Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Udruži se i utiči – aktivizam mladih: Napraviti nešto dobro u svom gradu

Udruži se i utiči – aktivizam mladih: Napraviti nešto dobro u svom gradutrg_fontane

Postoje dve priče koje mogu biti dobar početak rasprave i razmišljanja o mladima i o omladinskom aktivizmu. Obe priče, na neki način, pokazujući dobre stvari, govore i o našim lošim osobinama.

Prva priča je ona koju u Bečeju stvara BUM. Iako Kancelarija za mlade opštine Bečej postoji od 2006. godine, ozbiljan omladinski aktivizam se ispoljava tek odnedavno, otkada su mladi ljudi formirali svoju organizaciju – Bečejsko udruženje mladih (BUM) i zaista napravili bum u opštini, i „ofarbali“ su rupe koje su postojale u radu Kancelarije za mlade. A rupe su bile velike. O tome svedoče građani, koji, kada ih pitate šta radi opštinska kancelarija za mlade, ne znaju da navedu niti jednu akciju ili aktivnost. S druge strane, kada se spomene BUM, kažu: oni su postavili klupe u centru grada, učestvovali su na sajmu u sportskom centru organizujući informativne seminare za đake o fakultetima, organizovali su Olimpijadu starih sportova u Gradištu itd.

Druga priča je sa interneta. Na Fejsbuku raspravljaju ljudi o tome da li je dobro ili loše to što mladi rade, i neko kaže da su upravo mladi ti koji su uništili centar grada (malo morgen, uništio ih je taj/ ti koji su taj centar projektovali i izgradili). U vezi sa tim, neko ispriča poučnu priču, maltene anegdotu, iz druge, komšijske nam opštine. Priča je o tome kako je moguće „loše“ mlade pretvoriti u „dobre“, i veoma liči na priče o mađarskom kralju Maćašu, koji je imao običaj da zalazi međ’ narod i da pomaže svom narodu.

Priča glasi otprilike ovako iz usta diskutanta na Fejsbuku: gradonačelnik te komšijske opštine obilazeći deo grada gde se okuplja omladina sreo je neke mlade ljude koji su razbacivali limenke. Predsednik opštine je popričao sa njima, pitao ih da li imaju stalan posao i saznao da niko od njih nema, te ih je za sutradan pozvao u svoju kancelariju. Svi su se tamo i pojavili i dobili stalan posao na održavanju čistoće keja i dela Tise. Svako od njih je dobio deo teritorije za čiju čistoću je odgovoran, ispričao je čovek na Fejsu. I eto srećnog kraja, ukoliko je priča istinita.

Poenta obe priče je da su aktivni mladi, pre svega BUM-ovci, „pokazatelji“ toga da se čak i u ovom učmalom i nezainteresovanom gradu mogu napraviti dobre stvari, da za njih ne treba, kako neki kažu i prođe im život u nečinjenju, pripremati u nedogled, već jednostavno, treba da se uradi nešto. A to nešto su, recimo, nove klupe u centru grada. Mladi su ih nabavili. Ne opština. Ne javno preduzeće zaduženo za to. Ne odrasli. Organizovani mladi ljudi koji razmišljaju svojom glavom o svom gradu.
A lenji i glupi to ne čine. Ni mladi, ni stari.

K.D.F.

Kako sa margine u centar?

Udruži se i utiči

Mladi su najveća marginalizovana grupa u Srbiji. Po procenama, u Republici Srbiji živi oko milion mladih. Oni predstavljaju izuzetno značajnu kategoriju stanovništva i buduće nosioce promena (ako će suštinskih promena nabolje u ovom društvu ikada biti).

Zato je neophodno posvetiti adekvatnu pažnju njihovim potrebama, stavovima i željama, kao i podršci i razvoju omladinskog aktivizma. Međutim, u realnom životu mladi u maloj meri utiču na sopstveni život i na razvoj lokalne zajednice, a suočavaju se s problemima na poljima obrazovanja, zaposlenja, društvenog života, bezbednosti. Njih u institucijama i organizacijama u velikom broju slučajeva zastupaju odrasli.

U opštini Bečej živi 40.987 stanovnika, a, po raspoloživim podacima, od njih oko 8.800 su ljudi od 15 do 30 godina, što čini 21,5 odsto populacije opštine. Radni kontingent stanovništva opštine je 27.700 stanovnika, a mladi čine skoro trećinu ovog kontingenta i trebalo bi da su bitan činilac ne samo ekonomskog, već i društvenog razvoja opštine.

Međutim, od oko 4.700 nezaposlenih osoba, skoro 4.100 su ljudi koji prvi put traže posao, a među njima je više od 3.500 osoba mlađih od 30 godina, što čini skoro 75 odsto nezaposlenih (ovi, najaktuelniji podaci, stari su oko dve godine).

Lokalna vlast u Bečeju deklarativno se zalaže za poboljšanje položaja mladih u svim segmentima života, lokalni parlament je prošle godine usvojio Lokalni akcioni plan za mlade za period od 2010. do 2013. godine, a potom i Akcioni plan za preduzetništvo mladih, u opštini je 2006. godine oformljena i Kancelarija za mlade, međutim, stiče se utisak da se izuzetno malo radi na tome da se ti planovi ostvare – praktična politika nije u skladu s usvojenim dokumentima.
Nedostaje i umrežavanje i zajedničko delovanje omladinskih organizacija kojih u Bečeju ima, ali deluju nezavisno, ili skoro sasvim nezavisno u većini slučajeva, jedni od drugih. To su pre svega

Bečejsko udruženje mladih, klub „Kosmopolite“ (srednjoškolci), Društvo prijatelja dece, Bečejska inicijativa građana, kao i neformalne grupe koje se bave alternativnom kulturom i umetnošću („Bečej PUNX“, „Filadendron produkcija“, „Vesela subota“).
Ne posvećuje se adekvatna pažnja interkulturalnosti, mladi srpske i mađarske nacionalnosti u veoma malom broju slučajeva sarađuju, ne poznaju kulturu onog drugog, o prožimanju kultura nema ni reči. Postoje pokušaji da se takva situacija promeni, ali se radi o izolovanim slučajevima.

Poseban segment „priče o mladima“ su njihova udruženja, među kojima su i konzervativne i nacionalističke grupe, kao što je navijačka grupa „Bekrije Bečej“, koja je uz prećutnu podršku lokalne vlasti u septembru mesecu prošle godine skupljala potpise građana za sprečavanje promotivne tribine o Paradi ponosa u Bečeju.
Protivteža konzervativizmu i netoleranciji su organizacije Bečejsko udruženje mladih, „Filadendron produkcija“ (proizvodi kritičke i angažovane filmove o životu, problemima i potrebama mladih u Bečeju) i srednjoškolska grupa „Kosmopolite“, koje žele da utiču na poboljšanje života ove populacije u opštini Bečej, ali ostaju nedovoljno primećene i prihvaćene od lokalne vlasti, mada se, između ostalih, i njoj obraćaju.

Prošle godine je završena jedna pažnje vredna akcija Bečejskog udruženja mladih, koja bi mogla da bude prvi korak ka građanskoj kontroli (od strane mladih) rada lokalne vlasti. Naime, ovo udruženje je krajem septembra meseca prošle godine sprovelo anketu sa građanima opštine o korupciji i kriminalu u Bečeju, slična akcija je održana i 8. oktobra u okviru predstavljanja omladinskih organizacija na Dečjoj nedelji, kada su građani imali priliku da ocenjuju prisutnost korupcije u bečejskim institucijama, a ove godine je održana tribina o korupciji u javnim nabavkama.

Slične pokušaje ima i „Filadendron produkcija“. Nedavno je u jednom lokalnom kafiću prikazan njihov kratki film „Bečej kosmos“ koji nemilosrdno „tapetira” bečejsku Opštinsku upravu, ali govori i o neangažovanosti mladih da menjau stanje u svojoj sredini.

Srednjoškolska grupa „Kosmopolite“ takođe želi da utiče na lokalnu vlast peticijama i akcijama kojima „cilja“ lokalne probleme u vezi sa bezbednošću mladih, problem neosvetljenih parkova, uništenih dečjih igrališta itd. Targetirani problemi za sada su ostali maltene bez ikakvog odgovora iz opštine.

Jedan od ozbiljnih problema je i neadekvatno informisanje mladih o suštinski važnim temama, nedostaje analiza njihovih problema i predlozi za rešavanje istih, ne posvećuje se pažnja aktivizmu mladih – društveni i politički angažman, aktivno učešće u rešavanju za njih relevantnih pitanja i donošenju odluka u lokalnoj zajednici.

K.D.F.

Lokalni plan akcije za mlade opštine Bečej

Ciljevi koji nisu ostvareni

Lokalni plan akcije za mlade opštine trebalo bi da bude strateški dokument politike za mlade, koji bi, napisan pravničkim rečnikom (verovatno zato niko ni ne čita lokalne akcione planove) trebao da predstavlja sistem podrške mladima, koji je izgrađen u partnerstvu svih relevantnih nosilaca aspekata života mladih kroz osnaživanje i punu participaciju mladih u ovom procesu. Omladinska politika ne bi trebalo da bude samo sredstvo za rešavanje problema već i važan prostor u kome mladi mogu da deluju kao aktivni građani i istovremeno bi trebalo da predstavlja izraz nadstranačkog, društvenog, strateškog razmišljanja o potrebama i pravima mladih.

Sve navedeno lepo zvuči, a to što sledi još lepše: pored Kancelarije za mlade, elementi koji čine omladinsku politiku su prostor za mlade, omladinske organizacije, opštinska struktura, budžetska linija za mlade, Akcioni plan za mlade itd.
Polazne osnove za izradu Lokalnog plana akcije za mlade, čiji je proces započeo u septembru 2008. godine, uzete su iz Nacionalne strategije za mlade i Akcionog plana politike za mlade, i u skladu sa njima su određeni prioriteti, a iz drugih dokumenata dodati su ciljevi koji nisu navedeni u nacionalnoj strategiji.

Pre izrade Lokalnog plana akcije za mlade (LAPM), tokom 2007. i 2008. godine urađena su istraživanja (fokus grupe), jer se to smatra najboljim načinom prikupljanja podataka, a zahvaljujući tim podacima napravljen je tzv. presek stanja u Bečeju kada je reč o mladima. U fokus grupama mladi ljudi su diskutovali o kulturi i slobodnom vremenu, o informisanju, zapošljavanju, bezbednosti, formalnom i neformalnom obrazovanju mladih, o socijalnim pitanjima koja se tiču omladine i o zdravlju mladih. U istraživanju su učestvovale 73 osobe. Nakon analize rezultata istraživanja određeni su prioriteti i vremenski okvir izrade i implementacije LAPM-a od 2010. do 2013. godine.

Određeno je sedam prioritetnih oblasti i formirano je sedam radnih grupa sa po četiri člana. Radnu grupu za zapošljavanje mladih koordinira Nikola Popović, koordinatorka grupe za kulturu i slobodno vreme mladih je Jelena Poučki, Atila Gondoš vodi grupu koja se bavi zdravljem mladih, koordinatorka radne grupe za obrazovanje je Margarita Berček (ova grupa ima dve podgrupe, za formalno i neformalno obrazovanje), a Ivana Ružička je koordinatorka grupe za informisanje mladih. Radnu grupu za socijalna pitanja vodi Đula Gabor, a grupu za bezbednost mladih Dejan Petković.

Nosilac izrade projekta Akcionog plana za mlade i koordinator sprovođenja tog dokumenta je Kancelarija za mlade koju je lokalna samouprava formirala 1. decembra 2006. godine. Pred kraj 2009. godine osnovan je i Savet za omladinu. Zadatak Saveta je da inicira i učestvuje u izradi lokalne omladinske politike u oblasti obrazovanja, sporta, korišćenja slobodnog vremena, povećanja zaposlenosti, informisanja, aktivnog učešća, obezbeđivanja jednakih šansi, zdravstva, kulture, ravnopravnosti polova, sprečavanja nasilja i kriminaliteta, pristupa pravima, održivog razvoja i životne sredine i drugim oblastima od značaja za mlade; da učestvuje u izradi posebnih lokalnih akcionih planova i programa u saglasnosti sa Nacionalnom strategijom za mlade; da prati ostvarivanje akcionih planova i programa za mlade i lokalne omladinske politike itd. Rad Saveta se finansira iz opštinskog budžeta.

Savet za omladinu može da ima najviše 17 članova i trebao bi da podnosi godišnji izveštaj o radu do marta svake godine. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, od osnivanja Saveta njegovi članovi su održali samo dva sastanka. Eventualni rezultati rada su nepoznati. Sada bi trebalo da se izaberu novi članovi, mada je na osnovu dosadašnjeg (ne)rada lako doneti zaključak da takav savet nije potreban. 

Hajde da se vratimo Lokalnom planu akcije za mlade. Osnovni ciljevi LAPM-a su:

– podsticati mlade da aktivno učestvuju u društvenom životu: unapređivati kvalitet i ravnomernu rasprostranjenost programa koji doprinose aktivnijem učešću mladih u društvu; razvijati i unapređivati standarde kvaliteta omladinskog rada i mehanizme za njegovo praćenje i unapređivanje; uspostaviti mehanizme za podsticanje, organizovanje i vrednovanje volonterskog rada mladih; formirati programe podrške za ostvarivanje mobilnosti mladih; razvijati građansko društvo pružanjem podrške volonterizmu i aktivizmu mladih; povećati učešće mladih žena na najvišim mestima odlučivanja;

– razvijati saradnju mladih i obezbeđivati uslove za učešće u donošenju odluka kroz održiv institucionalni okvir, a na osnovu potreba mladih i u partnerstvu sa mladima: definisati pojam omladinske organizacije i standarda delovanja; uspostaviti institucionalnu podršku za formiranje, finansiranje i aktivno delovanje organizacije mladih i programskih aktivnosti organizacija koje rade za mlade; usvojiti koncept zajedničkog upravljanja procesima i odlukama kao osnove za saradnju lokalnih i republičkih organa sa mladima; promovisati važnost saradnje omladinskih organizacija, umrežavanje i uspostavljanje poverenja;

– izgraditi sistem informisanja mladih na svim nivoima i u svim oblastima: obezbediti pravovremeno i utemeljeno informisanje mladih o mogućnostima i perspektivama u lokalnoj sredini i na republičkom nivou; učiniti dostupnim relevantne informacije o pravima mladih i mogućnostima i prilikama za mlade; obogatiti programe medijskih kuća sadržajima koji imaju obrazovni karakter, a primereni su mladima; povećati nivo informatičke pismenosti mladih; povećati nivo informisanosti mladih o izboru zanimanja, mogućnostima zapošljavanja i perspektivama na tržištu rada; graditi globalne elektronske mreže među omladinskim organizacijama koje promovišu održivi razvoj; razvijati informativne programe koji su namenjeni mladima;

– obezbediti ostvarivanje prava na jednake šanse svih mladih u društvu, a posebno mladih koji žive u teškim uslovima: uspostaviti funkcionalnu međusistemsku saradnju kako bi se obezbedio celovit pristup u proceni i zadovoljavanju potreba mladih iz osetljivih grupa; smanjiti broj mladih korisnika institucionalnog smeštaja i poboljšati ponudu i kvalitet usluga za one mlade koji ostaju u institucijama; razvijati usluge u lokalnoj zajednici kao podršku za život mladih u porodici i prirodnom okruženju; smanjiti predrasude prema mladima iz osetljivih društvenih grupa (mladi sa bolestima zavisnosti, sa neizlečivim nezaraznim bolestima, sa zaraznim bolestima, rekonvalescente, mlade sa smetnjama u razvoju); uključiti mlade iz osetljivih grupa u život u zajednici; stvoriti uslove za omasovljenje i dostupnost sportova osetljivim grupama mladih; osigurati ostvarivanje prava svih mladih na adekvatno obrazovanje uz obezbeđivanje jednakih mogućnosti za učenje i razvoj; povećati dostupnost kulturnih sadržaja za osetljive grupe mladih; povećati zapošljavanje mladih pripadnika osetljivih grupa; zaštititi zdravlje mladih iz osetljivih grupa i razviti mehanizme za njihovo učestvovanje u programima unapređenja zdravlja; omogućiti osamostaljivanje mladih i zasnivanje domaćinstva kroz podršku u rešavanju stambenih potreba; stvoriti atmosferu i okruženje u kojem svi mladi, a posebno mladi iz osetljivih grupa imaju osećaj lične i kolektivne bezbednosti; 

– podsticati i vrednovati izuzetna ispoljavanja i postignuća mladih u različitim oblastima: podsticati razvoj mladih istraživača, naučnika, sportista, umetnika i inovatora u cilju bržeg ekonomskog rasta i prosperiteta; promovisati naučnoistraživački rad mladih; podržavati i motivisati stvaralaštvo mladih u oblasti kulture i umetnosti; stvarati uslove za vrhunska sportska dostignuća; sistematski pratiti stanje, problem, potrebe i stavove mladih;

– unapređivati mogućnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena mladih: uspostaviti sistem analize i praćenja ključnih potreba mladih i pružanje podrške interventnim programima i koordinisanje ključnih aktera u oblasti slobodnog vremena na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou; obezbediti podršku i uslove za samoorganizovanje mladih; promovisati aktivno učešće mladih u kreiranju i sprovođenju kulturnih politika na svim nivoima; povećati dostupnost kulturnih sadržaja, posebno mladima u manjim i siromašnijim sredinama; obezbediti uslove mladima za bavljenje sportskim aktivnostima u lokalnoj zajednici; podržavati učešće mladih u sportskim i rekreativnim aktivnostima u svim uzrastima i na svim nivoima; institucionalizovati i razvijati školski sport;

– razvijati otvoreni, delotvorni, efikasni i pravedni sistem formalnog i neformalnog obrazovanja koji je dostupan svim mladima i koji je u skladu sa svetskim trendovima u obrazovanju i kontekstom obrazovanja u Republici Srbiji: povećati učešće mladih u različitim vidovima formalnog i neformalnog obrazovanja; povećati stepen učešća mladih u procesima odlučivanja u obrazovanju; osigurati kvalitet u formalnom i neformalnom obrazovanju mladih; obezbediti mehanizme i podsticaje za povećanje efikasnosti u formalnom i neformalnom obrazovanju mladih; stalno usklađivati razvoj sistema obrazovanja i obuke sa sadašnjim i projektovanim zahtevima tržišta rada; stimulisati razvoj programa neformalnog učenja i obrazovanja i veća profesionalizacije rada sa mladima u Republici Srbiji; osnažiti mlade da preuzmu aktivno, odgovorno i efikasno upravljanje svojom karijerom;

– podsticati i stimulisati sve oblike zapošljavanja, samozapošljavanja i preduzetništva mladih: unaprediti perspektive mladih na tržištu rada i stvoriti uslove za češće i kvalitetnije zapošljavanje mladih; obezbediti veće učešće mladih u merama i programima aktivne politike zapošljavanja; podsticati otvaranje novih radnih mesta, razviti samozapošljavanje i preduzetništvo kod mladih u svim sredinama; povećati profesionalnu i prostornu pokretljivost mladih;

– unaprediti uslove za bezbedan život mladih: unaprediti normativno i strateško regulisanje sektora bezbednosti u cilju poboljšanja bezbednosti mladih (naročito u oblasti saobraćajnih nesreća); institucionalno osnažiti sektor bezbednosti i državne uprave u cilju unapređivanja, ostvarivanja i zaštite ljudskih prava i prava mladih; razvijati bezbednosnu kulturu kod mladih; jačati međusobno poverenje između mladih i sektora bezbednosti; stvarati uslove za bezbednije i zdravije radno okruženje mladih; stvarati bezbednije školsko okruženje; povećati bezbednost na javnim mestima; prevencija i suzbijanje nasilja u porodici; razvijati procedure i usluge neodložnih intervencija namenjenih mladima – žrtvama nasilja i drugim koji se nalaze u akutnim kriznim situacijama; razvijati procedure i usluge neodložnih intervencija namenjenih mladima – počiniocima nasilja; stvarati uslove za primenu diverzionih postupaka i alternativnih mera koje se izriču mladima u sukobu sa zakonom; podržati istraživanja o nasilju među mladima i nad mladima;

– čuvati i unapređivati zdravlje mladih, smanjivati rizike i vodeće poremećaje zdravlja i razvijati zdravstvenu zaštitu prilagođenu mladima: razvijati zdrave stilove života, čuvati i unapređivati zdravlje mladih (naročito fizička neaktivnost i poremećaji ishrane); čuvati i unapređivati reproduktivno zdravlje mladih; čuvati i unapređivati mentalno zdravlje; zaštititi mlade od zloupotrebe duvana, alkohola i ostalih psihoaktivnih supstanci i preduprediti posledice po zdravlje; prevenirati polno prenosive infekcije (PPI) i AIDS; unapređivati sistem zdravstvene zaštite da odgovori potrebama mladih;

– osnažiti mlade za inicijative i aktivnosti koje su u skladu sa osnovnim ciljevima održivog razvoja i zdrave životne sredine: razvijati svest i ponašanje mladih u duhu održivog razvoja, zaštite životne sredine, kao i očuvanja prirodne baštine; smanjiti rizike po zdravlje mladih koji mogu poticati iz životne sredine; obezbediti uslove za aktivno učešće mladih u donošenju odluka u vezi zaštite životne sredine i održivog razvoja; razvijati kapacitete sistema koji će omogućiti sprovođenje politike prema mladima.
Mladi najbolje znaju koji su od navedenih ciljeva ostvareni od momenta „aktiviranja“ Lokalnog plana akcije za mlade, od 2010. godine. Rok trajanja Plana je, da podsetimo, 2013. godina.

LJ.M.

 

Kancelarija za mlade opštine Bečej

Programa čak i ima, ali mladih nema

U Lokalnom planu akcije za mlade navodi se da Kancelarija za mlade predstavlja organizovani i sistematizovan pristup rešavanju problema mladih i kao takva promoviše rad sa mladima, pruža podršku mladima, sarađuje sa udruženjima građana, sa obrazovnim i kulturnim institucijama i razvija omladinsku politiku na lokalu.

Piše i da je rad Kancelarije zasnovan na principima omladinskog rada a u skladu sa zvaničnim strateškim dokumentima, Strategijom lokalnog održivog razvoja opštine Bečej (LA21), Nacionalnom strategijom za mlade, Akcionim planom politike za mlade u Vojvodini i Belom knjigom politike za mlade Evropskog parlamenta.

Osnivanjem Kancelarije za mlade trebalo je da je učinjen prvi korak u rešavanju problema mladih u Bečeju, ali i uključivanju i animiranju mladih u donošenju odluka i kreiranju sopstvene budućnosti. Na mestu koordinatora Kancelarije za mlade u opštini Bečej bio je Vojislav Prkosovački, koji se zalagao za uključivanje mladih u rad lokalne samouprave, za podizanje svesti mladih u vezi okruženja i problema koji su se i njih ticali, i bio aktivni zagovornik i učesnik u pripremi i donošenju Akcionog plana politike za mlade u Bečeju. Projekat sprovođenja politike za mlade krajem 2008. godine podržalo je Ministarstvo omladine i sporta (550.0000 dinara) i opština Bečej (70.000 dinara).

Cilj je bio pokretanje i kreiranje stabilnog programa Omladinskog kluba Bečej (OKB) i izrada Lokalnog akcionog plana za mlade. Oformljen je Omladinski klub i dobio je prostoriju u objektu koji se nalazi u Goranskom parku, koji su mladi uredili i prilagodili svojim potrebama i na taj način dobili mesto za okupljanje i održavanje sastanaka, radionica, treninga itd. a na mesto menadžerke postavljena je Helena Stanko.

Prošle godine je došlo do promene u Kancelariji za mlade. U septembru mesecu Vojislav Prkosovački postavljen je na radno mesto koordinatora Regionalne kancelarije za mlade za novosadski okrug, a mesto koordinatora bečejske Kancelarije za mlade preuzela je Katarina Stojisavljević.

Kancelarija za mlade u vreme dok je Prkosovački bio na mestu koordinatora organizovala je brojne radionice, seminare o aktivizmu i volonterizmu, obuke za vršnjačke edukatore u saradnji sa školama, đačkim parlamentima i učeničkom grupom „Kosmopolite“. Afirmisala je volonterizam i organizovala prve međunarodne volonterske kampove u Bečeju i drugim mestima opštine, koji se održavaju svake godine u saradnji sa Volonterskim centrom Vojvodine, Pokretom gorana, Omladinskim klubom i opštinom Bečej.

To je omogućilo mladim Bečejcima da se bave dobrovoljnim radom i borave u volonterskim kampovima u kojima su pored upoznavanja i druženja sa drugim mladim ljudima iz zemlje i inostranstva, prošli kroz razne obuke o toleranciji, nenasilnoj komunikaciji, ljudskim pravima i ravnopravnosti polova, interkulturalizmu itd., ali i da preko Volonterskog centra Vojvodine volontiraju u drugim zemljama.

Krajem 2008. godine, recimo, u Bečeju održan je seminar za koordinatore opštinskih kancelarija za mlade iz drugih opština u Srbiji u okviru projekta Lokalni volonterski servis u organizaciji Volonterskog centra Vojvodine i Kancelarije za mlade opštine Bečej, koji je finansiralo Ministarstvo omladine i sporta. Obuka je održana u Gimnaziji Bečej, kojoj je prisustvovao po jedan predstavnik iz 17 opština. U okviru obuke je predstavljen projekat Lokalni volonterski servis i mogućnosti njegove primene u lokalnim sredinama kroz rad kancelarija za mlade. Organizovane su brojne aktivnosti kulturnog i sportskog sadržaja u skladu sa potrebama mladih Bečeja, kao i humanitarne i promotivne akcije iz oblasti ekologije, prevencije bolesti zavisnosti, obeleženi su i značajni međunarodni datumi. Kancelarija za mlade je inicirala osnivanje i drugih omladinskih organizacija i uključena je u sprovođenje Lokalnog plana akcije za decu.

Neke od aktivnosti su naišle na dobar odziv mladih (starijih osnovaca, srednjoškolaca i studenata), ali bilo je situacija kada se radilo o temama koje bi trebale da privuku pažnju mladih, međutim, njihovo učešće je bilo minimalno ili se svelo na jedan krug mladih ljudi koji su prepoznali mogućnost i značaj da sami „rade na sebi“ kroz sticanje novih znanja, veština, iskustava i informacija, i na taj način učine nešto za sebe i zajednicu u kojoj žive. Jedna od prvih aktivnosti nakon osnivanja Kancelarije za mlade i pokretanja Omladinskog kluba Bečej bila je humanitarna akcija „Obojimo sivilo“ koju su (2007. godine) realizovali članovi Omladinskog kluba Bečej u saradnji sa Društvom prijatelja dece i udruženjem građana Integra.

U toku akcije prikupljene su igračke, knjige, garderoba, a zatim su paketići podeljeni socijalno ugroženoj deci koja su pokazala dobre rezultate i želju za pohađanjem škole i učenjem. Kako se radilo o dvodnevnoj akciji, bilo je tu i Igara bez granica u Goranskom parku, u centru grada mini-turnir u stonom tenisu, revijalni meč i promocija jadženta, performans vrtača vatre i koncert alternativnih bendova iz srednjih škola… Dobra ideja i interesantan program su, nažalost, ostali nezapaženi, zahvaljujući lošem vremenu, ali su mladi pokazali upornost i istrajnost u realizovanju svojih planova koji su u narednim godinama imali više uspeha.

Jedan od pozitivnih primera je program za Dečju nedelju u čiju organizaciju su uključena deca i mladi iz brojnih organizacija počev od Kancelarije za mlade, Omladinskog kluba, učeničke grupe „Kosmopolite“, Društva prijatelja dece, đačkih parlamenata, iz izviđačkog odreda, škola, predškolske ustanove, Kancelarije za Rome, Kreativnog centra Gradskog pozorišta, sportskih klubova itd.

Kada je reč o promotivnim akcijama i obeležavanju međunarodnih značajnih datuma one su manje-više uspešno realizovane jer se uglavnom zasnivaju na deljenju štampanog promotivnog materijala. Neke od takvih aktivnosti bile su usmerene ka očuvanju zdravlja mladih i prevencije polno prenosivih bolesti, ili na promovisanje obrazovanja romske populacije.
Kancelarija za mlade opštine Bečej je prošle godine, pod sloganom „Slobodno pitajte“ obeležila i Evropski dan informisanja mladih (17. april).

U saradnji sa Kreativnim centrom na platou ispred Gradskog pozorišta aktivisti Kancelarije za mlade su delili propagandni materijal i promovisali vebsajt INFuzija (www.infuzija.org) namenjen informisanju mladih, a zainteresovani su popunjavali upitnik u kojem su mogli da navedu teme i oblasti koje ih interesuju i o kojima žele da dobijaju informacije na ovom sajtu. Cilj obeležavanja Dana informisanja mladih je da ukaže na važnost informisanja mladih kao jednog od bitnih momenata u njihovom ličnom razvoju, ali i u razvoju društva u celini.

Upravo loša obaveštenost i nedovoljna informisanost mladih, neznanje kako i gde doći do potrebnih informacija, ali i nedostatak inicijative i želje da se one traže, neki su od odgovora koji su dobijeni u istraživanju ove oblasti, te je unapređenje informisanja mladih postavljeno kao jedan od prioriteta Nacionalne strategije za mlade, a u skladu sa tim i Lokalnog akcionog plana za mlade Bečeja. Početkom oktobra prošle godine predstavljen je projekat [email protected] i najavljen početak njegove realizacije. U pitanju je izrada informatora za mlade i postavljanje internet stranice, i to je deo projekta „Mladi za mlade“ u okviru Lokalnog akcionog plana za mlade.

Kako je tada rekla koordinatorka Kancelarije za mlade Katarina Stojisavljević, ovaj projekat treba da doprinese boljem informisanju mladih i u njegovu realizaciju biće uključeno 15 učenika iz sve tri bečejske srednje škole, koji će nakon obuke, zajedno sa svojim vršnjacima osmisliti, kreirati i promovisati informator. Vrednost projekta je 350.000 dinara i veći deo sredstava za njegovu realizaciju obezbedilo je Ministarstvo omladine i sporta, dok se učešće lokalne samouprave ogleda u logističkoj podršci. Informator je trebalo da bude dvojezična brošura u tiražu od 500 primeraka, koja bi sadržala sve to što mlade zanima, a učesnici projekta trebali su da sami određuju prioritete, odnosno da li će akcenat staviti na informacije vezane za zabavu, sport, kulturu ili zaposlenje, seminare i slično. Rok za realizaciju projekta je bio tri meseca.

Drugi segment unapređenja informisanja mladih je i izrada internet stranice istog ili sličnog sadržaja, koja je takođe trebala da bude postavljena do kraja decembra prošle godine. Zaviša Lučić, koordinator budućeg info-centra, rekao je da će oprema za ovaj centar (trebala je da bude nabavljena do 11. oktobra 2010. godine) biti na raspolaganju mladima za rad kako na izradi informatora, tako i za izradu i ažuriranje internet stranice. Rečeno je i da u sklopu projekta u roku od tri meseca treba da budu postavljene info-table u svim srednjim školama, gde će se plasirati sve informacije koje budu prikupljene, a vezane su za potrebe i interesovanja mladih. Projekat je realizovan u roku i početkom ove godine urađena je promocija, međutim, internet stranica nije bila dugog veka jer već posle par meseci nije bila ažurirana.

Zašto je to tako, pokušali smo da saznamo od Suzane Tošić koja je od jula ove godine zamenica koordinatorke Kancelarije za mlade zadužena za preduzetništvo mladih. Ona je rekla da je u pitanju tehnička greška, da aktivisti koji su bili zaduženi za održavanje sajta više ne dolaze u kancelariju, a šifra za pristup ne funkcioniše i trenutno taj sajt ne postoji!
Ona je rekla da Kancelarija za mlade ima svoj profil na Fejsbuku i tu postavlja bitne informacije, pošto mladi nisu zainteresovani za štampane medije, već je Fejsbuk najaktuelniji.

U školama su takođe postavljene informacione table, međutim, kako je rekla Tošić, sprovedena je anketa u školama o tome da li i koliko učenici čitaju informacije na oglasnim tablama. Kao je rekla, oko 10 posto njih svakodnevno čita oglase na tabli, a ostali jednom nedeljno ili nikada. Dodala je da Kancelarija mlade obaveštava i-mejlom i tako su oni u prilici da saznaju sve aktuelne informacije, ali odziv je mali.

U cilju afirmacije romskih omladinskih grupa i informisanja mladih ljudi romske nacionalnosti o akciji upisivanja u matične knjige rođenih, ali i sa željom promovisanja Kancelarije za mlade opštine Bečej, krajem prošle godine na gradskom trgu održana je akcija „[email protected]“. U okviru akcije priređen je mini-koncert na kom su nastupile hip-hop i rep grupe „Gradište geto“ iz Bačkog Gradišta i „BGB“ iz Bečeja, a srednjoškolcima i mlađoj populaciji je podeljen promotivni materijal. Organizator akcije je bila Kancelarija za mlade u saradnji sa Gradskim pozorištem, Turističkom organizacijom i koordinatorom za romska pitanja opštine uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta.

Zaviša Lučić, koordinator info-centra mladih rekao je da je ova akcija ujedno i završnica seminara Omladinske nevladine organizacije (ONO) o omladinskom radu, na kom je učestvovala Kancelarija za mlade opštine Bečej, gde su naučili teatarske veštine u radu sa mladima, to jest kako se organizuju javne akcije i kako se u njih mogu uključiti mladi iz osetljivih grupa kao što su mladi Romi ili mladi sa smetnjama u razvoju.

Lošu obaveštenost i informisanost mladih u Bečeju, ali i nedostatak motivacije s njihove strane potvrđuje i činjenica da je prošle godine Međunarodni dan mladih obeležen bez mladih, jer je projekciji kratkih filmova koji promovišu volonterizam i aktivizam, prisustvovalo samo nekoliko ljudi. Ista situacija je bila kada je u organizaciji Kancelarije za mlade trebalo da se održi predstavljanje Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva opštine Bečej i javna rasprava 10. juna prošle godine u zgradi Skupštine opštine Bečej, koja je zbog nedolaska učesnika, otkazana.

Organizator javne rasprave Vojislav Prkosovački, tadašnji koordinator Kancelarije za mlade, koja je i formalni nosilac ovog projekta, rekao je da je zatečen ovakvom situacijom, a očekivalo se da će sala biti puna, s obzirom na to da se radi o mladima, o njihovoj budućnosti i mogućnostima da sami učine nešto za sebe i za zajednicu u kojoj žive. Naravno, o ovoj temi bi trebali da raspravljaju i predstavnici institucija i organizacija koje se bave mladima i u čijem je interesu da im se pomogne da nađu svoje mesto u bečejskoj opštini, kako se ne bi ponavljala konstatacija da mladi ljudi odlaze iz Bečeja, jer u njemu ne vide perspektivu i mogućnost za napredak, niti za zaposlenje.

Bilo kako bilo, ovo je slika koja možda na najbolji način govori o tome kakvo je stanje u Bečeju. Svi kažu da se ništa ne dešava i ne preduzima, a kada se učini prvi mali korak, ostaje praznina, jer nema aktera ili ih je u zanemarljivom broju. Ili možda ponuda nije interesantna.

LJ.M.

Lokalni akcioni plan za preduzetništvo mladih

Čekaju se prvi rezultati

Istraživanja koja su sprovedena u toku procesa izrade strateških dokumenata opštine Bečej su pokazala da mladi nisu u zavidnoj situaciji ni u jednoj oblasti života. Posebno je osetljiva tema zapošljavanja mladih, te upravo to predstavlja – na papiru – jednu od prioritetnih oblasti Lokalnog plana akcije za mlade u okviru kojeg je sačinjen akcioni plan za preduzetništvo mladih za period od 2010. do 2012. godine, kojim opština svoju politiku prema mladima u oblasti preduzetništva konkretizuje kroz set aktivnosti i projekata.

Glavni cilj je unapređenje sistema usluga u oblasti preduzetništva (zapošljavanje i samozapošljavanje) za mlade u opštini Bečej kroz realizaciju koordinisanih, ekonomičnih i održivih projekata i promovisanje aktivne participacije mladih u procesima odlučivanja.

Proces izrade Akcionog plana za preduzetništvo mladih je započet u novembru 2009. godine, a naredni korak podrazumevao je formiranje radne grupe i određivanje prioriteta. Podrazumeva se i uključivanje institucija koje se direktno ili indirektno bave mladima, pored toga bitno je i učešće opštine uz kvalitetno poznavanje aktivnosti pokrajinskih i republičkih institucija. Analizom položaja i mogućnosti mladih definisane su sledeće tačke potencijalnog poboljšanja: integrativno informisanje mladih, promovisanje preduzetništva mlađoj populaciji, povećavanje zaposlenosti mladih i pružanje podrške mladim preduzetnicima.

Sprovođenje Akcionog plana za preduzetništvo mladih biće zasnovano na godišnjim operativnim planovima, koje će definisati Kancelarija za mlade u saradnji sa opštinskim organima u čijoj je nadležnosti privreda i omladinska politika. Lokalni akcioni plan za preduzetništvo mladih je usklađen sa važećim strateškim dokumentima na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou i usvojen je u septembru 2010. godine, a njegova ciljna grupa su svi mladi ljudi od 15 do 30 godina starosti sa prebivalištem na teritoriji opštine Bečej. Iz opštinskog budžeta za 2011. godinu opredeljeno je 500.000 dinara za aktivnosti Kancelarije za mlade i sprovođenje Lokalnog plana akcije za mlade, i 600.000 dinara za implementaciju Lokalnog akcionog plana za preduzetništvo mladih. 

Obrazovni resursi i problemi

Obrazovanje u formalnom smislu, odnosno školstvo, i pored duge tradicije u Bečeju, nije dovoljno integrisano u savremene tokove razvoja privrede i društva, niti je dovoljno usklađeno sa potrebama bečejske privrede. Tehnička škola, a pre svega Ekonomska škola su uključene u procese reforme srednjoškolskog obrazovanja u Srbiji što daje određenu pozitivnu perspektivu usklađivanja školskih programa i potreba privrede.
Takođe, deo sredstava za finansiranje troškova obrazovnih institucija zavisi od sredstava opštinskog budžeta, koji je veoma skroman.

U opštini postoji šest osnovnih i tri srednje škole i škola za obrazovanje dece sa posebnim potrebama. Postoji i nekoliko privatnih škola i ispostava za neformalno obrazovanje (škole zanata, kompjutera, stranih jezika).
Iako mala sredina, opština ima višak školovanog kadra bez radnog iskustva, što je rezultat slabe privredne aktivnosti i manjka radnih mesta. Ovaj problem povlači sa sobom i novi problem, a to je nedostatak kadrova novih obrazovnih profila u svim delatnostima. Ne postoji povezanost potreba privrede i ponude obrazovanja. Određeni pomaci u srednjoškolskom obrazovanju su učinjeni kroz angažman Ekonomske i Tehničke škole u procesima reforme srednjoškolskog obrazovanja u Srbiji.

Analiza i diskusije su, u tom pravcu, uvidele i jedno od mogućih rešenja, odnosno konkretan problem, uzimajući u obzir strukturu privrede naše opštine, a to je nepostojanje odeljenja poljoprivredne struke (profili u skladu sa zahtevima tržišta) u okviru Tehničke škole u Bečeju. Ekonomsko-finansijska slabost mladih osoba odražava se i na nemogućnost samofinansiranja dodatne edukacije (kursevi jezika, obuka za rad na računaru) koja bi doprinela povećanju njihovog kapaciteta i mogućnosti za zapošljavanje. Kada ovaj problem dovedemo u vezu sa činjenicom da su zbog niskih iznosa zarada mladi demotivisani za rad i zapošljavanje, onda lako možemo prepoznati, objasniti i shvatiti potrebu i želju mladih koji gravitiraju ka većim sredinama.

Kako bi se problemi prevazišli, potrebno je uticati na oblikovanje bečejske preduzetničke kulture, sa ciljem promovisanja proaktivnog pogleda na vlastitu budućnost. Mlade je neophodno adekvatno informisati, a potom i edukovati o mogućnostima (samo)zapošljavanja, a time i poboljšanja svog socijalno-ekonomskog statusa.

Centar za decu i mlade

Jedan od prioriteta Lokalnog plana akcije za mlade je i obezbeđivanje prostorija za mlade ljude za okupljanje. U Bečeju je mladima takav prostor obezbeđen pre nekoliko godina: Centar za decu i mlade, u ulici Glavna 47.

U tom objektu su smeštene Kancelarija za mlade i info-centar mladih, Kancelarija za Rome, tim Lokalnog plana akcije za decu, učenička grupa „Kosmopolite“, Bečejsko udruženje mladih (BUM), biblioteka igračaka namenjena socijalno ugroženoj deci i deci sa smetnjama u razvoju. Ovim potezom lokalna samouprava je pokazala da je prepoznala potrebu dece i mladih, a to je i razlog što je opštini Bečej nedavno dodeljena nagrada „Mlad grad“.

Među prepoznatim problemima je nedovoljan nivo edukacije o preduzetništvu, što je jedan od uzroka nerazvijenog preduzetničkog duha mladih. Kako nedovoljan nivo, tako i nedovoljna informisanost mladih o programima za podsticanje zapošljavanja, programa prekvalifikacija i dokvalifikacija i raspisanim konkursima uzrokuje značaju inertnost. Međutim, ovaj problem nije samo objektivne prirode: kako zbog socio-ekonomskog stanja, tako i zbog „uspavanog“ i melanholičnog duha, mladi nisu dovoljno zainteresovani ni za postojeće programe informisanja i edukacije. Takođe, kod mladih nije dovoljno prepoznat značaj volontiranja i pripravništva kao šanse za sticanje iskustva i potencijalnog prvog koraka ka zapošljavanju, navodi se u planu za preduzetništvo mladih. Ističe se i to da od svih nezaposlenih koji su prijavljeni u Nacionalnu službu za zapošljavanje oko 35 posto je mlado.

Jedna od mogućnosti uticaja na potencijalno smanjenje nezaposlenosti jeste i samozapošljavanje te ovakvi poduhvati podsticaja mladih na pokretanje sopstvenog biznisa mogu biti značajni.
Kancelarija za mlade je do sada realizovala pojedine specifične ciljeve Akcionog plana za preduzetništvo mladih kao što su promovisanje preduzetničkog duha u formalnom srednjem obrazovanju kroz realizaciju BIP programa u srednjoj Tehničkoj školi, i kroz organizovanje obuka i licenciranje za EBCL u Ekonomsko-trgovinskoj školi, zatim informisanje mladih o omladinskom preduzetništvu, uspostavljanje saradnje sa institucijama i organizacijama koje kreiraju i sprovode omladinske programe preduzetništva.

Kada je reč o promovisanju preduzetničkog duha u srednjem obrazovanju, u pitanju je program organizovanja rada virtuelnih preduzeća. BIP projekat obuhvata učenike završnih razreda srednje škole, a cilj je da mladi steknu znanje, iskustva i veštine iz oblasti poslovanja i rukovođenja preduzećem. Drugi projekat je EBCL – obuka i licenciranje koje povećava potencijal zapošljavanja najteže zapošljive grupe srednjoškolaca i sprovodi se u saradnji sa Ekonomsko-trgovinskom školom, a oba projekta su finansirana sredstvima opštine (400.000 dinara). Kancelarija za mlade opštine Bečej je početkom decembra 2010. godine učestvovala na Sajmu preduzetništva u Beogradu gde je predstavila rad kancelarije, kao i info-centar za preduzetništvo mladih i Akcioni plan za preduzetništvo mladih u okviru kojeg su učenici Tehničke škole prezentovali svoja virtuelna preduzeća. 

Komadići koji nedostaju

Početkom avgusta u Kikindi je održan kamp u okviru projekta Škola bez nasilja – „Komadić koji nedostaje“, na kojem je preko Kancelarije za mlade opštine Bečej učestvovalo deset volontera.
U narednom periodu Kancelarija za mlade treba da realizuje dva projekta, „Ja u svetu biznisa“ koji je vezan za preduzetništvo, a odobrio ga je Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu, a drugi je podržalo Ministarstvo omladine i sporta, „Informisanje pospešuje zapošljavanje“, to je obuka o koracima koji su potrebni prilikom otvaranja privatnog preduzeća. 

 U Kancelariji za mlade, Suzana Tošić, koja je zadužena za preduzetništvo mladih, kaže da je njena uloga da informiše mlade o preduzetništvu, pošto je sve više mladih koji posle srednje škole nisu u mogućnosti da nastave školovanje i žele da započnu sopstveni posao. Početkom februara održana je i obuka za aktivno traženje posla „Hoću da radim“ koju je sproveo Omladinski klub iz Novog Bečeja u saradnji sa Kancelarijom za mlade opštine Bečej i Nacionalnom službom za zapošljavanje, zatim obuka volontera za info-centar, odnosno osposobljavanje volontera da sami postave informacije na vebsajt za preduzetništvo mladih, koji funkcioniše na srpskom i mađarskom jeziku.

Posećenost na obukama je u proseku 20-25 ljudi, dominira populacija od 18 do 25 godina. Za sada su obuke na srpskom jeziku, a u planu je realizacija istih obuka i na mađarskom jeziku. Prema rečima koordinatorke iz Kancelarije za mlade, u proteklih pet meseci troje mladih ljudi koji su prošli kroz obuke i postali aktivni volonteri u Kancelariji za mlade u prikupljanju informacija, uspeli su da nađu zaposlenje. Tošić je naglasila da sve više mladih posećuje Kancelariju, jer su svesni koliko znači neformalno obrazovanje.
Kancelarija za mlade otvorena je svakog dana od 8 do 14 časova i u njoj je trenutno četvoro zaposlenih, pored Suzane Tošić i koordinatorke kancelarije Katarine Stojisavljević, tu su Robert Pekar i Aleksandar Đekić (BUM).

LJ.M.


Da zaživi centar sivi 

Svakom prolazniku smeta centar grada, takozvana Pogača, jer je razbijen, od betona je i ružan je. Dakako, i nema čovek gde da sedne. To su, umesto nadležnih lokalnih institucija, uočili i mladi ljudi iz nevladine organizacije Bečejsko udruženje mladih – BUM, i u toku je njihova akcija „Da zaživi centar sivi“.

BUM je tokom jula pokrenuo inicijativu sakupljanja donacija za izradu klupa za centar. Mladi su obišli više od 70 opštinskih preduzeća, međutim pozivu mladih koji su želeli da nabave klupe za centar grada, odazvalo se samo 15 – do sada, jer akcija još nije završena. Cena jedne klupe je 12.000 dinara, a deca su sakupila 300.000 dinara.
Akciji se priključila i opština Bečej, koja će obezbediti novac za 10 klupa.

U toku avgusta trebalo bi da se postavi 30 klupa u centru grada, a deo njih je već postavljen u delu centra ispred Fadopove zgrade. Postavljanje „prve tranše“ klupa promovisao je i Čaba Silađi, reprezentativac Srbije u plivanju i jedan od osnivača BUM-a.

K.D.F. i LJ.M.

 

Ko se hrani u narodnoj kuhinji?

Trećina korisnika su deca

O tome kakvu budućnost imaju deca, a potom i mladi ljudi u Bečeju i u Srbiji, govore i poslednji raspoloživi podaci iz narodne kuhinje u Bečeju: jedna trećina korisnika narodne kuhinje u Bečeju su deca ispod 14 godina od nešto više od 400 ljudi.

Topli obroci se kuvaju u Gerontološkom centru Bečej, a pošto ne postoji posebna kuhinja za potrebe narodne kuhinje, obroci se jednom dnevno nose u prostorije mesnih zajednica na teritoriji opštine. Osim jednog toplog obroka dnevno, korisnici dobijaju i pola vekne hleba za ceo dan.

Krajem marta 2009. godine kada je počela da radi narodna kuhinja, njene usluge bile su dostupne samo socijalno ugroženim ljudima u gradu Bečeju, bez naseljenih mesta. Tada je jelo bilo obezbeđeno za 180 korisnika, ali su procene da je za 750 stanovnika opštine potreban ovakav vid pomoći.

B.M.

 

Centar za socijalni rad

Seksualno nasilje nad decom

Prema podacima Centra za socijalni rad, tokom 2010. godine u Bečeju je evidentirano 20 slučajeva nasilja u porodici. U 11 slučajeva nasilje je bilo usmereno ka deci. U 11 slučajeva nasilje je bilo usmereno prema devojčicama, a u tri slučaja prema dečacima.

Alarmantan je podatak da je seksualno nasilje nad decom izvršeno u šest slučajeva, a evidentirano je i pet slučajeva fizičkog nasilja i tri slučaja grubog zanemarivanja dece.
U četiri slučaja nasilnik je bio otac, a u dva majka, dok je u sedam slučajeva nasilnik bio bračni ili vanbračni partner, dve prijave se odnose na druge članove porodice, jedna na jednog od roditelja, a u četiri slučaja nasilje su izvršile druge osobe.
Svi slučajevi (ukupno 20) su procesuirani.

B.M.

 

Rad Međusektorskog saveta za decu (a tu su i mladi)

Korak napred, korak nazad – i svi su zadovoljni

Međusektorski savet Lokalnog akcionog plana za decu trebalo bi da ima 39 članova, mada je i to mnogo. Umesto toga ima 66 članova. Izgleda da je zainteresovanost za decu u Bečeju ogromna i istinska, jer bi trebalo da se podrazumeva da svi članovi rade volonterski.

Naime, u toku leta predsednik opštine je imenovao nove članove Saveta, a većina njih – 21 osoba – su sa izborne liste Koalicije za evropski Bečej (DS i njeni politički partneri). Skoro je neverovatno da su svi ti ljudi stručni za oblasti dečjeg i života mladih ljudi u Bečeju. Mada, kako se u fudbal svi razumeju, tako verovatno i u decu…

Logično bi bilo da u Savetu budu i deca u što većem broju, prevashodno zbog toga što se o njima radi. Umesto toga, bez obzira na to što je bilo planirano povećanje broja dece u ovom telu, njihov broj je smanjen na samo jedno u Međusektorskom savetu koji je imao 39 članova.
U međuvremenu se nešto desilo, neko s nekim je postigao dogovor, odluka o sastavu Međusektorskog saveta je promenjena, i sredinom avgusta održana je svečana sednica Međusektorskog saveta u prisustvu predsednika opštine. Tada je saopšteno da je dopunjen sastav Saveta u koji je uključen veći broj dece i mladih. 

Dopunskim rešenjem predsednika opštine od 22. jula u sastav Međusektorskog saveta LPA, koji sada broji 66 članova, na predlog koordinatorke Saveta Izabele Šormaz, pored novoizabranih, vraćeni su i nekadašnji članovi ovog tela, a broj dece i mladih sa jedan povećan je na dvanaest.
Koordinatorka Međusektorskog saveta Izabela Šormaz je izrazila zadovoljstvo što su ponovo na okupu i stari članovi Međusektorskog saveta, koji su stručni i obučeni za rad sa decom.

Prema njenim rečima, snaga aktuelnog Saveta garantuje još bolje rezultate od dosadašnjih. Ona je govorila i o povećanju broja dece u Savetu rekavši da omasovljavanje nije bio glavni cilj, već da se deca „smisleno uključe u proces, a to pre svega znači pravo na učestvovanje u donošenju odluka, na informisanje, na obrazovanje i da deca imaju pravo na mirno okupljanje. Sa ovim smo to ostvarili, ne samo formalno, nego i smisleno i mislim da su to oni u prethodnim godinama i pokazali“.

Kristina Marjanac u ime tima za mlade se zahvalila predsedniku opštine što im je izašao u susret i omogućio učešće većeg broja mladih u Savetu, ali i na ispunjenom obećanju koje je dao prošle godine za Dečju nedelju. „Na prijemu kod predsednika tražili smo da dobijemo jednu prostoriju i da za to imamo potvrdu na papiru, da to bude sigurno. Dobili smo je, tako da danas imamo svoju prostoriju gde možemo sigurno i bezbedno da se okupljamo i radimo i da ne brinemo šta će da bude sutra“, rekla je Marjanac i predsedniku opštine uručila poklon, plišanu žirafu, uz objašnjenje da žirafa simbolizuje nenasilnu komunikaciju, govor bez mržnje i toleranciju i razumevanje.

Na sastanku Međusektorskog saveta u utorak formiran je i tim za upravljanje projektom od 14 članova, izabrana je i predsednica komisije za praćenje implementacije LPA Edita Silađi, kao i koordinatori 11 radnih grupa, jer je oformljena jedna nova za pisanje projekata čija je koordinatorka Andera Galgo Ferenci.

B.M.

Objavljivanje dodatka sufinansira Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *