Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Državni revizor: Usluga lični pratilac deteta ne postoji u trećini gradova i opština

Državni revizor: Usluga lični pratilac deteta ne postoji u trećini gradova i opštinatrg_fontane

Uslugu ličnog pratioca deteta u 2019. godini nije uspostavilo 33 odsto gradova i opština u Srbiji, a u čak 29 jedinica lokalne samouprave, kod kojih je ova usluga uspostavljena, pružaju je nelicencirane organizacije, što dovodi u pitanje kvalitet pružanja usluge, pokazao je izveštaj Državne revizorske institucije (DRI), koji je objavljen u decembru 2020. godine.

Podsetimo da u opštini Bečej od 2014. godine postoji usluga ličnih pratilaca, međutim, do ove godine, određen broj njih je radilo bez licence, a uslugu nije pružala licencirana organizacija nego Centar za socijalni rad/lokalna samouprava.

Od januara 2021. taj posao obavlja licencirana firma „Naša čuvarkuća“ iz Bečeja, svi pratioci, koji dosad nisu imali licencu prošlog vikenda su bili na obuci i uskoro se očekuje da od Zavoda za socijalnu zaštitu dobiju licence.

Centar za socijalni rad Bečej u januaru 2021. izdalo je 21 rešenje za uslugu ličnog pratioca deteta na teritoriji opštine Bečej, ali je trenutno angažovano 20 pratilaca, jer jedan roditelj još nije odlučio da li će njegovo dete da pohađa vaspitno-obrazovnu ustanovu onlajn ili uz podršku pratioca.

Uslugu ličnih pratilaca finansira opština Bečej, u budžetu lokalne samouprave za 2021. godinu je za tu namenu predviđeno 13,5 miliona dinara.

U Izveštaju o reviziji svrsishodnosti poslovanja „Obezbeđivanje usluge u oblasti socijalne zaštite – Lični pratilac deteta”, koju je DRI sprovela tokom 2020. godine za 2019. godinu, navodi se da usluga socijalne zaštite lični pratilac deteta u Srbiji još uvek nije dovoljno razvijena.

Odsustvo planiranja i nedostatak finansijskih sredstava u budžetima jedinica lokalne samouprave za realizaciju ove usluge, nepostojanje lokalnih normativnih akata, mali broj licenciranih organizacija ili ustanova za pružanje ove usluge, kao i način na koji se vrši nadzor nad pružanjem usluge, ukazuju na rizik od neefikasnog pružanja ove usluge, rekao je 26. januara na konferenciji za novinare Duško Pejović, predsednik DRI i generalni državni revizor.

Lični pratilac deteta dostupan je detetu sa invaliditetom, odnosno smetnjama u razvoju, kome je potrebna podrška za zadovoljenje osnovnih potreba u svakodnevnom životu u oblasti kretanja, održavanja lične higijene, hranjenja, oblačenja i komunikacije sa drugima, pod uslovom da je uključeno u vaspitno-obrazovnu ustanovu.

Kako je objasnio Pejović, usluga ličnog pratioca deteta je najmanje razvijena u Južnoj i Istočnoj Srbiji, jer 48 odsto jedinica lokalnih samouprava, koje nisu uspostavile ovu uslugu, pripadaju ovom regionu.

Cilj ove revizije je bio da ispita da li se efikasnijim sprovođenjem aktivnosti jedinica lokalnih samouprava – subjekata revizije može obezbediti da deca sa invaliditetom, odnosno smetnjama u razvoju, kojima je potrebna dodatna podrška, ostvare uslugu ličnog pratioca deteta, radi uključivanja u redovno školovanje i aktivnosti u zajednici i uspostavljanja što većeg nivoa samostalnosti, naveo je Pejović.

Kako je pokazao izveštaj, gradovi i opštine koji su bili subjekti revizije nisu preduzeli sve neophodne aktivnosti na uspostavljanju usluge ličnog pratioca deteta.

Od 2017. do 2019. godine samo je Beograd obezbedio uslugu ličnog pratioca deteta preko licencirane organizacije, Smederevska Palanka je uslugu obezbedila preko nelicencirane organizacije, dok Kragujevac i Apatin nisu obezbedili ovu uslugu, istakla je Svetlana Milanović Vrcelj, vođa tima koji je sproveo reviziju.

U skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti kojim je uređen način obezbeđenja usluga socijalne zaštite, a na osnovu odgovora na upitnik Lični pratilac deteta u Republici Srbiji, DRI je utvrdila da je u 2019. godini 29 jedinica lokalne samouprave obezbedila uslugu na drugi način, a ne preko licencirane organizacije u skladu sa zakonom.

Rangirane su jedinice lokalne samouprave po tom kriterijumu u 2019. godini, a Bečej je 9. na listi. U ovoj opštini je, navodi se u izveštaju, pružalac usluge bio Centar za socijalni rad, a 2019. godine broj ličnih pratilaca u Bečeju je bio 20.

Na konferenciji za novinare DRI Vrcelj je objasnila da interresorne komisije subjekata revizije nisu uvek blagovremeno donosile zajedničko mišljenje o proceni potreba korisnika za dodatnom podrškom, što može uticati i na omogućavanje jednake dostupnosti uslugama socijalne zaštite.

Interresorna komisija opštine Smederevska Palanka u 2018. godini u 64 odsto predmeta nisu u roku donosila mišljenje, odnosno donosile su mišljenja sa zakašnjenjem od jedan do 277 dana, rekla je Vrcelj.

Izveštaj je pokazao i da je postojeći način izveštavanja o radu interresorne komisije neadekvatan, što je dovelo do nedovoljnog razvoja usluge ličnog pratioca deteta.

Takođe, jedinice lokalne samouprave su delimično vršile kontrolu nad pružanjem usluge lični pratilac deteta.

„Ako se posmatra datum stavljanja na listu čekanja za uslugu ličnog pratioca deteta do 31. decembra 2019. godine utvrdili smo da se na listi čekanja nalazi 393 dece u gradu Beogradu. Od ovog broja 30 odsto dece je stavljeno na listu čekanja 2016. godine i u proseku na uslugu čekaju 3,4 godine“, naglasila je Vrcelj.

U 2019. godini usluga ličnog pratioca deteta je obezbeđena za 2.234 dece za čije potrebe je utrošeno 715 miliona dinara.

Usluga lični pratilac deteta obezbeđuje se iz budžeta jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave čiji je stepen razvijenosti ispod republičkog proseka, uslugu ličnog pratioca mogu finansirati i iz budžeta Republike Srbije putem namenskih transfera u socijalnoj zaštiti.

Za sve utvrđene nesvrsishodnosti utvrđene u toku revizije, Državna revizorska institucija je subjektima revizije dala ukupno 23 preporuke. Preporuke se odnose na normativno uređivanje usluge lični pratilac deteta, na planiranje sredstava, za izbor pružaoca usluge u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, uređivanju metodologije formiranja cene usluge.

Preporuke se odnose i na povećanje efikasnosti rada interresorne komisije, blagovremeno odlučivanje ali i na to da subjekti revizije urede način praćenja i izveštavanja pružanja usluge, kako bi usluga pružena u skladu sa najboljim interesom korisnika usluge i propisanim standardima.

B.M. (Ilustracija: pixabay.com)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *