračune u Studiji o mogućnosti korišćenja geotermalne vode u sistemu daljinskog grejanja u Bečeju.
Do novembra 2013. godine urađena je projektno-tehnička dokumentacija za rekonstrukciju dela postojećeg vrelovoda, jer je i to potrebno kako bi u sistemu daljinskog grejanja mogao da se koristi energija geotermalne vode.
Potom je, 2015. godine, u aranžmanu preko Nemačke razvojne banke KfW nemačka kompanija GTN izradila studiju o potencijalima geotermalne energije u Bečeju.
U vezi sa nalazima iz studija i analiza direktor Toplane Dejan Vuković je krajem 2013. godine rekao da je studija pokazala opravdanost investicije koja bi donela značajne uštede i isplatila se za oko devet godina, te da se na osnovu podataka dobijenih iz studije vidi da korišćenje geotermalne vode u sistemu daljinskog
grejanja donosi korisnicima usluga Toplane sigurno snabdevanje toplotnom energijom po ceni koja bi bila povoljnija u odnosu na druge energente koji se koriste za grejanje (drvo, struja, gas).
„Studija je dala analizu toga šta bismo dobili kada bismo geotermalnu vodu koristili samo za grejanje, kada bismo je koristili i za grejanje i za proizvodnju električne energije, i kada bismo je koristili za banju i sve moguće kapacitete, tzv. kaskadni sistem, koji je najracionalniji i najekonomičniji, jer prvi krug ide za grejanje domaćinstava, gde je potrebna najviša temperatura u mreži, drugi krug bi se odnosio na banjski kompleks, za koji je dovoljna temperatura od oko 52 stepena Celzijusa, koliko nam se vraća iz prvog kruga, za zagrevanje hotela, banje, bazena, nakon tog kruga se vraća voda sa temperaturom od oko 30 stepeni i to može da se plasira za zagrevanje plastenika i staklenika, a leti bi se sistem koristio i za klimatizaciju. Za banju je urađena samo okvirna procena. Prvo treba da razmišljamo o korišćenju geotermalne vode za grejanje i gasni motor za proizvodnju električne energije. Imamo toplu vodu od 65 stepeni Celzijusa, koja je bogata zemnim gasom, a sa količinom zemnog gasa koji možemo da izdvojimo, možemo da proizvodimo 500 kilovat časova struje za plasman u električnu mrežu, to jest za prodaju“, rekao je Vuković pre tri godine.
Međutim, do početka realizacije projekta potrebno je učiniti niz stvari (od Plana detaljne regulacije i dobijanja parcele na kojoj bi se gradilo postrojenje, lokacijske dozvole, mišljenja i saglasnosti za priključenja na elektrodistributivnu mrežu i drugu infrastrukturu).
Kako bi se geotermalna energija mogla koristiti, potrebna je i rekonstrukcija vrelovodne mreže i izgradnja novog voda od bušotine do mesta priključenja na postojeći vrelovod. Kako geotermalna bušotina nema kapacitet da pokrije ceo grad, plan je da se odvoji deo potrošača koji će se toplotom kroz daljinski sistem snabdevati sa geotermalne bušotine, a deo grada bi bio ostavljen da koristi prirodni gas.
Rekonstrukcija vrelovodne mreže je potrebna za tri priključne grane, saopšteno je novinarima 2013. godine. Jedna obuhvata uži centar grada, zatim je tu nastavak rekonstrukcije magistralnog toplovoda u ulici Miloša Crnjanskog do Zmaj Jovine ulice i mreže u Malom ritu. Do oktobra 2013. godine urađena je projektno-tehnička dokumentacija za rekonstrukciju vrelovodne mreže od ugla ulica Miloša Crnjanskog i Žilinski Endrea kroz Goranski park do Lovačke 4 i za rekonstrukciju vrelovodne mreže u Malom ritu (projektnu dokumentaciju je uradio „ADS Energo koncep“ d.o.o. iz Novog Sada, cena za oba projekta je 3.200.000 dinara, a sredstva su obezbeđena iz budžeta opštine Bečej), i za rekonstrukciju vrelovoda u ulicama Lovačka, Svetozara Markovića, Zmaj Jovina, Novosadska i Svetozara Miletića, sa rekonstrukcijom ogranaka duž magistralnog voda (projektnu dokumentaciju je izradio „Petro-mont“ d.o.o. Novi Sad, suma od 2.500.000 dinara obezbeđena je iz budžeta JP Toplana).
„Za rekonstrukciju kompletne mreže potrebna su velika sredstva, oko 3.000.000 evra – od kojih bi oko 2.500.000 evra bilo potrebno samo za izgradnju postrojenja i poveznog voda – koja se mogu obezbediti u narednih 5-10 godina iz sopstvenih sredstava Toplane, budžeta opštine i kreditnih linija. Osnovni preduslov za realizaciju ovih projekata je prelazak na obnovljivi izvor energije, odnosno geotermalnu vodu, koji bi omogućio pozitivno poslovanje Toplane, iz kojeg bi se obezbedila sredstva za unapređenje celog sistema“, rekao je Vuković.
Predstavnici Nemačke razvojne banke KfW su u martu 2016. bili u poseti Bečeju, kako je rečeno, u cilju podrške i finansiranju projekta izgradnje toplane na geotermalnu energiju, odnosno tema razgovora je bila investicija i ulaganje u izgradnju geotermalnog postrojenja u Bečeju.
KfW banku su predstavljali Jirgen Kern, šef grupe za energetiku, Bodo Šmeling rukovodilac projekta, Sven Hartman, savetnik za tehnička pitanja i saradnici na projektu Korina Kol, Borislav Obradović i Ana Pajković, predstavnik švajcarske ambasade, odnosno švajcarske agencije koja je uključena u projekat DKTI (Nemačka klimatsko-tehnološka inicijativa).
„Ovo je samo nastavak aktivnosti koje su započete 2012. godine. Nakon upoznavanja s mogućnostima korišćenja geotermalne energije u sistemu daljinskog grejanja, usledio je kontakt sa nemačkom firmom GTN koja je zajedno sa KfW inicirala izradu studije o mogućnosti i isplativosti korišćenja našeg geotermalnog izvora u sistemu daljinskog grejanja. Taj projekat od strane GTN-a, kao stručne, konsultantske kuće je završen 2015. godine i prezentovan je u martu te godine na Geološkom fakultetu u Beogradu. Posle toga su usledile dalje aktivnosti na implementaciji tog projekta, tako da su ove godine, u januaru, predstavnici GTN-a predstavili projekat KfW-u u Nemačkoj koji je dobio izuzetno pozitivne ocene i KfW je izrazio spremnost da uđe u finansiranje takvog projekta. Inače, sve se radi u saradnji KfW i Vladom Republike Srbije i to sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom rudarstva i energetike, jer u paketu treba da bude pet toplana iz Srbije. Na sastanku KfW-a sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom rudarstva i energetike je pored toplana iz Zvornika, Nove Varoši, Prijepolja i Novog Pazara iskazana namera da se i bečejska Toplana uvrsti u taj projekat“, rekao je direktor Toplane nakon sastanka sa predstavnicima KfW-a u aprilu prošle godine. On je tada na novinarsko pitanje o tome koliko bi trebalo vremena da postrojenje bude u upotrebi, pod uslovom da sve teče po planu, odgovorio je da procenjuje da je potrebno 2-3 godine, od „raspisivanja tendera do odabira izvođača, konsultanata na projektu itd. To nije mali posao. Treba ishodovati i sve dozvole, jer se radi o kogenerativnom postrojenju, što znači da će se proizvoditi i struja i toplotna energija“.
Po planovima, novo postrojenje trebalo bi da se gradi u okolini geotermalne bušotine iz 2011. godine.

R.M.

Medijski projekat Bečejskog mozaika „Budućnost korišćenja obnovljivih izvora energije u Bečeju“ sufinansira opština Bečej

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *