Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Analiza: Slab „učinak“ bečejskog antikorupcijskog plana

Slab „učinak“ bečejskog antikorupcijskog planaFoto: Becejski mozaik

O tome šta je ostvareno iz Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej redakcija Bečejskog mozaika je u oktobru podnela identične zahteve za slobodan pristup informacijama od javnog značaja nadležnim osobama u Opštinskoj upravi i Skupštini opštine.

Iz Opštinske uprave je usmeno odgovoreno da su odgovori u nadležnosti Skupštine opštine, odakle je i dobijen odgovor na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Međutim, nije sve što je predviđeno lokalnim planom u nadležnosti lokalnog parlamenta, jer se pojedini akti donose i u drugim delovima lokalne administracije, te odgovori sekretara Skupštine opštine Bečej Žolta Lovašija Latinčića verovatno ne obuhvataju sve to što je eventualno moglo biti urađeno u vezi sa Lokalnim akcionim planom za borbu protiv korupcije opštine.

Pored toga, nadležno radno telo od marta ove godine, kako je bilo predviđeno, do trenutka odgovora na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja nije podnelo izveštaj o realizaciji Plana u 2020. godini.

Sve u svemu, sekretar Skupštine opštine Bečej je u odgovorima na pitanja redakcije Bečejskog mozaika naveo da „uvidom u dokumentaciju koja se vodi u Službi Skupštine opštine, kao i obraćanjem drugim službama, odeljenjima i radnim telima došli smo do sledećih podataka, koje se tiču Zahteva koje ste nam poslali“.

Na pitanje da li je podnet izveštaj o realizaciji Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej za 2020. godinu, Lovaši Latinčić je odgovorio: „Skupštini opštini kao osnivaču Radnog tela za praćenje primene Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej, za 2020. godinu Radna grupa nije podnela izveštaj SO Bečej na usvajanje“, te navodi da je godišnji izveštaj o primeni Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej za 2019. godinu usvojen 11.2.2021. godine na sednici Skupštine opštine Bečej (Sl. list opštine Bečej 3/2021).

Odgovor na pitanje koliko puta je Radno telo za praćenje primene Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije održalo sednice od usvajanja plana, 26. juna 2019. do 27.10.2021. godine glasi: „Radno telo za praćenje primene Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej je održalo 5 sednica od svog osnivanja, od kojih je jedna bila telefonskim putem“.

Podsetimo da je telefonska sednica bila baš ona na kojoj je usvojen Godišnji izveštaj o primeni Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej za 2019. godinu.

Do 27. oktobra (kada je lokalnoj administraciji upućen zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja) doneta su sledeća dokumenta koja su u skladu i predviđena su LAP-om za borbu protiv korupcije, navodi Lovaši Latinčić: Lokalni akcioni plan za borbu protiv korupcije opštine; Rešenje o obrazovanju Radnog tela za praćenje primene Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej; Pravilnik o upravljanju sukobom interesa zaposlenih u Opštinskoj upravi opštine Bečej; Pravilnik o uslovima, načinu korišćenja i održavanja službenih vozila opštine Bečej; Odluka o kontroli prijema i realizacije donacija opštine Bečej; Strategija upravljanja rizicima opštine Bečej (http:// www.becej.rs/wp-content/uploads/2020/12/Strategija-upravljanja-rizicima-skenirano.pdf); Kodeks ponašanja službenika i nameštenika opštine Bečej; Etički kodeks ponašanja funkcionera lokalne samouprave u opštini Bečej; Odluka o pravima u socijalnoj zaštiti iz nadležnosti opštine Bečej; Lokalni akcioni plan za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u opštini Bečej za period 2019-2021. godine; Operativni plan mobilnog tima za inkluziju Roma i Romkinja opštine Bečej za 2019. godinu.

U odgovoru na pitanje da li je doneto rešenje o imenovanju lica nadležnog za analizu rizika od korupcije u propisima koje donose organi opštine Bečej (rešenje je trebalo da bude usvojeno do kraja 2019. godine), navodi se da Skupština opštine nije donela takvo rešenje. Odgovor na pitanje da li je doneta Odluka o obavezi prijavljivanja privatnih interesa funkcionera opštine Bečej i privatnih interesa sa njima povezanih lica (odluka je trebalo da bude usvojena do kraja 2019. godine) glasi: „Skupština opštine nije donela takvu Odluku“. Na pitanje o tome da li je doneta Odluka o obavezi objavljivanja ugovora zaključenih između organa opštine Bečej i funkcionera, zaposlenih u organima opštine Bečej (odluka je trebalo da bude usvojena do kraja 2019. godine), odgovoreno je: „Skupština opštine nije donela Odluku o obavezi objavljivanja ugovora zaključenih između organa Opštine Bečej i funkcionera, zaposlenih u organima Opštine Bečej“.

Odgovor na pitanje da li je formirano telo za primenu pravila o sukobu interesa (trebalo je da bude formirano do kraja 2019. godine) je sledeći: „Skupština opštine nije formirala radno telo za primenu pravila o sukobu interesa“.

Sličan je odgovor i na pitanje da li je doneto rešenje o imenovanju koordinatora u cilju uspostavljanja koordinacije i mehanizma izveštavanja o upravljanju sukobom interesa između tela za primenu pravila o sukobu interesa zaposlenih u organima opštine Bečej i tela za praćenje primene LAP-a:

„Skupština opštine nije donela Rešenje o imenovanju koordinatora u cilju uspostavljanja koordinacije i mehanizma uspostavljanja o upravljanju sukobom interesa između tela za primenu pravila o sukobu interesa zaposlenih u organima opštine Bečej i tela za praćenje primene LAP-a“.

Na pitanje da li je donet interni akt kojim se definišu lokalno specifične oblasti koje mogu biti predmet koncesije, a u skladu sa prirodnim resursima i drugim javnim dobrima koji postoje na teritoriji opštine, kao i u skladu sa potrebama lokalnog stanovništva, odgovor sekretara Skupštine opštine glasi: „Interna akta iz oblasti Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama nisu doneta, izrada istih ne predstavlja zakonsku obavezu, ali kako smo ih naveli u LAP-u trebalo bi pristupiti izradi istih.

U vezi sa tim o toku je komunikacija sa Republičkom komisijom za javna-privatna partnerstva i koncesije koja nam pruža pomoć u izradi predviđenih akata, tako da možemo reći da smo u fazi izrade“.

Upitan da da li je donet interni akt kojim se propisuje interna organizaciona procedura sprovođenja nadzora nad realizacijom javnih ugovora, sekretar Lovaši Latinčić je odgovorio: „Komisija nema saznanja da je neka lokalna samouprava donela takva akta u Republici Srbiji“.

O tome da li su izrađene i usvojene izmene i dopune opšteg akta kojim se regulišu naknade članovima radnih tela u opštini, odgovor glasi: „Od dana donošenja Odluke o usvajanju lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej za period od 2019-2023. godine do dana davanja odgovora na Vaša pitanja Skupština opštine nije donela izmenu i dopunu opšteg akta sa kojim se reguliše naknada članovima radnih tela“.

Lokalnim planom za borbu protiv korupcije predviđeno je i da se na internet prezentaciji lokalne samouprave objavi registar koji sadrži informacije o broju, nazivu i sastavu svih radnih tela, pravni osnov za njihovo formiranje, mandat koji je poveren radnim telima, ciljeve, aktivnosti, rokove, visinu naknade koju članovi radnih tela dobijaju i druge podatke.

Takav, poseban registar skupštinskih radnih tela nije objavljen, saopštio je sekretar Skupštine opštine, ali je naveo da stalna radna tela Skupštine se formiraju na osnovu Poslovnika Skupštine opštine Bečej, a u skladu sa Statutom opštine Bečej i Zakonom o lokalnoj samoupravi, dok ostala radna tela čije članove imenuje Skupština opštine Bečej se formiraju po posebnim rešenjima.

„Svaki dokument je javan i objavljen je u Službenim listovima opštine Bečej, koji se nalaze na zvaničnom veb sajtu opštine Bečej, svima dostupni, sem toga na veb sajtu Skupštine opštine Bečej posebno su objavljena stalna radna tela Skupštine opštine sa opisom delokruga rada, kao i imena članova tih radnih tela“.

Ne zna se gde su funkcioneri putovali – prešli su više od 136.000 kilometara

Skupština opštine je 30. decembra 2020. godine donela Pravilnik o uslovima, načinu korišćenja i održavanja službenih vozila opštine Bečej. Po Pravilniku, šef voznog parka vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima za korišćenje svakog službenog vozila (evidencija sadrži podatke o vozačima, korisnicima, polaznim i dolaznim odredištima, dnevnoj i mesečnoj kilometraži i utrošku goriva).

Na osnovu evidencije sačinjava se mesečni izveštaj o korišćenju službenih vozila. Redakcija Bečejskog mozaika zatražila je kopije tih izveštaja od trenutka usvajanja Pravilnika do trenutka odgovora na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, međutim, u dobijenom tabelarnom iskazu se ne nalaze sve informacije predviđene Pravilnikom, te se i dalje ne zna ko su bili vozači, u nekim slučajevima i korisnici vozila, a ne zna se ni odredište službenog puta…

Inače, po Pravilniku, službena vozila mogu koristiti izabrana, imenovana, postavljena lica, zaposleni ili radno angažovana lica u Opštinskoj upravi za reprezentativne i protokolarne potrebe, službena putovanja, poslove koje se zbog svoje prirode i hitnosti izvršenja ne mogu kvalitetno i blagovremeno izvršiti korišćenjem sredstava javnog prevoza, za utvrđivanje i otklanjanje elementarne nepogode, poslove koji se moraju obaviti u naseljenom mestu do koga nije organizovan javni prevoz, poslove redovne ili vanredne inspekcijske kontrole, poslove iz oblasti informisanja i protokola, poslove prevoza opreme i materijala, novčanih, vrednosnih, poverljivih i poštanskih pošiljki, prevoz na radne i stručne sastanke, seminare ili savetovanja.

Opštinski automobili (ima ih 10, ali je jedan od februara meseca odjavljen, to jest ne koristi se) su od januara do kraja oktobra 2021. godine prešli ukupno 136.364 kilometra i za to potrošili 9.667,8 litara goriva, to jest 1.487.512 dinara (nešto više od 12.600 evra), po zvaničnim podacima iz lokalne samouprave.

Vozilo „Škoda Rapid“ (BČ 020-OG), koje koristi predsednik Skupštine opštine Igor Kiš – ali, kako je naveo sekretar Skupštine opštine, taj auto osim njega koriste, po potrebi, i sekretar Skupštine opštine Žolt Lovaši Latinčič, članovi Opštinskog veća, Balaž Serda i Emeše Đere Dečov, kao i pomoćnica predsednika opštine Aneta Sekrenj – u prvih 10 meseci 2021. godine prešlo je 16.089 kilometara, potrošilo 836,56 litara goriva i za to je plaćeno 144.432,53 dinara.

Vozilo „Škoda Superb“ (BČ 004-EA/BČ 029-AF), koje je koristio zamenik predsednika Skupštine opštine Nenad Tomašević (vozilo je odjavljeno od februara), u januaru je prešlo 1.706 kilometara, u vozilo je sipano 168,86 litara goriva za 24.500 dinara.

„Škoda Superb“ (BČ 028-ED), koju koristi predsednik opštine Dragan Tošić, za 10 meseci ove godine prešao je 35.170 kilometara, potrošio je 2.991,25 litara goriva za 447.320 dinara.

U „Škodu Fabiu“ (BČ 003-JH/BČ 029-LS), koja se koristi za potrebe prevoza pacijenata pri vakcinaciji protiv koronavirusa, u prvih 10 meseci 2021. godine sipano je 424,28 litara goriva za 63.981 dinar, a pređeno je 4.945 kilometara.

U „Škodu Fabiu“ (BČ 017-ŠR), koju koriste članovi Opštinskog veća, od januara do kraja oktobra 2021. godine sipano 1.329 litara goriva za 206.073 dinara i pređeno je 22.340 kilometara.

„Škoda Fabia“ (BČ 028-EC), koja se koristi za potrebe inspekcijske službe, ove godine, do kraja oktobra, prešla je 12.705 kilometara, za 771,80 litara goriva plaćeno je 120.457 dinara.

„Fiat Tipo“ (BČ 028-CJ) koji vozi šofer, kako se navodi u podacima lokalne samouprave, „za potrebe opštine i kovida“, od januara do kraja oktobra prešao je 35.630 kilometara, u vozilo je sipano 2.544,59 litara goriva za 387.631 dinar.

Vozilo „Lada Niva“ (BČ 017-OD/BČ 032-UT) koje koristi kurir-dostavljač od januara do kraja avgusta 2021. godine prešlo je 904 kilometra, a sipano je 170,96 litara goriva za 25.339 dinara.

Ne navodi se ko koristi vozilo „Opel Vektra“ (BČ 013-OL) koje je od maja do kraja oktobra prešlo 2.645 kilometara, potrošilo 165,79 litara goriva (podatak o potrošnji goriva nije naveden za maj, avgust i oktobar) i za to je plaćeno 26.895 dinara.

Takođe se ne navodi ko koristi vozilo „Škoda Fabia“ (BČ 036- IT) koje je od marta do kraja oktobra potrošilo 40.878 dinara za 264,38 litara goriva i prešlo je 4.230 kilometara.

Plavšić: „Postoji ugovor za sve vet usluge po zakonu, svake godine se potpiše i realizuje u određenoj meri“

Korupcija je moguća i u vezi sa naplatom odštete za ujede napuštenih pasa.

U tu svrhu opština godišnje isplaćuje višemilionske sume.

U vezi s tim problemom, osim lokalnoj samoupravi, redakcija Bečejskog mozaika je uputila zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja i v.d. direktora Javnog preduzeća Komunalac. V.d. direktora Komunalca Željko Plavšić je odgovorio na zahtev 26. novembra, dva dana nakon isteka zakonskog roka od 15 dana, međutim, nije dostavio kopije traženih dokumenata, mada su dokumenta naknadno ponovo zatražena.

U odgovorima Plavšića na pitanja postavljena u zahtevu za slobodan pristup informacijama nalaze se samo polurečenice ili brojke.

Tako, odgovor na pitanje kada je započeto intenzivno hvatanje pasa lutalica u opštini Bečej (a započeto je pre nekoliko meseci) glasi: „Hvatanje pasa se odvija istim intenzitetom uvek, postoji mogućnost da se broj istih smanji ili poveća“.

Upitan koliko pasa je uhvaćeno i smešteno od tada (od trenutka intenziviranog hvatanja pasa) u azil, Plavšić je odgovorio: „156“.

Po njegovim šturim odgovorima, od uhvaćenih pasa do 8. novembra jedan pas je imao čip i 9 vlasničkih pasa je vraćeno vlasnicima.

Fiksna tarifa za vraćanje pasa (koliko vlasnik treba da plati za svog psa) je 800 dinara u lokalu, navodi Plavšić, a 1.000 dinara u naseljenima mestima.

Na pitanje o tome da li su građani obavešteni o akciji, o terminima i mestima hvatanja pasa, v.d. direktora Komunalca je odgovorio: „Nisu, to nam je delatnost, pas nema šta da traži na ulici bez vlasnika sa uzicom i korpom“.

Upitan da li je bilo kažnjavanja neodgovornih vlasnika, Plavšić odgovara: „Nismo sud, ne izričemo nikakve kazne“.

Prema odgovorima Plavšića na pitanja, u zoohigijenskoj službi na hvatanju pasa rade dve osobe, a u azilu u Bečeju jedna osoba kojoj pomažu zoohigijeničari i volonteri ponekad – nije definisano šta znači „ponekad“.

Plavšić navodi i da se besplatna sterilizacija i čipovanje pasa obavlja za pse u prihvatilištu. Na pitanje da li postoji ugovor za sterilizaciju pasa sa nekom veterinarskom ambulantom, v.d. direktora Javnog preduzeća Komunalac odgovorio je da „postoji ugovor za sve vet usluge po zakonu, svake godine se potpiše i realizuje u određenoj meri“, naveo je da je ugovor je potpisan 1.4.2021. i važi 12 meseci, izvršeno je 26 sterilizacija po ceni od 7.500 dinara, ali nije rekao kolika je ukupna vrednost ugovora, s kim je potpisan, niti je redakciji dostavio kopiju ugovora.

Novac za odštete zbog ujeda pasa

Iz lokalne samouprave od više nadležnih (Opštinska uprava, javno pravobranilaštvo) dobijeni su parcijalni odgovori na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u vezi sa zahtevima za naknadu štete zbog ujeda napuštenih životinja i isplatama naknada iz opštinskog budžeta za ujede.

Iz Opštinske uprave u vezi sa odštetama zbog ujeda pasa lutalica dobijeni su podaci koji su iz evidencije finansijskog odeljenja lokalne samouprave.

Po tome, u septembru i oktobru mesecu 2020. godine isplaćeno je 13 zahteva u ukupnom iznosu od 530.500 dinara, a u istim mesecima 2021. godine isplaćeno je 19 zahteva u ukupnom iznosu od 556.060 dinara.

Na pitanje koliko novca je potrošeno za isplatu odšteta zbog ujeda pasa u 2020. godini, iz Opštinske uprave je odgovoreno da potrošena sredstva za sudska i vansudska poravnanja za ujede pasa iznose 4.450.885 dinara.

Za novčane kazne i penale po rešenju sudova za ujede pasa od 1. januara do 8. novembra 2021. godine iz budžeta opštine Bečej plaćeno je 2,6 miliona dinara, a predviđeno je 5 miliona.

Inače, iznosi naknada u se kreću od 12.000 do 30.000 dinara.

U zapisniku Komisije za utvrđivanje osnova i visine naknade štete usled ujeda napuštenih životinja i štete koja je od napuštenih životinja prouzrokovana od 2. novembra 2021. navodi se da je zamenica opštinskog pravobranioca komisiji dostavila 7 zahteva za poravnanje u slučajevima ujeda pasa lutalica od kojih je 6 bilo uredno, a jedan je vraćen pravobranilaštvu da se „uredi“.

Komisija je donela predloge koji se upućuju pravobranilaštvu za vansudsko poravnanje: u slučaju četvoro građana predložena je isplata po 14.000 dinara (lakše povrede), jedan predmet iz avgusta je vraćen pravobranilaštvu na dopunu, a za dve teže povrede predložena je isplata po 30.000 dinara. Zahtevi su od avgusta do septembra.

Na sednici komisije 15. septembra 2021. godine nalazilo se 16 zahteva za naknadu štete.

Tada je za 10 lakših povreda predložena isplata po 14.000 dinara, i u tri slučaja isplata po 20.000 dinara za takođe lakše povrede i u dva slučaja za teže povrede 30.000 dinara. Jedan predmet je vraćen pravobranilaštvu na doradu. Zahtevi su podneti od aprila do avgusta 2021.

Za azil predviđeno 6,6 miliona dinara


Kapacitet prihvatilišta (azil) za pse na Iđoškom putu u Bečeju je 150 pasa, međutim, po nezvaničnim informacijama iz azila, u prvoj polovini decembra 2021. godine, u prihvatilištu je bilo više od 300 napuštenih pasa.

Za azil (prihvatiliše za pse) u Bečeju za 2021. godinu predviđeno je 6,6 miliona dinara, a od 1. januara do 10. novembra 2021. godine potrošeno je 5,03 miliona dinara.

Inače, u opštini Bečej ne postoji registar kućnih ljubimaca.

Jedan slučaj uzbunjivanja – nalaz do kraja novembra

Redakcija Bečejskog mozaika je 4. novembra 2021. dobila odgovor na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja o rezultatima unutrašnjeg uzbunjivanja u opštini u 2020. i 2021. godini.

U odgovoru nadležne osobe iz opštine Bečej, Jelene Brankov-Čerevicki navedeno je da je u traženom periodu zaprimljena jedna takva predstavka koja se tiče ukazivanja na nelogičnosti u vršenju službene dužnosti iz nadležnosti Odeljenja za lokalnu poresku administraciju.

Početkom novembra meseca je prikupljanje i utvrđivanje činjenica za rešavanje u toj pravnoj stvari bilo u toku.

Prema navodu Jelene Brankov-Čerevicki, „s obzirom da se radi o obimnom materijalu, postupak nije mogao biti okončan u roku od 15 dana a zbog složenosti samog predmeta i otklanjanja bilo kakve sumnje za objektivno utvrđivanje činjeničnog stanja angažovano je stručno konsultantsko preduzeće sa licem licenciranim za poslove eksterne revizije koje je dužno da svoj nalaz načelniku opštinske uprave dostavi do kraja novembra ove godine“.

S obzirom na to da je prošao navedeni rok – kraj novembra – redakcija Bečejskog mozaika je 7. decembra uputila zahtev za dopunu odgovora s nalazom stručnog konsultantskog preduzeća Jeleni Brankov-Čerevicki i načelniku Opštinske uprave Zoranu Kovaču. Odgovor do 13. decembra nije dobijen.

Prijavljivanje privatnih interesa funkcionera i Kodeks

Na sednici Skupštine opštine 31. maja 2021. godine usvojeno je nekoliko odluka čiji je cilj borba protiv korupcije.

U cilju realizacije mera i aktivnosti iz Lokalnog akcionog plana za borbu protiv korupcije opštine Bečej doneta je Odluka o prijavljivanju i upravljanju privatnim interesima javnih funkcionera u postupku donošenja opštih akata.

„Donošenjem Odluke o obavezi prijavljivanja privatnih interesa funkcionera opštine Bečej će se uspostaviti obaveza upravljanja prijavljenim interesima javnih funkcionera i privatnih interesa sa njima povezanih lica“, tvrdi se u odluci.

Javni funkcioner je svako izabrano, postavljeno ili imenovano lice u organu javne vlasti, osim lica koja su predstavnici privatnog kapitala u organu upravljanja privrednog društva koje je organ javne vlasti. Organ javne vlasti u smislu odluke je opština Bečej, ustanova, javno preduzeće i drugo pravno lice čiji je osnivač opština.

Privatni interes funkcionera je bilo kakva korist ili pogodnost za funkcionera ili za drugo, sa njime povezano lice, u vezi sa predmetom odluke ili drugog opšteg akta u čijem predlaganju, odnosno donošenju učestvuje.

Na određivanje kruga povezanih lica primenjuju se propisi kojima se uređuje sprečavanje korupcije.

Smatraće se da privatni interes funkcionera ne postoji ukoliko se korist ili pogodnost predviđena odlukom ili drugim opštim aktom čiji se predlog utvrđuje, odnosi na sve građane na teritoriji opštine Bečej.

Funkcioner je dužan da prijavi privatni interes u vezi sa odlukom ili drugim opštim aktom u čijem predlaganju ili donošenju učestvuje odmah po saznanju, a najkasnije pre početka predlaganja, odnosno odlučivanja o aktu u vezi koga postoji privatni interes funkcionera.

Funkcioner će se uzdržavati od bilo kakve izjave ili glasanja o pitanjima u vezi s kojima ima privatni interes.

Pisana prijava o privatnom interesu se podnosi odeljenju nadležnom za poslove Skupštine opštine, predsednika opštine i Opštinskog veća.

U cilju evidentiranja prijave postojanja privatnog interesa u radu organa javne vlasti, uspostavlja se registar prijavljivanja privatnog interesa funkcionera koji se vodi pri odeljenju nadležnom za poslove Skupštine opštine, predsednika opštine i Opštinskog veća.

Registar prijavljivanja privatnog interesa funkcionera sadrži podatke o datumu prijema prijave, lične podatke funkcionera i predmet prijave.

Evidencija o prijavama privatnih interesa javnih funkcionera trebalo bi da bude javna, jer, kako se navodi u odluci, objavljuje se na zvaničnoj internet prezentaciji opštine Bečej.

Takva evidencija do 13. decembra nije uočena na zvaničnoj internet stranici opštine Bečej.

Da funkcioner ne menja stranke

U 2021. godini donet je i Etički kodeks ponašanja funkcionera lokalne samouprave čiji je cilj uređivanje i definisanje etičkih standarda ponašanja na koje se obavezuju funkcioneri u obavljanju funkcija kao i upoznavanje građana sa etičkim standardima ponašanja koje oni imaju pravo da očekuju od svojih lokalnih funkcionera, u cilju obezbeđivanja poštovanja zakonskih ograničenja u pogledu obavljanja javnih funkcija.

Odlukom su takođe regulisani standardi u obavljanju javne funkcije, odnosi sa javnošću, kao i nadzor nad praćenjem etičkog kodeksa, piše u kodeksu.

U kodeksu se navodi to što bi trebalo da se podrazumeva, da funkcioner obavlja svoju funkciju po zakonu i da postupa isključivo u javnom interesu, a ne u svom ličnom, privatnom, grupnom ili stranačkom interesu.

Tokom svog mandata, ni u obavljanju funkcije, ni u privatnom životu, funkcioner se neće ponašati na način koji bi degradirao ugled funkcije koju obavlja, piše u kodeksu i dodaje se da izabrani funkcioner obavlja svoje dužnosti u okviru prava i u skladu sa mandatom koji je dobio od svojih birača i odgovoran je svim građanima lokalne zajednice, te da poštujući izbor birača, a naročito ako je izabran sa stranačke liste kandidata, izabrani funkcioner treba da izbegava da tokom svog mandata promeni stranku kojoj je pripadao u vreme izbora.

Funkcioner treba da „se učtivo, sa poštovanjem i bez diskriminacije“ odnosi prema građanima i zaposlenima, da ne podstiče, ne pomaže druge funkcionere i službenike da prilikom vršenja svojih dužnosti krše načela uspostavljena ovim kodeksom, a ima obavezu i da javno ukazuje „na sve slučajeve nezakonitog i neetičkog ponašanja i kršenja pravila“ kodeksa.

U članu 7 Etičkog kodeksa piše da je funkcioner dužan da svoju funkciju obavlja tako da javni interes ne podredi privatnom, da je dužan da izbegava stvaranje odnosa zavisnosti prema licu koje bi moglo da utiče na njegovu nepristrasnost u vršenju funkcije, a u slučaju da ne može da izbegne takav odnos ili takav odnos već postoji, da učini sve što je potrebno radi zaštite javnog interesa.

Funkcioner ne sme da koristi funkciju za sticanje bilo kakve koristi ili pogodnosti za sebe ili povezano lice.

Etičkim kodeksom su utvrđeni i standardi u obavljanju funkcije, a to znači da se pridržava propisa koji predviđaju obavezu davanja podataka o imovnom stanju, da poštuje zakonska ograničenja što se tiče obavljanja više javnih funkcija istovremeno, da izbegava obavljanje drugih javnih funkcija, odnosno delatnosti koje ga ometaju u obavljanju dužnosti.

Funkcioner treba, zatim, da se izuzme iz rada organa i tela kada ti organi i tela obavljaju nadzor nad njegovim radom.

Prilikom odlučivanja funkcioner treba da, u najvećoj mogućoj meri, uvaži stavove građana izražene u javnoj raspravi ili na druge načine i da prilikom odlučivanja ne pribavlja bilo kakvu posrednu ili neposrednu ličnu korist, niti da teži ostvarivanju ličnih ili privatnih interesa pojedinaca ili grupa.

U etičkom kodeksu piše da će se funkcioner u obavljanju funkcije uzdržati od ponašanja koje bi, po krivičnom pravu, moglo da se okarakteriše kao aktivno ili pasivno podmićivanje i da će se „aktivno angažovati u otkrivanju i borbi protiv svih oblika korupcije“.

S tim u vezi neće tražiti, primiti, odnosno dozvoliti drugom licu da u njegovo ime ili u njegovu korist primi, niti da poklon, uslugu, gostoprimstvo ili bilo kakvu drugu vrstu koristi u vezi sa vršenjem funkcije, osim prigodnih i protokolarnih poklona minimalne vrednosti.

U upravljanju i korišćenju javnih sredstava funkcioner će postupati sa pažnjom dobrog domaćina: treba da se pridržava budžetske i finansijske discipline koja obezbeđuje ispravno upravljanje javnim prihodima, da ne preduzima ništa što bi moglo dovesti do toga da se budžetska sredstva koriste posredno ili neposredno u privatne svrhe.

Navodi se i da funkcioner neće ometati primenu bilo koje na zakonu zasnovane mere nadzora organa unutrašnje ili spoljašnje kontrole.

Funkcioner će nastojati da obezbedi javnost svog rada, kao i funkcionisanja službi i organa za čiji rad je odgovoran.

Funkcioner će odgovoriti na svaki javno izrečeni zahtev koji se odnosi na obavljanje njegove funkcije, obrazloženje njegovih postupaka ili funkcionisanje službi i organa za čiji rad snosi odgovornost.

Funkcioner će tačno i pravovremeno odgovarati na sve zahteve medija za davanje informacija vezanih za obavljanje svoje funkcije, ali neće pružiti nijednu poverljivu službenu informaciju ili informaciju koja se tiče privatnog života trećih lica. Funkcioner će podsticati sve mere koje imaju za cilj unapređenje medijskog praćenja njegovog rada i funkcionisanja službi i odeljenja za čiji rad je odgovoran, navodi se u opštinskom Etičkom kodeksu o ponašanju funkcionera.

Funkcioner može biti i javno upozoren za kršenje kodeksa

Nadzor nad primenom Etičkog kodeksa obavlja Savet za praćenje primene Etičkog kodeksa, koji ima pet članova.

Član Saveta može da bude svako ko zbog svojih stručnih, radnih i moralnih kvaliteta uživa ugled u svojoj sredini i opštini.

Članove Saveta imenuje Skupština opštine, posebnim rešenjem u kome će se odrediti poslovi i zadaci Saveta, prava i dužnosti predsednika i članova Saveta, način rada i druga pitanja od značaja za rad Saveta. Funkcioner ne može biti član Saveta.

Savet izveštava Skupštinu opštine o svom radu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Skupština opštine Bečej treba da imenuje predsednika i članove Saveta u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Etičkog kodeksa.

Nakon pregleda dostupne opštinske dokumentacije, redakcija Bečejskog mozaika do 10. decembra ove godine nije našla dokument o formiranju Saveta.

Savet bi, inače, mogao da izrekne meru nejavnog upozorenja, za lakšu povredu odredaba Etičkog kodeksa, odnosno ponašanje funkcionera koje nije uticalo na obavljanje javne funkcije i meru javnog objavljivanja akta Saveta kojim se utvrđuje da je funkcioner prekršio određeno etičko načelo, za težu povredu odredaba Etičkog kodeksa.

Težom povredom odredaba Etičkog kodeksa smatra se povreda koja je uticala na obavljanje funkcije, ugled funkcionera i poverenje građana u funkcionera i funkciju koju obavlja, kao i ponovljeno ponašanje funkcionera za koje mu je izrečena mera nejavnog upozorenja.

U Etičkom kodeksu piše da izborna kampanja kandidata za izborne funkcije lokalne samouprave ima za cilj da građanima pruži informacije i objašnjenja o političkim programima kandidata.

Kandidat ne sme da pribavi glasove birača na bilo koji drugi način osim ubedljivom argumentacijom i ne sme da pokušava da pribavi glasove klevetanjem drugih kandidata, korišćenjem nasilja ili pretnji, zloupotrebom funkcije koju obavlja, niti pružanjem ili obećavanjem protivusluga.

Kandidat za funkcionera će troškove svoje izborne kampanje držati u razumnim granicama i daće tačne i potpune informacije o prirodi i visini troškova svoje izborne kampanje.

Funkcioner ni u kom slučaju neće koristiti službena sredstva ili imovinu za potrebe svoje izborne kampanje.

Ko i kako može da troši novac za hranu i piće?

Lokalni parlament je 31. maja 2021. doneo Odluku o korišćenju sredstava reprezentacije opštine Bečej. Razlog za donošenje te odluke, piše u dokumentu, je „da se detaljno propiše postupak za korišćenje reprezentacije, nalogodavci za korišćenje, kao i praćenje i kontrola trošenja sredstava reprezentacije, a sve u svrhu obezbeđivanja transparentnog, odgovornog i racionalnog trošenja ovih sredstava“, piše u odluci.

Reprezentacija podrazumeva ugostiteljske usluge i troškove učinjene povodom obeležavanja značajnih datuma, praznika, jubileja i u drugim sličnim slučajevima; ugostiteljske usluge na teritoriji opštine učinjene u svrhu održavanja službenih sastanaka, sednica, konferencija i seminara i drugih manifestacija u ugostiteljskim objektima – usluga hotela i restorana; ugostiteljske usluge van teritorije opštine učinjene u svrhu održavanja službenih sastanaka, sednica, konferencija i seminara i drugih manifestacija u ugostiteljskim objektima – usluga hotela i restorana; kao i druge troškove reprezentacije koji, kako piše u odluci, nisu navedeni, a koji su u funkciji poslovne saradnje.

Novac za troškove reprezentacije Skupštine opštine, predsednika opštine, Opštinskog veća i Opštinsku upravu (uprava i Kancelarija za mlade) obezbeđuje se u budžetu opštine. Godišnja sredstva na ime troškova reprezentacije mogu se kretati najviše do iznosa koji je utvrđen Odlukom o budžetu opštine Bečej za tekuću budžetsku godinu.

Nalogodavci za korišćenje reprezentacije su predsednik skupštine, predsednik opštine, predsednik Opštinskog veća i načelnik Opštinske uprave, a korisnici reprezentacije su sva izabrana, imenovana i postavljena lica kao i sva zaposlena lica u opštini Bečej, a na osnovu dobijenog prethodnog pismenog odobrenja – saglasnosti od ovlašćenog nalogodavca.

Korisnici potrebu za korišćenjem sredstava reprezentacije blagovremeno treba da prijave nalogodavcu, ali nije precizirano šta znači „blagovremeno“.

Nalogodavac prijavu odobrava unapred, potpisom na formularu za tu namenu u dva primerka i stavljanjem klauzule „saglasan“ sa datumom davanja saglasnosti.

Jedan primerak odobrenog formulara se deponuje u odeljenju nadležnom za poslove finansija i isti se nakon izvršene usluge priključuje računu.

Biće izrađeno nekoliko vrsta formulara za korišćenje reprezentacije. Predsednik Skupštine opštine overava formular za zamenika predsednika skupštine, sekretara skupštine, zamenika sekretara skupštine, opštinskog pravobranioca, zamenika opštinskog pravobranioca i lokalnog ombudsmana.

Predsednik opštine overava formular za zamenika predsednika opštine, načelnika Opštinske uprave, zamenika načelnika Opštinske uprave, zaposlene u kabinetu predsednika opštine, budžetskog inspektora i internog revizora.

Predsednik Opštinskog veća overava formular za članove tog tela, član Opštinskog veća zadužen za sport, omladinu, turizam i odnose sa javnošću za zaposlene i radno angažovane osobe Kancelarije za mlade, a načelnik Opštinske uprave za sve zaposlene, osim za već navedene.

Kada su korisnici reprezentacije predsednik Skupštine opštine i predsednik opštine formulare overavaju u svojstvu nalogodavca.

Trošenje novca za reprezentaciju prati Odeljenje za finansije i izveštava predsednika opštine o utrošku novca i o slučajevima neovlašćenog korišćenja sredstava reprezentacije.

Odeljenje za finansije podnosi redovan kvartalni izveštaj o praćenju korišćenja sredstava reprezentacije, u roku od 15 dana po isteku kvartalnog perioda, predsedniku opštine. Ukoliko se za neki trošak reprezentacije ne postoji saglasnost i ostala dokumentacija, trošak snosi onaj koji je potpisao račun, to jest koristio reprezentaciju na nepropisan način.

Odbornici nisu videli izveštaj o rekonstrukciji rasvete

Veći deo javne rasvete na teritoriji opštine Bečej rekonstruisan je do kraja marta 2020. godine u sklopu javno-privatnog partnerstva, međutim, godišnji izveštaj o rekonstrukciji rasvete do 10. decembra 2021. godine nije usvojen u Skupštini opštine Bečej, a trebalo je da bude.

Podsetimo da za održavanje dela javne rasvete koji nije bio u sklopu javno-privatnog partnerstva – oko 600 svetiljki na teritoriji opštine – zaduženo je Javno preduzeće Komunalac, koje je 6. oktobra u postupku javne nabavke zaključilo ugovor sa firmo „Elektro liv“ iz Bečeja (jedini ponuđač), ukupna vrednost ugovora je 2,9 miliona dinara bez PDV-a za dvanaestomesečno održavanje javne rasvete.

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu o rekonstrukciji i modernizaciji sistema javnog osvetljenja primenom mere uštede energije sa LED tehnologijom na teritoriji opštine Bečej lokalna samouprava zaključila je početkom oktobra 2019. godine sa predstavnicima privatnog partnera „Keep light“ d.o.o. iz Beograda i „Esco Elios“ d.o.o. iz Novog Sada, a te dve firme su osnovale treću, zajedničku, „LED BČJ“. d.o.o. Beograd-Čukarica, koja služi „isključivo i samo za potrebe realizacije projekta javno-privatnog partnerstva“.

O prvim rezultatima rekonstrukcije javne rasvete u sklopu javno-privatnog partnerstva javnost ne zna ništa uprkos tome što se u ugovoru o javno-privatnom partnerstvu navodi da „LED BČJ“ treba da do kraja maja meseca podnese godišnji izveštaj Skupštini opštine o urađenom.

O tome da li je izveštaj podnet opštini i kakvi su rezultati rekonstruisane javne rasvete, u odgovoru na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja iz opštine Bečej je saopšteno da je godišnji izveštaj podnet 1. aprila 2021. godine za prvu godinu garantnog perioda.

Navodi se i da u okviru ugovora o javno-privatnom partnerstvu za obavljanje usluga rekonstrukcije i modernizacije sistema javnog osvetljenja primenom mera uštede energije LED tehnologijom na teritoriji opštine Bečej do 27. septembra 2021. godine postavljeno je 4.446 svetiljki.

Nakon prvobitno izvedenih radova postavljeno je 4.357 svetiljki, a preostalih 89 je postavljeno „naknadno, prema potrebi“.

Podsetimo da je projektom javno-privatnog partnerstva bila predviđena zamena 4.591 stare, neefikasne svetiljke novim LED svetiljkama i metal halogenim sijalicama, ali je novinarima rečeno da će biti promenjeno 5.009 svetiljki na teritoriji opštine.

U izveštaju privatnog partnera piše da je broj postavljenih svetiljki 4.357 (do trenutka pisanja izveštaja) i da troškovi električne energije za 1. godinu garantnog perioda, sa referentnom cenom električne energije bez dodatnih potrošača iznose 41.224,80 evra (potrošnja je bez dodatnih potrošača bila 525.893 kWh).

Na osnovu ugovora, troškovi za operativno i preventivno održavanje sistema javnog osvetljenja u naseljima opštine Bečej iznose 0 evra godišnje, pa su ukupni operativni troškovi u prvoj godini 41.224,80 evra.

Ostvarenu uštedu u operativnim troškovima čini razlika referentnih operativnih troškova (239.849,17 evra) i stvarnih operativnih troškova (41.224,80 evra), a to je 198.624,37 evra, navodi se u izveštaju.

U prvoj godini garantovanog perioda, od marta 2020. godine do februara 2021. godine, ostvarena je osnovna ušteda od 1,76% veća od garantovane uštede, što u evrima iznosi 3.441 evro.

Tako je, izvršenjem svoje ugovorne obaveze, privatni partner stekao pravo na godišnju osnovnu naknadu koja po ugovoru za 13 godina garantnog perioda iznosi 92,5% garantovane finansijske uštede u operativnim troškovima, to jest 180.544,24 evra, navodi se u izveštaju.

Kaže se i da pre rekonstrukcije javne rasvete (u vreme objavljivanja javnog poziva za privatnog partnera) referentni godišnji troškovi električne energije za javnu rasvetu u opštini Bečej iznosili su 189.068 evra, a referentni troškovi održavanja 50.781 evro.

Nakon implementacije projekta javnog osvetljenja troškovi za električnu energiju su se drastično smanjili i za 1. godinu garantnog perioda iznose 46.504 evra.

Na pitanje redakcije Bečejskog mozaika o tome koliko novca je opština platila privatnom partneru, 19. oktobra 2021. godine je odgovoreno: „Ukupna sredstva koja su prenesena privatnom partneru su 36.378.956,04 dinara, odnosno na mesečnom nivou oko 2.122.800 dinara“ – 2020. godine firmi LED BČJ plaćeno je 17.274.581 dinar, a 2021. godine za period od 1. januara do 19. oktobra 19.104.374 dinara.

Firma koja je osnovana za „potrebe realizacije projekta javno-privatnog partnerstva“, Društvo za posebne namene „LED BČJ“ d.o.o. u poslovnoj 2020. godini ostvarilo je gubitak.

Utvrđeno je da gubitak društva za 2020. godinu prema poslovnim rezultatima iznosi 1.736.412 dinara, navodi se u odluci o usvajanju finansijskog izveštaja za 2020. godinu.

Ko mora da vam da vam omogući slobodan pristup informacijama?

Ažuriran informator o radu opštine Bečej objavljen je 3. decembra 2021. godine.

U vezi sa zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja navodi se da su ovlašćena lica za postupanje po zahtevu za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u organima lokalne samouprave: predsednik opštine – ovlašćena za postupanje je Marjana Dimitrov, i-mejl: [email protected], telefon: 021/68 11 863; Opštinsko veće – ovlašćena za postupanje je Marjana Dimitrov; Skupština opštine – ovlašćen za postupanje je Žolt Lovaši Latinčić, i-mejl: [email protected], telefon: 021/68 11 803; Opštinska uprava – načelnik opštinske uprave Zoran Kovač, i-mejl: [email protected], telefon: 021-6811820; Opštinsko javno pravobranilaštvo – zamenica Opštinskog javnog pravobranioca Ljiljana Andrić, i-mejl: pravobranilac@becej. rs, telefon: 021/68 11 806.

Kontakt podaci lica ovlašćenog za saradnju sa novinarima i javnim glasilima: načelnik Opštinske uprave, Zoran Kovač.

Ukupan broj podnetih zahteva za pristup informacijama od javnog značaja za period januar-novembar 2021. godine je 28, od toga mediji su podneli 5 zahteva, građani 4, nevladine organizacije 11, političke stranke 5, a organi vlasti 3, navodi se u opštinskom informatoru.

Najčešći zahtevi za pristup informacijama od javnog značaja podneti su od nevladinih organizacija, medija i političkih stranaka sa pitanjima koje se odnose na javnost rada Skupštine opštine, konsultacije sa građanima kada se utvrđuju cene usluga javnih ustanova i javnih preduzeća, ispitivanje zadovoljstva građana i transparentnost dokumentacije o imenovanju direktora javnih preduzeća i javnih nabavki, navodi se u informatoru.

Kako da ostvarite pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja?

Ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja regulisano je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Tražilac podnosi pismeni zahtev organu vlasti za ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja.

Zahtev mora sadržati naziv organa vlasti, ime, prezime i adresu tražioca, kao i što precizniji opis informacije koja se traži.

Zahtev može sadržati i druge podatke koji olakšavaju pronalaženje tražene informacije.

Tražilac ne mora navesti razloge za zahtev.

Pristup informacijama organ vlasti dužan je da omogući i na osnovu usmenog zahteva tražioca koji se saopštava u zapisnik, pri čemu se takav zahtev unosi u posebnu evidenciju i primenjuju se rokovi kao da je zahtev podnet pismeno.

Ako zahtev (pisani) nije uredan, ovlašćeno lice organa vlasti dužno je da, bez nadoknade, pouči tražioca kako da te nedostatke otkloni, odnosno da dostavi tražiocu uputstvo o dopuni.

Ako tražilac ne otkloni nedostatke u određenom roku, odnosno u roku od 15 dana od dana prijema uputstva o dopuni, a nedostaci su takvi da se po zahtevu ne može postupati, organ vlasti doneće zaključak o odbacivanju zahteva kao neurednog.

Organ vlasti može propisati obrazac za podnošenje zahteva, ali mora razmotriti i zahtev koji nije sačinjen na tom obrascu.

Organ vlasti dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, tražioca obavesti o posedovanju informacije, stavi mu na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno izda mu ili uputi kopiju tog dokumenta.

Ako organ vlasti na zahtev ne odgovori u roku, tražilac može uložiti žalbu Povereniku, osim u slučajevima utvrđenim zakonom.

Organ vlasti će zajedno sa obaveštenjem o tome da će tražiocu staviti na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, odnosno izda mu kopiju tog dokumenta, saopštiti tražiocu vreme, mesto i način na koji će mu informacija biti stavljena na uvid, iznos nužnih troškova izrade kopije dokumenta, a u slučaju da ne raspolaže tehničkim sredstvima za izradu kopije, upoznaće tražioca sa mogućnošću da upotrebom svoje opreme izradi kopiju.

Uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju vrši se u službenim prostorijama organa vlasti. Tražilac može iz opravdanih razloga tražiti da uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju izvrši u drugo vreme od vremena koje mu je odredio organ od koga je informacija tražena.

Licu koje nije u stanju da bez pratioca izvrši uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju, omogućiće se da to učini uz pomoć pratioca.

Ako organ vlasti odbije da u celini ili delimično obavesti tražioca o posedovanju informacije, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, da mu izda, odnosno uputi kopiju tog dokumenta, dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od prijema zahteva, donese rešenje o odbijanju zahteva i da to rešenje pismeno obrazloži, kao i da u rešenju uputi tražioca na pravna sredstva koja može izjaviti protiv takvog rešenja.

Uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju je besplatan.

Kopija dokumenta koji sadrži traženu informaciju izdaje se uz obavezu tražioca da plati naknadu nužnih troškova izrade te kopije, a u slučaju upućivanja i troškove upućivanja.

Uvid u dokument koji sadrži traženu informaciju vrši se upotrebom opreme kojom raspolaže organ vlasti, osim kada tražilac zahteva da uvid izvrši upotrebom sopstvene opreme. Organ vlasti izdaje kopiju dokumenta (fotokopiju, audio kopiju, video kopiju, digitalnu kopiju i sl.) koji sadrži traženu informaciju u obliku u kojem se informacija nalazi, a kada je to moguće, u obliku u kome je tražena.

Ako organ vlasti ne raspolaže tehničkim mogućnostima za izradu kopije dokumenta, izradiće kopiju dokumenta u drugom obliku.

Kada organ vlasti ne poseduje dokument koji sadrži traženu informaciju, proslediće zahtev Povereniku i obavestiće Poverenika i tražioca o tome u čijem se posedu, po njegovom znanju, dokument nalazi.

Po prijemu zahteva Poverenik proverava da li se dokument koji sadrži traženu informaciju na koju se zahtev odnosi nalazi u posedu organa vlasti koji mu je prosledio zahtev.

Ako utvrdi da se dokument ne nalazi u posedu organa vlasti koji mu je prosledio zahtev tražioca, Poverenik će dostaviti zahtev organu vlasti koji taj dokument poseduje, osim ako je tražilac odredio drugačije, i o tome će obavestiti tražioca ili će tražioca uputiti na organ vlasti u čijem posedu se nalazi tražena informacija.

Način postupanja odrediće Poverenik u zavisnosti od toga na koji će se način efikasnije ostvariti pravo na pristup informacijama od javnog značaja.

Ako Poverenik dostavi zahtev organu vlasti, rok počinje da teče od dana dostavljanja.

Na postupak pred organom vlasti primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, a koje se odnose na rešavanje prvostepenog organa.

R.M., V.F., K.D.F. (Foto: Bečejski mozaik, pixabay.com)
Publikacija je objavljena 17. decembra 2021. godine u 837. broju Bečejskog mozaika
Projekat „U centru pažnje – Plan za borbu protiv korupcije u Bečeju i građanska stolica“ sufinansiran je iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *