Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Pakao nisu drugi (XIX) – A pokol nem a Másik (XIX.) – Anketa o manjinskim pravima – Körkérdés a kisebbségi jogokról

Pakao nisu drugi (XIX) – A pokol nem a Másik (XIX.) – Anketa o manjinskim pravima – Körkérdés a kisebbségi jogokróltrg_fontane

Na anketno pitanje na internet sajtu „Bečejskog mozaika“ o tome da li se u Bečeju i Vojvodini poštuju prava nacionalnih manjina, odgovorilo je 126 građana, 66 (52 posto) njih misli da se ne poštuju prava nacionalnih manjina, dok 60 (48 procenata) smatra da se poštuju. S druge strane, na pitanje da li se u Novom Bečeju i Vojvodini poštuju prava nacionalnih manjina, odgovorilo je 166 ljudi, 89 (53 posto) njih misli da se ne poštuju manjinska prava, a 77 (46 posto) pak smatra da se poštuju

Građani Bečeja i Novog Bečeja su od početka februara do početka marta na internet sajtu „Bečejskog mozaika“ (www.becejski-mozaik.co.rs) odgovarali na pitanja o tome da li se poštuju prava nacionalnih manjina u Bečeju, Novom Bečeju i Vojvodini.
Pored internet ankete, novinari „Bečejskog mozaika“ napravili su i anketu licem u lice.
U anketi je učestvovalo ukupno 356 građana – 292 u internet anketi i 64 njih je odgovorilo na pitanja novinara „Mozaika“.
Rezultati ankete licem u lice govore da većina građana misli da se u Bečeju, Novom Bečeju i Vojvodini poštuju prava nacionalnih manjina – 53 (82,81 posto) anketiranih građana misli da se poštuju prava manjina, a 11 (17,18 procenata) njih da se ne poštuju.
Na anketno pitanje na internet sajtu „Bečejskog mozaika“ o tome da li se u Bečeju i Vojvodini poštuju prava nacionalnih manjina, odgovorilo je 126 građana, 66 (52 posto) njih misli da se ne poštuju prava nacionalnih manjina, dok 60 (48 procenata) smatra da se poštuju.
S druge strane, na pitanje da li se u Novom Bečeju i Vojvodini poštuju prava nacionalnih manjina, odgovorilo je 166 ljudi, 89 (53 posto) njih misli da se ne poštuju manjinska prava, a 77 (46 posto) pak smatra da se poštuju.
Becse és Törökbecse község polgárai február elejétől március elejéig a Becsei Mozaik honlapján (www.becejski-mozaik.co.rs) válaszoltak körkérdésünkre: tiszteletben tartják-e a nemzeti kisebbségek jogait Becsén, Törökbecsén és Vajdaságban. Emellett lapunk újságírói ún. élő körkérdést is szerveztek.
Körkérdésünkre összesen 356 polgár válaszolt – 292 lapunk honlapján, 64-en pedig újságíróink kérdésére válaszoltak.
Körkérdésünk eredménye szerint a megkérdezettek többségének az a véleménye, hogy Becsén, Törökbecsén és Vajdaságban tiszteletben tartják a kisebbségi jogokat – 53-an (82,81 százalék) gondolják ezt, míg 11-en (17,18 százalék) azt mondták, hogy szerintük nem tartják tiszteletben a kisebbségi jogokat.
Internetes körkérdésünkre 126 becsei polgár válaszolt, 66-an (52 százalék) mondták azt, hogy nem tartják tiszteletben a kisebbségi jogokat, 60-an (48 százalék) pedig úgy vélekedtek, hogy az élet minden terén betartják az előírásokat.
Kérdésünkre, hogy Törökbecsén, illetve Vajdaságban tiszteletben tartják-e a kisebbségek jogait, 166 törökbecsei válaszolt, 89-en (53 százalék) azt mondták, hogy nincsenek tiszteletben tartva a kisebbségi jogok, 77-en (46 százalék) pedig úgy értékelték, hogy  tiszteletben tartják az említettek jogait.
Szenti Sasa: Szerintem tiszteletben tartják a kisebbségi nyelvre vonatkozó szabályokat, mert úgy jutottam a munkahelyemhez, hogy tudok magyarul, és segítőkész vagyok, bármilyen nyelvről van is szó környezetünkben. Szerintem nagyobb figyelmet kellene fordítani a nyelvhasználatra az élelmiszerboltokban és a kisebb üzletekben, mert ezeken a helyeken is mindkét nyelven kellene beszélniük az elárusítóknak.
Tamara Krajtmar: Mislim da se poštuju prava nacionalnih manjina. Mogu da se informišu na svom jeziku, neguju svoju kulturu, da se školuju na maternjem jeziku, jedino ne mogu svuda na svom jeziku da studiraju. Zastupljena je i dvojezičnost i mislim da svi vode računa o tome da manjine ne budu ugrožene po tom pitanju. Ja živim u mešovitom braku i više nam smeta to kada neko ko je pripadnik nacionalne manjine ne zna srpski, jer je to ipak jezik zemlje u kojoj živi.
Gordana Todorović: Ja bih rekla da se poštuju prava nacionalnih manjina, deca uče školu na svom jeziku, postoje novine na jezicima nacionalnih manjina. Imaju pravo na svoja kulturna društva, a to sad zavisi kako se ko organizuje, niko im ne brani da neguju svoju kulturu.
Eliot Kolompar: Mislim da se poštuju prava manjina, ja sam po nacionalnosti Mađar i ne osećam da sam u manjini. Normalno možemo da se školujemo na maternjem jeziku, da se na svom jeziku informišemo, da negujemo svoju kulturu, naravno, zastupljena je i dvojezičnost i ne osećam da su mi uskraćena neka prava.
Takács Géza: Nem tisztelik a kisebbségi jogokat, mert például a katolikus ünnepek Becsén nincsenek ünnepként számon tartva, ezeken a napokon nem lehet tovább dolgozni a vendéglátóiparban,  viszont a pravoszláv ünnepeken ez megtörténhet, mert állami ünnepként vannak nyilvántartva. Van rossz tapasztalatom a rendőrséggel is, hiszen egyszer, amikor a rendőrség épülete előtt magyarul beszélgettem egy másik emberrel, a rendőröket zavarta, hogy magyarul beszélek, mert ők nem értették ezt a nyelvet. Szerintem a rendőröknek is kellene valamennyire tudniuk magyarul.
Ljubomir Mandić: Evidentno je, što se tiče građana, da se mahom poštuju prava nacionalnih manjina, međutim, političari ih ne poštuju. Očigledan primer je u opštini Bečej i to prevashodno zahvaljujući predsedniku opštine Peteru Kneziju, koji pokazuje da u mnogim sferama javnog i privrednog života sprovodi politiku koja ide na uštrb druge nacije, mislim na komunalna preduzeća, na podršku „Županiji 64“ i tako dalje. Smatram da nijedna nacija u Bečeju nije ugrožena, da svi živimo ravnopravno. Mislim da su sve nacije ravnopravno zastupljene po pitanju kulture, informisanja i obrazovanja. To treba negovati. Prisutna je i dvojezičnost u školama, prilikom zapošljavanja niko nije obespravljen, samo nije zgodno što političari prave razliku, jer građani ne prave razliku.
Tőzsér László: A nemzeti kisebbségek jogait van, ahol elismerik, van, ahol mellőzik. Még mindig érezhető egyeseknél, hogy ha valaki nemzeti kisebbség, akkor azt le kell nézni, akkor annak nincsenek olyan jogai, mint a másiknak, holott mindannyian ennek az országnak az állampolgárai vagyunk, azaz egyformáknak kellene lennünk. Nagyon sokat tesznek azért, hogy a kisebbségek jogait elismerjék, de ez a folyamat nem úgy halad, ahogy kellene.
Šandor Rideg: Mislim da neki poštuju prava nacionalnih manjina, neki ne. Dozvoljeno je da se školuju na maternjem jeziku, da neguju svoju kulturu, imaju informisanje na svom jeziku, govore svojim jezikom, ima dvojezičnosti, međutim, ima i onih koji to ne poštuju, koji ne odobravaju kada se govori na drugom jeziku, na primer na mađarskom.
Edita Mikloš: U Bečeju, koliko ja znam, poštuju se prava nacionalnih manjina, a za druga mesta ne znam. Ja imam prijatelje i Srbe i drugih nacionalnosti, tu nema problema. Mislim da manjine mogu da se školuju na svom jeziku i da neguju svoju kulturu. Imaju i novine i časopise na svom jeziku, programe na svom jeziku, mogu da pričaju na svom jeziku. Ja sam Mađarica i ne vidim da mi je nešto uskraćeno.
Magda Berentai: Nisam osetila da se ne poštuju prava nacionalnih manjina. Mogu da ostvaruju svoja prava u pogledu obrazovanja, kulture, informisanja, jezika, samo treba biti uporan. Za sad sve može, mogu da se školuju na svom maternjem jeziku i to puno znači, jer ako sam Mađar, trebala bih učiti na svom jeziku, a ne ići u srpsko odeljenje. Treba znati i jedan i drugi jezik i poštovati ljude, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Petar Miladinović: Poštuju se prava nacionalnih manjina. Primera za to barem u Bečeju ima koliko hoćete. Dvojezičnost je zastupljena na skoro svim mestima, u školama postoji nastava i na mađarskom i srpskom jeziku… Sve je u redu.
Danijela Vargić: Mislim da su nacionalne manjine u nekim stvarima i povlašćenije od većinskog naroda. To možda nije toliko izraženo u Bečeju, ili se ne potencira javno, ali jeste u drugim gradovima u Vojvodini. Nekada se dešavaju stvari koje su minorne, a onda političari od njih prave halabuku, a sve pod plaštom ugrožavanja prava nacionalnih manjina. To nije u redu, jer se kvari skladan život preko dvadeset nacionalnosti koje žive na ovim prostorima.

Serijal tekstova o manjinskim pitanjima

Cilj projekta „Pakao nisu drugi – integracija mađarske manjine u lokalne sredine“, koji traje devet meseci, je promocija suštinske integracije mađarske nacionalne manjine u društvo u Bečeju i u Novom Bečeju. U okviru dvojezičnog (srpski i mađarski) projekta novinari Bečejskog mozaika će se baviti prezentacijom manjinskih problema i pitanja kroz istraživačke tekstove i analize, a informisanje i edukacija šire javnosti trebalo bi da doprinese prevladavanju predrasuda, govora mržnje i unapređenju međunacionalne saradnje kao važnih činilaca u demokratizaciji društva.  
Tekstovi su, osim u štampanom izdanju „Bečejskog mozaika“, dostupni i na internet stranici novina (www.becejski-mozaik.co.rs).
Projekat finansira Norveška narodna pomoć.

Zoran Sražmešter: Pogledajte samo table na objektima, saobraćajne znakove na ulazu u naš grad. Svuda su natpisi urađeni na najmanje dva jezika, a ponegde i na više. Nisam čuo da neko nije zaposlen samo zato što je Mađar, Hrvat, ili neke druge nacionalnosti. Mislim da bi poštovanje prava nacionalnih manjina u Vojvodini trebalo da bude pozitivan primer i mnogo razvijenijim zemljama od Srbije.
Aleksej Petrović: Sve je okej. Ne znam što se oko toga nekada diže frka kad je evidentno da se prava svih manjina poštuju. Zar mislite da Evropa ne bi reagovala da je ovde drugačija situacija? Mislim da naši lokalni političari prave frku bez ikakve potrebe. Možda u nadi da će na taj način imati neke koristi, da će zaposliti nekoga svog ili mu nabaciti neki posao.
Etel Pal: Nije lako dati odgovor na vaše pitanje. Mislim da se prava manjina u Bečeju i poštuju i ne poštuju. Imam zamerku zbog nedostatka dvojezičnosti. Primer je knjižara „Forum“ u kojoj sam u više navrata ostajala bez odgovora na pitanja postavljena na mađarskom jeziku. Mislim da to nije u redu za jednu sredinu koja sebe naziva multietničnom.
Živorad Mijalković: Prava nacionalnih manjina u Bečeju se maksimalno poštuju. Imam mnogo prijatelja koji su druge nacionalnosti i nikada do sada nismo imali ni verbalne sukobe. Ponekad se čudimo svi zajedno zbog čega nekada lokalni i pokrajinski političari od buve prave slona i od neke marginalne tuče dva klinca zbog devojke prave međunacionalni sukob i slučaj koji treba terati do Strazbura. Valjda im je dosadno, pa moraju nešto da rade. Iz ugla običnih građana to je
smešno, jer je u našem gradu mirno i ljudi žive složno, bez obzira na krizu.
Dimitrije Štrbački: Pripadnici većinskog naroda u nekim stvarima imaju manja prava od ljudi koji pripadaju nacionalnim manjinama. Deca vojvođanskih Srba, kada je to iz različitih razloga potrebno, ne dobijaju pomoć kao i ostali. Mađarsku decu pomažu iz Mađarske, Rome dotiraju razne organizacije, izbeglice imaju poseban status, dobijaju pomoć iz inostranstva ili od humanitarnih organizacija, a kada nama treba pomoć, ostavljeni smo na cedilu.
Varnyú Imre: Szerintem Becsén a nemzeti kisebbségek jogai valamennyire tiszteletben vannak tartva. Nagyobbrészt betartják őket az oktatásban, a hivatalokban vannak kisebb-nagyobb eltérések, de szerintem ezek mellőzhetőek.
Kőszegi Hajnalka: Úgy gondolom, hogy tiszteletben tartják a kisebbségi jogokat, de szerintem az embereknek nincs idejük ezzel foglalkozni. Szomorú, hogy nagyon sok fiatal így látja a helyzetet, mintha nem is volna jövőnk, mert minden nap azért harcolunk, hogy túléljük a napot, hogy a gyerekeinknek megadjuk azt, ami a legszükségesebb az élethez. Nincs időnk sem, meg erőnk sem, hogy a kultúrával foglalkozzunk, de ápolhatjuk kultúránkat, én is jártam néptáncra… Magyar nyelvű újságok is vannak, az emberek azt veszik meg, ami megfelel nekik. Én tudok szerbül, nekem nem gond, ha szerbül olvasok, hiszen olyan országban élünk, ahol ezt így kell elfogadni, meg az egész világon így van.
Ranislav Glavaški: Da, prava nacionalnih manjina se poštuju, kako u Vojvodini, tako i u Bečeju. Mislim da za ovakvu tvrdnju postoji mnogo primera. Nacionalne manjine imaju svoje nevladine organizacije, KUD-ove, udruženja, vezu sa maticom, koriste svoj maternji jezik u školama, na fakultetima. Mislim da manjine u razvijenijim zemljama nego što je Srbija nemaju ovako brojne mogućnosti.
Miroslava Repić: Pošto sam Novosađanka, mogu da pričam samo za administrativni centar Vojvodine koji, čini mi se, oslikava stanje u celoj pokrajini. Prava manjina se poštuju i ne vidim razlog zbog čega se sada ponovo potencira to pitanje kada je sve u najboljem redu.
Emilija Varga: Mislim da su nacionalne manjine u Vojvodini u potpunosti izjednačene sa srpskim narodom kada su u pitanju prava i obaveze. Pored škola, zapošljavanja i ostalog, prava se u potpunosti poštuju u sferi kulture. Skoro u svakom mestu u pokrajini postoji kulturno-umetničko društvo neke od manjina čime se čuva identitet te zajednice. Pripadnici manjina nisu ugroženi kao što je to bio slučaj devedesetih godina prošlog veka.
Janoš Pal: Stariji sam čovek i mogu da kažem da na tom polju, hvala Bogu, nema problema. Ljudi poštuju jedni druge, imam mnogo drugara koji su Srbi i koji mi nikada nisu rekli „beži iz moje krvne grupe“. Nikada nisam imao problema ni na poslu, na šalterima ili nekim drugim mestima. Prava nacionalnih manjina su se poštovala, poštuju se i siguran sam da će tako biti i u budućnosti.

Cikksorozat a kisebbségi kérdésekről

A pokol nem a Másik című, kilenc hónapig tartó projektum célja a Becsén és Törökbecsén élő magyar nemzeti kisebbség lényegi integrációjának elősegítése. A kétnyelvű (szerb és magyar) projektum keretében a Becsei Mozaik újságírói elemzések és tényfeltáró riportok segítségével igyekeznek majd bemutatni a kisebbségi problémákat és kérdéseket. A nyilvánosság tájékoztatásának elő kellene segítenie, hogy felülkerekedjünk az előítéleteinken, megszűnjön a gyűlöletbeszéd, és hogy előmozdítsuk a nemzetek közötti együttműködést, mert ezek fontos elemei a közösség demokratizálódási folyamatának.
A cikkek a Becsei Mozaikban jelennek meg, valamint elérhetők az újság honlapján (www.becejski-mozaik.co.rs) is.
A projektumot a Norwegian People’s Aid szervezet támogatja.

Branislav Džigurski: Po mom mišljenju u Bečeju a i u Vojvodini se poštuju prava nacionalnih manjina. Postoje škole, fakulteti i druge obrazovne ustanove u kojima na maternjem jeziku mogu da se školuju pripadnici nacionalnih manjina. U preduzećima, opštinskim i državnim ustanovama u Bečeju rade ljudi različitih nacionalnosti i do sada nisam imao prilike da vidim diskriminaciju po pitanju nacionalnosti.
Tibor Kopre: Pripadnik sam nacionalne manjine u Vojvodini i do sada nisam imao nikakvih problema zbog činjenice da sam Mađar. To govori da se moja prava poštuju. U krugovima u kojima se krećem, ali i iz iskustva drugih mogu da posvedočim da se u našem gradu prvo gleda kakav si čovek, a ne koje si nacionalnosti. To važi i za zvanične institucije, kao i za privatna preduzeća, kafiće, restorane…
Ljubica Zavarko: Ne živim u Bečeju, nego u Subotici, a moj odgovor je da se prava manjina ne poštuju. Mlada sam i ne želim javno da komentarišem svoje mišljenje.
Petra Zimonjić: Ima svega, i poštovanja i nepoštovanja prava manjina. Pre svega mislim na zapošljavanje ljudi po nacionalnom, ali i partijskom ključu. I nisu samo manjine uključene u tu „rabotu“. Ima u Bečeju i preduzeća gde se zapošljavaju samo ljudi mađarske nacionalnosti. Pa gde su tu onda prava ostalih manjina ili većinskog naroda?
Miroslava Bjelić: Nisam primetila da se prava nacionalnih manjina u Bečeju ne poštuju. Ne bih objašnjavala zbog čega, to je jednostavno tako.

LJ. M. i S. M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *