Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Državni revizori o završnom računu opštine za 2010: Prekomerno zapošljavanje i trošenje

Državni revizori o završnom računu opštine za 2010: Prekomerno zapošljavanje i trošenjetrg_fontane

Državna revizorska institucija (DRI) krajem decembra prošle godine objavila je izveštaj o reviziji finansijskih izveštaja završnog računa budžeta opštine Bečej za 2010. godinu. U izveštaju (91 strana) iscrpno se navode nalazi državnih revizora.
Predmet revizije su bili finansijski izveštaji završnog računa budžeta opštine i pravilnost poslovanja, a cilj revizije je bio da se na osnovu prikupljenih dokaza izrazi mišljenje o istinitosti i objektivnosti finansijskih izveštaja, kao i mišljenje o tome da li su transakcije izvršene u skladu sa propisima, ovlašćenjima i za planirane svrhe.

U izveštaju revizori navode da korisnici budžetskih sredstava opštine nisu u potpunosti uspostavili sistem internih kontrola u delu kontrolnih aktivnosti putem pisanih procedura, niti su uspostavili i organizovali internu reviziju. Oni u postupku pripreme budžeta dostavljaju opštini i nepotpunu dokumentaciju, koja ne sadrži razradu rashoda i izdataka, koji će se finansirati prihodima i primanjima iz svih izvora. Odluka o budžetu opštine za 2010. godinu ne sadrži planirane rashode i izdatke koji će se finansirati iz sopstvenih prihoda korisnika, što je suprotno odredbi Zakona o budžetskom sistemu.
U Odluci o budžetu opštine Bečej za 2010. godinu nije u potpunosti primenjena budžetska klasifikacija prilikom planiranja trošenja sredstava iz kredita koja su u iznosu od 120.000 hiljada dinara planirana bez raspoređivanja po korisnicima i nameni, što je suprotno odredbi Zakona o budžetskom sistemu.
Prilikom planiranja finansiranja Javnog preduzeća Stankom, koje je indirektni budžetski korisnik, nije u potpunosti primenjena ekonomska klasifikacija koja zahteva planiranje rashoda i izdataka prema nameni, a to nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Deo prihoda budžeta opštine od 20.985 hiljada dinara nije uplaćivan na propisane uplatne račune nego na podračun sopstvenih prihoda Stankoma, a to nije u skladu sa odredbama Pravilnika o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda.
Planirana masa novca za finansiranje plata, dodataka i naknada i socijalnih doprinosa na teret poslodavca iznosi 184.563 hiljada dinara i veća je za 39.544 hiljade dinara (27,3%) u odnosu na dozvoljenu masu sredstava za plate u 2010. godini.

Veće plate

U opštini Bečej 31. decembra 2010. godine broj zaposlenih na određeno vreme bio je veći za 34,1%, nego što je propisani limit, a to je suprotno odredbi Zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji, koji propisuje da ukupan broj zaposlenih na određeno vreme ne može biti veći od 10% broja zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji.
Direktni korisnici budžetskih sredstava opštine su obračunali i isplatili plate, dodatke i naknade za 1.019 hiljada dinara više nego što je obračunato na osnovu pravilno primenjenih odredaba Zakona o platama u državnim organima i javnim službama i drugih propisa.
Direktni korisnici budžetskih sredstava opštine su obračunali i isplatili socijalne doprinose na teret poslodavca za 175 hiljada dinara više nego što je obračunato po propisima.
Direktni korisnici budžetskih sredstava opštine Bečej su izabranim, postavljenim, zaposlenim licima, kao i licima angažovanim na određeno vreme isplatili po 20 hiljada dinara po osnovu kredita za poboljšanje uslova stanovanja bez pravnog osnova. Navedena isplata ima karakter ličnog primanja, te na ukupan iznos od 2.620 hiljada dinara trebalo je obračunati i platiti porez na zarade i doprinose za socijalno osiguranje koji iznose 1.117 hiljada dinara.
Opština Bečej je izvršila prenos sredstava na račun sindikalne organizacije Opštinske uprave po osnovu zaključaka predsednika opštine za isplatu pomoći u školovanju dece zaposlenih u iznosu od 2.700 hiljada dinara i za isplatu pomoći za poboljšanje materijalnih uslova zaposlenih u iznosu od 10.581 hiljada dinara. Navedeni rashodi po svom karakteru predstavljaju lična primanja zaposlenih čija je isplata izvršena suprotno odredbi Zakona o budžetu Republike Srbije za 2010. godinu, koji propisuje da se u budžetskoj 2010. godini neće obavljati ni obračun, ni isplata bonusa predviđenih posebnim kolektivnim ugovorima.
Rashodi po osnovu naknade troškova zaposlenima po osnovu prevoza na posao i sa posla, iskazani su više za 188 hiljada dinara, a usluge po ugovoru su iskazane manje za isti iznos, što je suprotno odredbi Zakona o budžetskom sistemu.

Opština školuje decu zaposlenih

Nije jasno, bar ne nama laicima, zašto opština (u prevodu građani opštine) pomaže školovanje dece zaposlenih u lokalnoj administraciji, ali pomaže. Recimo, tokom 2010. godine iz opštinskog budžeta je potrošeno 3 miliona dinara za obrazovanje dece zaposlenih. Od toga je 2,7 miliona dinara potrošeno na školovanje dece zaposlenih u Opštinskoj upravi.
Ako je u Opštinskoj upravi 2010. u stalnom radnom odnosu bilo 107 ljudi (pretpostavljamo da se pomagalo samo njihovoj deci), a pretpostavimo da polovina zaposlenih ima makar jedno dete koje se školuje, dobijemo broj od 53 i po, pa ako 2,7 miliona dinara podelimo sa 53, dobijemo iznos od 50.000 dinara po detetu. O tome da li je moguće da se baš toliko pomagalo deci zaposlenih i o kom broju dece se radi, i da li je neko pogrešio (revizori, recimo) očekujemo odgovor od lokalne samouprave.

Jubilarne nagrade

Opština je platila jubilarne nagrade za devet zaposlenih u ukupnom iznosu od 321 hiljadu dinara, što je suprotno odredbi Zakona o budžetu Republike Srbije, koji propisuje da se u 2010. godini neće vršiti ni obračun, ni isplata jubilarnih nagrada.
Opština Bečej je prenela i evidentirala sredstva budžeta u iznosu od 19.381 hiljada dinara bez validne računovodstvene dokumentacije, što je suprotno odredbi Zakona o budžetskom sistemu.
Opština Bečej je izvršila nabavku dobara i usluga bez sprovođenja postupaka javne nabavke u iznosu od 4.482 hiljada dinara, što je suprotno odredbi Zakona o javnim nabavkama.
U bilansu prihoda i rashoda nije pravilno iskazan rezultat, tako da je budžetski deficit veći za 5.433 hiljade dinara, a fiskalni deficit za 19.335 hiljada dinara.
U postupku revizije utvrđeno je da nije izvršen povraćaj neutrošenih sredstava budžeta od korisnika budžetskih sredstava.
Stanovi – 75 – koji se nalaze u državnoj svojini, na kojima pravo korišćenja ima opština, evidentirani su i u poslovnim knjigama opštine i u poslovnim knjigama Stankoma, tako da je vrednost nefinansijske imovine u stalnim sredstvima koja se odnosi na stanove, u bilansu stanja za 2010. godinu iskazana sa dupliranom vrednošću (više za 23.323 hiljade dinara).
Prilikom popisa opština nije obavila prethodno usklađivanje stanja analitičke evidencije opreme sa stanjem glavne knjige, jer je stanje opreme u glavnoj knjizi veće za 864 hiljade dinara u odnosu na stanje u analitičkoj evidenciji, nije izvršila usaglašavanje potraživanja po osnovu datih avansa za nefinansijsku imovinu u iznosu od 895 hiljada dinara, nije uskladila analitičku evidenciju obaveza prema dobavljačima sa glavnom knjigom za 825 hiljada dinara, stanje obaveza prema dobavljačima u glavnoj knjizi nije uskladila sa popisom u iznosu od 1.018 hiljada dinara.
U glavnoj knjizi Stankoma nisu evidentirana potraživanja po osnovu uređivanja građevinskog zemljišta, sumnjiva i sporna potraživanja i obaveze za primljeni avans u ukupnom iznosu od 22.272 hiljade dinara, dok je neusklađeno stanje u glavnoj knjizi sa popisom na poziciji dobavljača za 503 hiljade dinara i na poziciji potraživanje za manje doznačena sredstva od državnih organa i organizacija za 11 hiljada dinara.
U poslovnim knjigama korisnika budžetskih sredstava opštine nije uspostavljena ravnoteža iznosa knjiženih na kontima izvora sredstava i kontima nefinansijske imovine u stalnim sredstvima i zalihama i kontima dugoročne finansijske imovine. Izvori sredstava u bilansu stanja u klasi 3 su manji u odnosu na imovinu u klasi 0 i 1 za iznos od 45.947 hiljada dinara.

Zaposleni i ovako i onako

Na dan 31. decembra 2010. godine u lokalnoj administraciji (opština, pozorište, muzej, mesne zajednice, biblioteka, OSC i turistička organizacija) bile su angažovane 24 osobe na određeno vreme, a to je za 34,1% više nego što je dozvoljeno.
U Opštinskoj upravi te godine bilo je zaposleno 139 osoba, 107 u stalnom radnom odnosu, troje na određeno vreme, 16 po ugovoru o delu i dve osobe preko zadruge (ukupno 21), pišu revizori. Ipak: 107+3+16+2 je 128, a ne 139. Tu postoji greška, ili revizori loše broje ili nisu dobro naveli broj zaposlenih.
U mesnim zajednicama radilo je 17 ljudi, 14 stalno zaposlenih i troje na određeno vreme.
U Gradskom pozorištu broj zaposlenih je bio 11, svi su bili stalno zaposleni, dok u Gradskom muzeju takođe su svi bili u stalnom radnom odnosu, reč je o devet osoba. Ista je situacija u OSC-u (20), u turističkoj organizaciji (4) i u biblioteci (14) – svi su u stalnom radnom odnosu.

Stambeni kredit

Odobravanje kredita za rešavanje stambenih potreba poboljšanjem uslova stanovanja imenovanim, postavljenim i zaposlenima u Opštinskoj upravi Bečej izvršeno je suprotno Uredbi o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini, koja propisuje da se stambene potrebe pomenutih mogu rešavati davanjem stanova u zakup na određeno vreme sa mogućnošću kupovine i davanjem stanova za službene potrebe.
U bilansu stanja opštine 31. decembra 2010. godine, finansijska imovina je iskazana manje za 432.382 hiljada dinara koliko iznosi vrednost kapitala javnih preduzeća, čiji je opština Bečej osnivač, piše između ostalog u izveštaju DRI.
Na kraju izveštaja državni revizori opštini Bečej i budžetskim korisnicima su u 9 tačaka dali preporuke kako da otklone uočene „nedostatke“.
Korisnicima budžetskih sredstava je preporučeno da pisanim procedurama i politikama uspostave finansijsko upravljanje i kontrolu i da organizuju internu reviziju.
Opštini je data preporuka da reorganizuje budžetsko računovodstvo u cilju objedinjavanja podataka glavne knjige, i da unapređenjem softvera za vođenje poslovnih knjiga obezbedi sveobuhvatnu i preglednu evidenciju.
Opština bi trebala i da Odlukom o budžetu planira očekivane sopstvene prihode i primanja korisnika budžetskih sredstava, kao i njihovo raspoređivanje; da u postupku planiranja i izvršenja budžeta primenjuje jedinstvenu budžetsku klasifikaciju; da obezbedi primenu bruto principa koji zahteva uplatu svih javnih prihoda u budžet preko propisanih uplatnih računa.
Opštini se preporučuje da uskladi broj zaposlenih na određeno vreme sa limitom utvrđenim Zakonom o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji.
Lokalna samouprava trebala bi da obezbedi zatim validnu računovodstvenu dokumentaciju (ugovori, overa nadzornog organa) za plaćanje komunalnih usluga, kako bi se obezbedilo namensko trošenje budžeta.
Dotacije neprofitnim institucijama u oblasti kulture, vere i socijalne zaštite opština treba da raspodeli na konkursima i da obaveže korisnike dotacija da dostavljaju izveštaje o namenskom korišćenju budžetskih sredstava.
Opština treba da odredi način utvrđivanja iznosa i postupak vraćanja nepotrošenog novca budžeta koji je upućen korisnicima, a nije potrošen u toku budžetske godine.
Preporučuje se opštini da prilikom obavljanja popisa imovine i obaveza obavi sve pripremne radnje i da popis imovine i obaveza obavi u skladu sa odredbama Uredbe o budžetskom računovodstvu.
Poslednja preporuka revizora je da opština u poslovnim knjigama uspostavi ravnotežu između imovine i izvora.

Priredila K.D.F.

 

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *