Disciplinski tužilac Visokog saveta sudstva predložio je da se sudiji Osnovnog suda u Bečeju Danijelu Hromišu izrekne mera umanjenja plate za 50 odsto u trajanju od godinu dana i zabrana napredovanja u trajanju od tri godine, zbog jednodnevne obustave suđenja 4. februara 2026. godine, kada je protestovao zbog načina donošenja seta pravosudnih zakona poznatih kao Mrdićevi zakoni. Hromiš najavljuje da će osporiti predlog i zatražiti da disciplinska rasprava bude javna.
Hromiš je za Bečejski mozaik rekao da je predlog za pokretanje disciplinskog postupka primio 19. novembra i da ima rok od osam dana da se o njemu izjasni i predloži dokaze. Svoje pisano izjašnjenje, kako navodi, dostaviće do 27. novembra.

„Nakon toga, prema pravilima Visokog saveta sudstva, disciplinska komisija treba da zakaže raspravu. Biće pozvani disciplinski tužilac i ja. Tražiću da rasprava bude javna, kako bi joj prisustvovala sva zainteresovana javnost, uključujući novinare i stručnjake“, kaže Hromiš.
Prema njegovim rečima, disciplinski postupak pokrenut je na osnovu prijave fizičkog lica iz Bečeja podnete u martu 2026. godine. U njoj se, pored obustave suđenja 4. februara, kao sporno navodi i njegovo stajanje tokom 16 minuta odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Papir na vratima sudnice: Obaveštenje koje je pokrenulo disciplinski postupak
Disciplinski postupak protiv sudije Danijela Hromiša pokrenut je zbog njegove odluke da 4. februara 2026. godine ne održava suđenja. Disciplinski tužilac smatra da je time nesavesno vršio sudijsku funkciju i postupio nedostojno sudijskog poziva, čime je narušio ugled suda i poverenje građana u pravosuđe.
Povod za postupak bilo je obaveštenje koje je Hromiš istakao na vratima sudnice, a u kojem je stranke i njihove punomoćnike obavestio da tog dana neće održavati suđenja zbog protesta protiv načina donošenja seta pravosudnih zakona 28. januara 2026. godine.
„Obaveštavam parnične stranke i njihove punomoćnike da dana 04.02.2026. godine neću održavati suđenja u znak protesta zbog kršenja Zakonom propisane procedure od strane organa Republike Srbije prilikom donošenja seta pravosudnih zakona 28.01.2026. godine koji su doneti po hitnom postupku, bez javne rasprave i pribavljanja mišljenja Visokog Saveta Sudstva i Visokog Saveta Tužilaštva, na koji se način ozbiljno narušava nezavisnost sudske vlasti, samostalnost tužilaštva i urušava Ustavni poredak RS. O terminu narednog ročišta stranke i punomoćnici će biti naknadno blagovremeno obavešteni“, navodilo se u obaveštenju.
Prijava je, kaže Hromiš, sadržala i „niz laži i kleveta na račun mene i moje porodice, na to je sve adekvatno odgovoreno disciplinskom tužiocu i on je sve te navode, prilikom podnošenja ovog predloga, zanemario, doduše nije ih ni odbio, a nije ni prihvatio osim jednog razloga“.
On smatra da je postupak pokrenut sa zakašnjenjem. Kako objašnjava, disciplinski tužilac je još na proleće tražio načelno mišljenje Etičke komisije, koje je dobio u junu, dok je predlog za pokretanje disciplinskog postupka sastavljen u julu. Ipak, disciplinskoj komisiji dostavljen je tek 13. novembra.


„Iz nekog razloga čekalo se više meseci, a razlozi nisu poznati. Mogu samo da nagađam, a to nagađanje jeste da su imali nameru protiv mene i kolege Bakovića iz Osnovnog suda u Kragujevcu da prvenstveno izreknu kaznu razrešenja, pa su sad zbog promene vlasti ili zbog straha od profesionalne bruke predložili ‘blažu kaznu’, odnosno do 50 odsto plate u trajanju od jedne godine i zabranu napredovanja tri godine“, kaže Hromiš.
PROČITAJTE JOŠ:
Sudija navodi da mu se na teret stavlja disciplinski prestup iz člana 97, stav 1 tačka 20 Zakona o sudijama, a to je kršenje Etičkog kodeksa u znatnoj meri.
„Kad je ta tačka u pitanju, obavezno se prvenstveno načelno izjašnjava Etički odbor. Pravilo je da na zahtev disciplinskog tužioca daje načelno mišljenje o tome da li određeno ponašanje sudije predstavlja kršenje odredaba, bez da se u tom zahtevu imenuje sudija. Mi ne znamo da li je u ovom slučaju bilo tako. Međutim, to telo jeste dalo mišljenje koje je za moje standarde potpuno neobrazloženo, kontradiktorno sa samim sobom i nejasno. Isključivo na tom dokumentu, odnosno načelnom mišljenju, disciplinski tužilac zasniva svoj predlog“ׅ, ističe Hromiš.
„To je bio građanski stav i insistiranje na odgovornosti“
Govoreći o razlozima zbog kojih je 4. februara obustavio suđenja, Hromiš kaže da taj postupak nije bio izraz političkog opredeljenja, već njegovog protivljenja načinu na koji su doneti zakoni od suštinskog značaja za pravosuđe.

„Kao sudija smatram da, ukoliko verujem da je neki akt države protivzakonit, moram jasno i nedvosmisleno da se izjasnim da u tome ne želim da učestvujem. Taj čin sam video kao odbranu struke kojoj pripadam i kao zalaganje za zaštitu ugleda pravosuđa“, navodi Hromiš.
On podseća da je tog dana imao zakazana tri ročišta u parničnim postupcima, koja je, kako kaže, blagovremeno otkazao, te da je nastavio da obavlja svoje redovne vanraspravne poslove.
„Svoje profesionalne obaveze sam nesporno obavio. Neki punomoćnici su ipak došli u zakazano vreme, jer im obaveštenje o odlaganju nije blagovremeno stiglo. Kada su videli obaveštenje istaknuto na vratima, jasno su pokazali da podržavaju moj stav“, kaže sudija.
Šta su „Mrdićevi zakoni“?
Naziv „Mrdićevi zakoni“ odnosi se na set pravosudnih propisa čije je izmene i dopune predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić. Narodna skupština usvojila ih je 28. januara 2026. godine.
Set je obuhvatio izmene i dopune Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama.
Način pripreme i usvajanja zakonskih izmena izazvao je reakcije dela stručne javnosti, strukovnih udruženja, Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva.
Kritike su se prvenstveno odnosile na izostanak javne rasprave i mišljenja pravosudnih saveta, kao i na moguće posledice po nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaštva. Primedbe na zakonska rešenja i njihovo donošenje iznela je i Evropska komisija.
Nakon usvajanja u januaru, zakonska rešenja bila su predmet dodatnih izmena i rasprava, uz primedbe i pritiske iz Evropske unije.
Od usvajanja u januaru set zakona više puta je prepravljan pod pritiskom iz Evropske unije. Poslanici vlasti u Skupštini Srbije su 25. juna, na vanrednoj sednici, usvojili nove izmene i dopune ovog seta pravosudnih zakona.
Hromiš smatra da se njegovim postupanjem nije narušavao ugled pravosuđa, već da je cilj bio upravo suprotan – ukazivanje na značaj zakonitosti u donošenju propisa koji uređuju rad pravosuđa.
„Tih 16 minuta predstavljalo je izražavanje stava da za pad nadstrešnice i pogibiju 16 ljudi neko mora da odgovara. To je građanski stav. Moj stav kao predstavnika pravosudne profesije jeste insistiranje na pravdi, vladavini prava i odgovornosti svakoga za koga se osnovano sumnja da je učinio krivično delo ili postupio protivno zakonu. Takva osoba mora da odgovara u zakonito sprovedenom postupku“, ističe Hromiš.
On dodaje da sudije ne bi trebalo da budu sprečene da iznose stavove o društvenim događajima koji se neposredno tiču pravosuđa, podsećajući da se i stavovi Konsultativnog veća evropskih sudija odnose na mogućnost javnog izražavanja sudija o pitanjima važnim za pravosudni sistem.
Tražiće da disciplinska rasprava bude javna
Prema pravilima postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija, nakon prijema izjašnjenja sudije, odnosno po isteku roka za izjašnjenje, disciplinska komisija zakazuje raspravu. Disciplinski postupak je po pravilu zatvoren za javnost, osim ukoliko sudija protiv koga se vodi postupak zatraži da rasprava bude javna.
Hromiš najavljuje da će upravo to učiniti, kako bi javnost imala priliku da se upozna sa razlozima zbog kojih je disciplinski postupak pokrenut, ali i sa njegovom odbranom.
Podsetimo da nijedan drugi sudija Osnovnog suda u Bečeju nije javno protestovao zbog usvajanja „Mrdićevih zakona“, niti je učestvovao u šesnaestominutnom odavanju pošte stradalima u padu nadstrešnice, kojim su studenti i građani ukazivali na potrebu utvrđivanja odgovornosti i zahtevali pravdu.
Slučaj sudije Danijela Hromiša postavlja jedno od najosetljivijih pitanja pravosuđa: gde prestaje sudijska dužnost poslušnosti prema rasporedu i procedurama, a gde počinje pravo sudije da reaguje kada smatra da treba da stane u odbranu struke?
K.D.F.

Osnovni sud u Bečeju (Foto: Bečejski mozaik/K.D.F)


