Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Intervju sa Zoranom Grbićem direktorom JP Vodokanal: Revitalizacija četiri bunara

Intervju sa Zoranom Grbićem direktorom JP Vodokanal: Revitalizacija četiri bunaratrg_fontane

Rešavanje problema u oblasti vodosnabdevanja na teritoriji opštine Bečej zahteva kontinuirano ulaganje. Bez investicija – a taj deo u Vodokanalu, kao i u drugim javnim preduzećima, najčešće izostaje – nemoguće je obezbediti uredno i kvalitetno snabdevanje pijaćom vodom. Vodosnabdevanje je u Bečeju i u naseljenim mestima – u kojima je mnogo lošija situacija nego u gradu – u nadležnosti Vodokanala čija je osnovna delatnost priprema, dorada i distribucija vode za piće, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, a prema programu rada zadatak preduzeća je i održavanje sistema vodosnabdevanja u funkcionalnom stanju i obezbeđivanje kontinuiteta u radu.

S obzirom na to da je u prethodnim godinama vodosnabdevanje karakterisalo variranje pritiska u mreži, pogotovo leti i deficit vode za piće kao posledica nedovoljnog broja aktivnih bunara, a kako smo na izmaku zimskog perioda kada je potrošnja vode manja, sa direktorom javnog preduzeća Zoranom Grbićem razgovarali smo o tome da li i šta Vodokanal preduzima da bi se građanima obezbedilo uredno vodosnabdevanje u predstojećem letnjem periodu tokom kojeg se očekuje znatno veća potrošnja vode.
– Što se tiče grada Bečeja u 2014. godini je urađena revitalizacija četiri bunara, na taj način se bunarima produžuje vek trajanja za 2-3 godine i povećava kapacitet za oko 4 litre u sekundi, što i nije mnogo. Planom poslovanja za ovu godinu predviđeno je da se urade još četiri revitalizacije, po jedna u Bačkom Gradištu i Mileševu i dve u Bečeju. U Bačkom Gradištu postoje dva bunara bele vode i jedan bunar sa žutom vodom, koji se leti uključuje po potrebi. Dva bunara bele vode su mikrobiološki ispravna, ali se u jednom od njih pojavio pesak i moramo hitno da uradimo revitalizaciju kako bismo izbegli uključivanje i žutog bunara. Sada sličnu situaciju imamo i u Mileševu gde se takođe pojavio pesak u postojećem bunaru. Jedna revitalizacija košta oko 500.000 dinara bez PDV-a, i mi smo u ovoj godini za te namene predvideli dva miliona dinara. Najveći problem je u Bačkom Petrovom Selu, tamo su stari bunari i svi bunari – ima 8 radnih jedinica u funkciji – su sa žutom vodom, malog kapaciteta, njihova mikrobiološka ispravnost je na 70 posto, a fizičko- hemijska je na nivou tehničke vode. Ta žuta voda je izuzetno agresivna, ne može da se tretira hlorom, zato što može da nastane kancerogena supstanca, a ne može ni da se filtrira, a ima u njoj i teških metala, amonijaka itd. Institut za javno zdravlje iz Novog Sada ne zabranjuje korišćenje te vode, ali i ne preporučuje njeno korišćenje, tako da je izbor svakog građanina da li će je piti ili neće, uglavnom se ona koristi u stočarstvu, za zalivanje… U Bačkom Petrovom Selu postoje i dva bunara bele vode koja su izbušena 2007. godine, kao što su izbušena i dva bunara u Radičeviću, ali se ne koriste. Međutim, u Bačkom Petrovom Selu je problem što se ti bunari nalaze na državnom zemljištu koje mora da se otkupi od države, ne znam kako i na koji način. Do sada po tom pitanju još ništa nije urađeno. Pored toga, da bi se oni pustili u rad, potrebna je investicija od oko 50 miliona dinara, da se izgradi i postavi potisni cevovod, trafo-stanica i druga oprema, ali ni to ne garantuje da je ta voda 100 posto ispravna za piće, jer jedino voda koja je tretirana u fabrici vode može da se preporuči za piće. Dakle, jedino rešenje je da se ova dva bunara bele vode spoje i povežu sa fabrikom vode, što je ogromna investicija, ili da se u ovom naseljenom mestu napravi neka manja fabrika vode, tzv. kontejner fabrika vode i da se ta voda prečišćava, što opet traži značajna ulaganja. Trenutno drugog rešenja nema – rekao je Grbić.

Sve što ste naveli navodi na zaključak da postoji mogućnost da vodosnabdevanje u opštini tokom leta bude otežano?

– Takva mogućnost postoji i može se desiti da će biti smanjen pritisak u vodovodu kada budu visoke temperature, a to prvo osete građani koji žive u zgradama, pa onda i ostali, ali se neće desiti da vode neće biti.
U intervjuu prošle godine nakon stupanja na ovu funkciju rekli ste da Vodokanal ima spremljenu projektno-tehničku dokumentaciju za bušenje dva bunara, a za tu investiciju potrebno je oko 17 miliona dinara.
– Radimo na tome, dokumentacija postoji i u saradnji sa opštinom pregovaramo sa pokrajinom kako bismo obezbedili novac. Čekamo da pokrajina raspiše neki konkurs za tu oblast na koji ćemo konkurisati. Obično se buše dva bunara, tzv. baterije bunara, čiji je vek trajanja mnogo duži i za to je potrebno između 17 i 20 miliona dinara. Pošto sami ne možemo da izbušimo dva bunara, u planu poslovanja za ovu godinu smo predvideli četiri miliona dinara za bušenje jednog bunara i u roku od nedelju dana bi trebao da bude završen projekat za to. U pitanju je lokacija gde već imamo struju i vodu, postojeći stari bunar će se eliminisati i izbušiće se novi. To je jeftinija varijanta i neko prelazno rešenje koje bi trebalo da nam omogući da predstojeće leto „izguramo“ bez zastoja u vodosnabdevanju.

Poslovanje Vodokanala opterećuje i dug za potrošenu vodu koji je prošle godine iznosio oko 60 miliona dinara.

– Ne uspevamo da naplatimo taj dug i nažalost prinuđeni smo da dužnike isključujemo sa mreže i da dugovanja veća od 10.000 dinara naplaćujemo posredstvom izvršitelja. Iako smo više puta dostavljali upozorenja i opomene pred isključenje i pred tužbu, građani se slabo odazivaju, kako u naseljenim mestima, tako i u Bečeju. Manji broj potrošača se odaziva i sa njima pravimo reprogram dugova. Najviše problema imamo u Bačkom Petrovom Selu gde postoji veliki otpor građana i neće da plaćaju potrošenu vodu zato što ta voda nije za piće, ali i cena vode je upola manja nego u Bečeju. Pored toga, veći broj domaćinstava nema vodomere i voda se plaća paušalno i tu postoji nezadovoljstvo jednog broja meštana, jer oni koji nemaju vodomere troše više vode za navodnjavanje ili za neke druge potrebe, a potrošnju vode plaćaju paušalno, kao i oni koji troše manje količine. Nastojimo da i taj problem prevaziđemo i napravili smo dogovor sa mesnom zajednicom u Petrovom Selu, da Vodokanal o svom trošku finansira vodomere i njihovu ugradnju kako bi građani koji uredno plaćaju potrošenu vodu mogli da plate zaista onoliko koliko i potroše, a ne paušalno. To je velika investicija za Vodokanal, ali pokušaćemo da je realizujemo u narednom periodu, pored toga, omogućili smo im reprogramiranje starih dugova i dajemo otplatu duga na 12 ili 24 rate.

Zatekli ste dug prema dobavljačima od oko 16,5 miliona dinara, ali i dug od oko dva miliona dinara prema Vodokanalu za pružene usluge trećim licima.

– Deo duga prema dobavljačima je smanjen, od onih većih je bio dug za softver za knjigovodstvo, tu nam je ostalo još tri rate, za osiguranje imamo još jednu ratu da platimo, dug prema Elektrovojvodini smo regulisali i sada plaćamo mesec za mesec. Naplaćen je i deo potraživanja prema Vodokanalu za usluge trećim licima, i krajem prošle godine ta sredstva smo investirali u nabavku specijalizovanog vozila, upravo da poboljšamo uslugu prema trećim licima, a deo je usmeren za predujam izvršiteljima kako bi oni mogli da krenu u sprovođenje prinudne naplate od dužnika. Za specijalizovano vozilo smo platili 870.000 dinara, a u pitanju je cisterna za čišćenje atmosferske kanalizacije i za čišćenje septičkih jama pod pritiskom. To vozilo je opremljeno vakuum pumpom i pumpom pod pritiskom i ima dva rezervoara, tako da može istovremeno da čisti pod pritiskom i uvlači mulj. Ono se trenutno nalazi na popravci, ali će vrlo brzo biti osposobljeno i odmah ćemo krenuti sa pružanjem i tih usluga trećim licima jer postoji veliko interesovanje građana za čišćenje septičkih jama, a po mojim saznanjima trenutno u Bečeju to niko ne radi. Sa druge strane, ovim vozilom ćemo nadomestiti to što su nam od 1. avgusta 2014. godine ukinuta sredstva iz opštinskog budžeta koja su bila namenjena za održavanje javnih bunara i atmosferske kanalizacije. U prethodnim godinama to je bio iznos od 3 do 5 miliona dinara, sa kojima smo mi angažovali druge firme i plaćali im za uslužno čišćenje atmosferske kanalizacije. Sada imamo svoje vozilo i moći ćemo sami to da radimo za sopstvene potrebe, ali i trećim licima. Mislim da će se ta investicija vrlo brzo isplatiti. Inače, ovakva javna preduzeća u drugim gradovima se i bave poslom čišćenja atmosferske i fekalne kanalizacije i septičkih jama.

Da li ima efekata racionalizacija troškova koju ste najavili?

– Efekata ima, smanjeni su troškovi reprezentacije, utroška goriva, a možda najznačajnije je to što je smanjen broj zaposlenih. U jednom momentu u Vodokanalu je bilo 87 zaposlenih, moj prethodnik je taj broj smanjio na 82, a trenutno u ovom javnom preduzeću ima 76 radnika. Prema mom mišljenju to je i najbitniji momenat, zato što Vodokanal ne može da izdrži toliki broj zaposlenih i mislim da je tu i nastao dug Vodokanala koji je u vreme direktora Žolta Galusa bio u plusu. Ne znam šta se posle dešavalo (od druge polovine 2012. godine; prim. nov.), dosta je ljudi primljeno i verovatno je to, pored nenaplaćenih potraživanja prema Vodokanalu, najviše uticalo da preduzeće ode u minus.

Da li će se cena vode menjati u ovoj godini?

– Predlog o povećanju cene vode Opštinsko veće nije ni razmatralo, a mislim da poskupljenja vode u ovoj godini neće biti, osim ukoliko ne budemo prinuđeni da se usklađujemo sa rastom kursa evra i rastom ostalih troškova, jer cene vode nisu menjane dve godine. Radimo na tome da napravimo kalkulaciju kojom bismo smanjili cenu vode za pravna lica, jer je ona znatno viša za ovaj sektor nego u mestima u okruženju, ali isto tako moraćemo povećati cene usluga za treća lica koja su u odnosu na okolne opštine mnogo niže i ispod svakog minimuma. Pored toga, postoje olakšice za višečlana domaćinstva, odnosno ukoliko u jednom domaćinstvu ima više od četiri člana, nosilac domaćinstva treba to da prijavi u Vodokalu i da priloži potvrdu o broju članova u domaćinstvu i u tim slučajevima nećemo računati cenu po blok tarifi – rekao je direktor Vodokanala Zoran Grbić.
Prema rečima Grbića, u narednih 90 dana treba da budu realizovana dva projekta koji će doprineti boljem vodosnabdevanju, odnosno odvođenju otpadnih voda, a to je izgradnja fekalne kanalizacije u četiri ulice u Bečeju i nabavka i ugradnja hlorinatora u fabrici vode za dezinfekciju vode u skladu sa novim tehnologijama i standardima Evropske unije. Ukupna vrednost projekata je oko 20 miliona dinara, pokrajina je odobrila 17 miliona, a opština treba da obezbedi oko tri miliona dinara.

Lj.M.

Osiguranje i računi

Slično kao i prošlog meseca, i uz februarske račune, pored specifikacije za potrošenu vodu, na obrascu JP Vodokanal građani su dobili ponudu i informativni flajer jedne osiguravajuće kuće sa preporukom da se opredele baš za njih za osiguranje. Razlika je u tome što je ovaj put u strukturi računa iskazana i cena osiguranja od 200 dinara, koja nije obavezna. Međutim,i pored toga što nije obavezujuća, ona unosi nedoumicu i zabunu. Prema rečima direktora Vodokanala, do ove novine je došlo zbog toga što je ovo javno preduzeće sledilo primere iz drugih sredina, gde je slična situacija, ali je dodao da će na sledećem računu za vodu tih 200 dinara biti iskazano u strukturi cene samo kod onih korisnika usluga koji se odluče da prihvate ponudu osiguranja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *