Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

NUNS: Kraj godine bez smirivanja – decembar obeležen porastom pretnji i javnog targetiranja od strane nosilaca vlasti

Kraj godine bez smirivanja – decembar obeležen porastom pretnji i javnog targetiranja od strane nosilaca vlasti(Ilustracija: pexels.com)

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je u decembru zabeležilo ukupno 37 incidenata u kojima su meta bili novinari i medijski radnici, od kojih je čak 29 pretnji i ugrožavanja fizičke sigurnosti novinara/ki, dve pretnje medijima, tri napad na novinare, jedan napad na medije, kao i ozbiljna kampanja tabloida protiv novinarke i jedan slučaj pritiska da se otkrije novinarski izvor. Tokom decembra registrovan je izuzetno veliki i broj veoma opasnih pretnji novinarima i medijskim radnicima, kojima su u pojedinim slučajevima prethodila direktna targetiranja od strane visokih javnih funkcionera. A posebno su zabrinjavajući slučajevi pretnji koje su praćene seksističkim uvredama novinarkama. Zabeleženi su i slučajevi ometanja novinara tokom izveštavanja od strane policije i napadi na medije. Mete pretnji i pritisaka bili su novinari i novinarke, uključujući i one sa lokala.

Talas pretnji novinarima podkasta „Dobar, loš, zao“ Nenadu Kulačinu i Marku Vidojkoviću

U decembru mesecu usledio je novi talas pretnji upućenih novinarimaNenadu Kulačinu i Marku Vidojkoviću. Najpre je Nenad Kulačin dobio pretnju na društvenoj mreži X, u komentaru ispod objave na nalogu „Dobar, Loš, Zao“: „Je si debeli džiberu? Kad će ti neko prospe te zube i sredi malo kosu i lice?“. Nakon toga, na istoj mreži, 8. decembra upućene su ozbiljne pretnje Kulačinu i Vidojkoviću putem video-poruke objavljene u komentaru na istoj stranici. Nepoznato lice im je poručilo da imaju sreće, jer nisu za Zapadu, da bi tamo bili na odstrelu i da bi ih lovili, te da su oni u „Vučićevoj demokratskoj Srbiji”, gde je narod tolerantan, a pretnja se završava sa ,,dok ne pukne(mo)”.

Pretnje se nastavljaju i 12. decembra. Na profilu Marka Vidojkovića, sa tri različita naloga upućene su sledeće pretnje: „Antifa teroriste kao što ste vas dvojica, malo je pržiti“, zatim: „Sve vam je*em nećete još dugo“, kao i: „Vama skinuti samo glavu, mrs”. Nakon toga, 16. decembra na društvenoj mreži Fejsbuk upućene su nove pretnje u komentaru, sledeće sadržine: „Za ove budale metak i bombice“. Takođe, Kulačinu i Vidojkoviću su na Instagram nalogu Asocijacije nezavisnih elektronskih medija, upućene pretnje u komentaru ispod objave gde se navodi: „Dosta pretnji predimo na dela”, kao i preteći komentar „Ajde sklanjajte ih. Provokatori, dosadni”.

Redakcija nedeljnika Radar na udaru pretnji 

Dana 11. decembra, na redakcijsku elektronsku adresu, kao i na stranicu portala Radar, stigle su brutalne pretnje upućene celoj redakciji, a posebno karikaturisti Dušanu Petričiću. Sa jedne adrese, koja je već poznata redakciji, stigla je poruka sledeće sadržine: ,,Vi ste gamad ustaška izdajnička bolasna… kada krene 300 000 srpskih nacionalistisčkih hordi… prvo ćemo poći od vas gamadi a posebno od ove fekalne gnjide Dušana Petričića koji će po Srbiji da ubija srbe patriote… zatrećemo vas zauvek”. Istog dana redakciji je u komentarima na portalu stiglo nekoliko pretećih i uznemirujućih poruka, u kojima se preti streljanjem Dušana Petričića, spaljivanjem svih članova redakcije i onih koji ih podržavaju: „A zar ova bitanga neće biti streljana. Nekima se sudi i zabranjuje rad zato što za jednu ustašku bitangu kažu da je blokader, a i on sam za sebe to kaže, a ovakav zločinac ništa. On je slobodan novinar. Njega treba streljati a one koji ga podržavaju spaliti. E to bi bila demokratija. Mamu vam j***m ustašku“.

Pored navedenih, redakciji Radar je istog dana stigla još jedna veoma uznemiravajuća i preteća poruka u komentarima na portalu, a preti se scenarijom sličnim napadu na francuski satirični list Šarli Ebdo: „Da vas podsetim da je i Šarli evdo pravio takve karikature, nemojte posle da kukate kada ih stigne njihova sudbina“. Dok u jednom od komentara stoji i direktna pretnja Dušanu Petričiću: „Srescemo se u Zemunu. Pokazaću ti kako ja pravim karikaturu od coveka”.

Samo nekoliko dana nakon toga, 17. decembra, novinar Vuk Cvijić je dobio telefonski poziv sa nepoznatog broja iz inostranstva, u kojem su mu upućene najdirektnije pretnje povodom teksta koji je sutradan objavljen u nedeljniku Radar. Cvijića je nepoznata osoba upozorila da „pazi” šta će biti objavljeno u narednom broju, uz poruku da će se „upoznati” ukoliko tekst izađe. Novinar je sagovorniku rekao da je sadržaj već zaključen i pripremljen za objavljivanje, na šta je dobio odgovor: „Onda ćeš me upoznati”, a nakon toga poziv je prekinut.

Nastavak kampanje protiv televizije N1 i pretnji upućenih redakciji i novinarima i novinarkama 

Na konferenciji za medije održanoj 16. decembra 2025. godine, predsednik Vučić je, umesto da odgovori na pitanje novinara televizije N1, Mladena Savatovića, o odgovornosti ministra kulture Nikole Selakovića, targetirao novinara i izgovorio niz optužbi i uvreda. Među tim optužbama bile su tvrdnje da novinar predsednika „naziva Hitlerom“, kao i ponavljanje kvalifikacije da je „lažov“, uz poruke koje su imale za cilj da ga ponize i zastraše. Nakon toga, usledile su ozbiljne pretnje upućene novinaru, ali i čitavoj redakciji.

Najpre su 17. decembra u komentaru na portalu upućene pretnje, uz uvrede i najavu da će ga sačekati ispred zgrade N1: „J***m ti mater čekam te ispred N1 da kad izadješ, j****u ti sve po spisku, PEDERU“. Zatim, na društvenoj mreži X 18. decembra prećeno je redakciji N1. Nepoznata osoba je podelila snimak upada ruske policije u redakciju portala „Ura.ru“ u Jekaterinburgu, uz poruku: „Želim ovako u N1 da upadnem“.

Takođe, 18. decembra stiglo je više pretnji Savatoviću. Na instagram nalogu Nova.rs: „Mladenko napusices se k***a i njemu  i nama nece te spasiti ni sto kamera ustaso kurtijevo mudo“. Sa drugog naloga je poslato: ,,Ostaćeš bez ušiju, smrade izdajnički”. Takođe, nepoznata osoba je navela: „Ovo izgleda neki doktor a izgleda sve jeste samo nije sta treba… e treba tebe i takve pitati. Kako se ko treba pinasati… de da te pitanm kako treba da ti j***m mamu posto verovatno i to znaš iz iskustva“.

Zatim je sa drugog naloga navedeno: „Ku**u od ovce bez obrazovanja, naravno niste kolege! Ti si nepismeno govece. Koje se naduvalo, umislilo da je volina u stadu. Mnogo si uyleteo cigance nepismeno. Pasces direktno na nos iy svojih oblaka klempava budalo.“ Takođe, sa još jednog naloga se navodi: „Jadan ti kvaran si kao mućak. Trebalo bi te stvarno naučiti pameti jer si ti mlad čovek ali bez trunke pristojnosti. Ološ koji zavodi ove budale što ti tapšu“.

Na društvenoj mreži X Savatoviću je upućena još jedna pretnja „tebiće da ј**u mater u p**u, koprcaš se džukelo na javno mestu“. A na društvenoj mreži Fejsbuk: „Ti nisi novinar ti si budala napolje iz srbije“, kao i „Sta je pederu gotov si je***u tu mamu vrati moje pare što si uzeo 10000e“.

Na društvenoj mreži X zabeležena je organizovana kampanja blaćenja protiv novinarke N1 Ane Novaković, nakon njenog izveštavanja o postupku koji je Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo protiv ministra kulture Nikole Selakovića. Usledio je veliki broj uvredljivih, seksističkih i mizoginih komentara, što ukazuje na koordinisano targetiranje zbog njenog profesionalnog rada. Takođe, 23. decembra na sajt N1 stigli su komentari upućeni novinarkama N1. Sa jednog naloga novinarki N1 su upućene pretnje sa seksističkim uvredama, dok je drugi korisnik komentarišući vest o protestu građana u Bačkom Petrovcu povodom posete predsednika Republike, napisao da ima želju da mu priđe novinarka N1 i da bi joj “slatko nabio mikrofon u usta da ne bi znala šta ju je snašlo…“

Novinarka N1 Danica Vučenić našla se na meti organizovane kampanje blaćenja u tabloidima bliskim vladajućem režimu. Povod za napade bilo je pitanje koje je novinarka postavila Ivanu Niniću, braniocu novinara KTV Aleksandra Dikića, koji je uhapšen pod optužbom da je pozivao „na nasilnu promenu ustavnog uređenja”. Vučenić je u razgovoru sa advokatom Ninićem postavila pitanje: „Nije jasno zašto mu se stavlja rušenje ustavnog poretka na teret, budući da to u izjavi ne vidimo. O čemu se radi?“. Nakon toga, u Večernjim novostima objavljen je tekst pod naslovom ,,Streljati Vučića – Danica Vučenić: Šta je sporno (VIDEO)“, u kojem se manipulativno sugeriše da je novinarka izjavila kako „ne vidi ništa sporno“ u navodnom pozivu na nasilje. Kampanja blaćenja potom je nastavljena i u drugim tabloidima. Takva tvrdnja je netačna i predstavlja grubu manipulaciju sadržajem emisije, budući da Danica Vučenić nije opravdavala niti relativizovala bilo kakav poziv na nasilje.

Kampanje blaćenja i targetiranja nastavile su se i kroz javne nastupe predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Nakon što su 25. decembra manipulativne navode preneli i drugi prorežimski mediji, njihovi novinari zatražili su komentar predsednika, koji je u svom obraćanju nastavio sa istim narativom. Tom prilikom, predsednik Vučić je izjavio povodom zabrane televizija N1 i Nova, da su to “mogli davno da urade u skladu sa zakonom jer su bezbroj puta pozivali na rušenje ustavnog poretka i veoma aktivno u tome učestvovali“, dok je istovremeno koristio rečnik delegitimizacije, optužujući ove televizije da stvaraju mržnju i da lažu „o teško povređenima i mrtvim dečacima u Valjevu“.

Nove pretnje urednici Insajder televizije Brankici Stanković

Na udaru navijačkih grupa našla se ponovo urednica Insajder televizije Brankica Stanković. Naime, na košarkaškoj utakmici Partizana, ponovo su se čula preteća skandiranja protiv novinarke. Brankici Stanković je ranije, na osnovu bezbednosnih procena ranije bilo dodeljeno 24-časovno obezbeđenje koje je imala godinama. Bezbednost joj je bila ugrožena zbog serijala „(Ne)moć države“ o huliganima. U poslednjih godinu dana, na utakmicama Partizana, skandiranje protiv Brankice Stanković postalo je učestalo i zabeleženo je više slučajeva pretnji koje su prijavljene ali epiloga i dalje nema.

Pretnje i targetiranje novinara i novinarki na lokalnom nivou

U Novom Pazaru, u nedelju, 21. decembra 2025. godine, došlo je do incidenta u kojem je verbalno napadnut Fahrudin Kladničanin, urednik portala Hava.rs. Naime, u Ulici Stefana Nemanje, na pešačkom prelazu ispred Gradske uprave, nepoznata osoba mu je prišla s leđa, uputila uvrede i pretnje, optužujući ga da je „poslan iz Beograda da prosipa politiku“. Napad je nastavljen i kada je Kladničanin pokušao da se udalji, a dodatno je eskalirao u trenutku kada je davao izjavu za Blic TV, uz poruke da će „videti kako će proći“ kada izađe na ulicu. Incident je prekinut tek nakon intervencije policijskih službenika.

Novinarka Bečejskog mozaika, Kristine Demeter Filipčev targetirana je od strane predsednika opštine Bečej Vuka Radojevića tokom dve sednice Skupštine opštine Bečej, održane 24. novembra i 23. decembra. Sa skupštinske govornice, Radojević je javno prozivao novinarku, sugerišući njenu političku pristrasnost i dovodeći u pitanje njen profesionalni integritet, iako ona, kao izveštač sa sednice, nije imala mogućnost da mu odgovori. Tom prilikom, između ostalog, izjavio je: „Kristina molim Vas i ovo da zabeležite pošto je od suštinskog značaja za građane opštine Bečej kada je u pitanju sistem daljinskog grejanja. Ukoliko Vam nije interesantno, sve Vas razumem. Ove teme koje su afirmativne Vas ne interesuju“, dok je drugom prilikom naveo: „Sa novim projektom potrošene su pare opštine Bečej, i to velike pare opštine Bečej. Slobodno zabeležite ovo, Kristina, jer ste i Vi tada podržavali ove opcije“.

Predsednik opštine Novi Bečej, Saša Maksimović, u javnoj prazničnoj čestitki građanima, izjavio je da se „mnogo toga urotilo protiv politike Republike Srbije, od nivoa Evropske unije do seoskih novobečejskih portala“. Na teritoriji Novog Bečeja postoji samo jedan registrovani portal – Webinfo, te ovakva izjava predstavlja direktno targetiranje tog medija.

Fizičko sprečavanje novinarki da obavljaju svoj posao od strane policije

Dana 16. decembra, novinarka portala Mašina je pokušala da izveštava o dešavanjima kod šatorskog naselja ispred Narodne skupštine, ali su je najpre nepoznati muškarci zadržavali u ograđenom prostoru i zahtevali brisanje snimaka. Nakon što se obratila policiji kako bi pokušala da dobije zaštitu, desilo se suprotno. Umesto zaštite policajci su nastavili ometanje novinarke i sami tražili da pogledaju snimke i da ih novinarka obriše.

Takođe, uredica portala Storyteller, Vladimira Dorčova Valtnerova, 22. decembra je bila ometana od strane Žandarmerije prilikom izveštavanja sa skupa građana koji su se okupili u tom mestu da izraze nezadovoljstvo zbog posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Naime, kordon Žandarmerije opkolio je građane i građanke, a u tom obruču našla se i novinarka Storytellera. Iako je imala vidljive oznake da je novinarka i rekla da je došla da izveštava, policija joj nije dozvolila da izađe iz obruča. Povodom ovog slučaja NUNS je kontaktirao kontakt tačku u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a novinarki je posle izvesnog vremena omogućeno da se slobodno kreće.

Napadi na lokalne medije

Dana 26. decembra desio se napad na redakcije portala OzonPress i Čačanskih novina, kada su nepoznate osobe rano ujutro zasule jajima ulaz u ove redakcije. Ovi mediji i njihovi novinari su često na meti različitih oblika napada, pretnji i pritisaka. Međutim, neefikasnost institucija u rešavanju napada, kao i slaba reakcija nadležnih organa, stvorila je klimu u kojoj novinari i novinarke ovih medija, ali i drugih, odustaju od prijavljivanja sličnih incidenata.

Nedopustivi pritisci na novinare da otkriju svoje izvore 

Novinar Danas-a, Uglješa Bokić, dobio poziv iz novosadske policije da 25. decembra 2025, dođe u policijsku stanicu Novo naselje radi saslušanja po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva. Saslušanje je, prema navodima Danasa, zakazano povodom objavljivanja delova policijske službene beleške na portalu ovog medija, a u vezi sa privođenjem novosadskog advokata Nemanje Aleksića početkom aprila ove godine. Tužilaštvo je naložilo da policija sasluša novinara na okolnosti krivične prijave koju je Aleksić podneo protiv NN lica zbog krivičnog dela Povreda tajnosti postupka. 

Policiji je naloženo da novinara Bokića ispita o tome ko mu je dostavio službenu belešku, kada ju je dobio, da li je i dalje poseduje, kao i da mu se, ukoliko je beleška i dalje kod njega, naloži da je preda policiji. Nakon saslušanja, Bokić je izjavio da ovaj poziv tužilaštva doživljava kao pritisak na rad nezavisnih novinara. Naveo je da je u policiji odbio da odgovori na pitanja o izvoru informacije, pozivajući se na Zakon o javnom informisanju i medijima i Kodeks novinara Srbije, prema kojima novinari nisu u obavezi da otkrivaju svoje izvore, te da ovakva praksa predstavlja opasan presedan i oblik pritiska na slobodu medija.

Hapšenje Aleksandra Dikića – represija i zastrašivanje kritičkih novinara u Srbiji

Novinara KTV i kolumnistu Aleksandra Dikića su 14. decembra 2025. godine u Novom Sadu uhapsili pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a, a potom sproveli u Beograd, gde mu je određeno policijsko zadržavanje od 48 časova.

Pre hapšenja, režimski tabloidi su pokrenuli koordinisanu kampanju protiv Dikića, šireći manipulativne interpretacije njegove izjave iz emisije na Jutjub kanalu Srbin info. Dikić se tereti za „pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja“, dok njegov advokat Ivan Ninić naglašava da je u pitanju nespretno formulisana izjava koja je pogrešno interpretirana.

Sudija za prethodni postupak, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, naredio je i pretres stana novinara, uključujući uvid u računare, mobilne telefone i druge uređaje, kao i kopiranje njihovog sadržaja. Ovakve mere predstavljaju ozbiljno zadiranje u privatnost, kompromitovanje poverljivih podataka i novinarskih izvora, a ujedno stvaraju opasan presedan zastrašivanja novinara, ograničavanja slobode medija i kritičkih glasova u Srbiji.

Dan kasnije Dikić je pušten da se brani sa slobode, a njegov advokat Ivan Ninić izjavio je da je na saslušanju negirao optužbe da je pozivao na nasilno rušenje ustavnog poretka. Ninić je naveo da je Dikić objasnio širi kontekst svoje izjave, ističući da nije pozivao na ubistvo ili streljanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, već da je govorio o prirodi studentskog pokreta i širem društvenom frontu koji studentska lista treba da okupi.

Opasna praksa zabrane vršenja delatnosti urednika

Prvi osnovni sud u Beogradu oglasio je urednicu Novosti Andrijanu Nešić krivom za krivično delo uvrede i osudio je na novčanu kaznu od 450.000 dinara i izrekao i meru bezbednosti zabrane obavljanja delatnosti urednika u trajanju od jedne godine. 

I pored toga što Novosti učestvuju u kampanjama blaćenja, pritom kršeći zakone i Kodeks novinara i novinarki Srbije, i imajući u vidu da su iznošenje uvreda i kleveta u potpunoj suprotnosti sa profesijom i javnom odgovornošću novinara i novinarki, zabrana obavljanja uredničkog ili novinarskog posla predstavlja opasnu praksu. Takve mere imaju ozbiljne i dugoročne posledice po slobodu izražavanja i medija, nezavisnost novinara i pravo javnosti da bude pravovremeno i tačno informisana. Rešenje se mora tražiti kroz jačanje profesionalnih standarda, a to se može postići kroz sistemske mere, pre svega strožu i transparentniju kontrolu raspodele javnih sredstava. Ova sredstva treba koristiti za podršku etički odgovornom novinarstvu, a ne za nagrađivanje medija koji krše profesionalne norme.

Posebno zabrinjava činjenica da se ovakve mere u poslednje vreme traže protiv istraživačkih novinara i njihovih redakcija, te se ovakva praksa može pretvoriti u nove mehanizme pritisaka i gušenja nezavisnog i kritičkog novinarstva u društvu.

Nastavak protivzakonitog postupanja u slučaju izbora Saveta REM-a – ostavke nezavisnih kandidata

Nakon što je Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije, na sednici održanoj 5. decembra, od jednog od predlagača iz redova nacionalnih manjina zatražio dodatnu dokumentaciju za jednog od predloženih kandidata, Sretena Jovanovića, dokumentacija je dostavljena. Na sednici održanoj 13. decembra, Odbor je prihvatio dopunu dokumentacije i utvrdio listu od dva kandidata za člana Saveta, koje su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina: Sretena Jovanovića i Ištvana Bodžonija. Takođe, 23. decembra održan je javni razgovor sa ova dva kandidata u Narodnoj skupštini.

Četiri izabrana člana Saveta REM-a – Rodoljub Šabić, Ira Prodanov Krajišnik, Mileva Malešić i Dubravka Valić Nedeljković – koji su prethodno najavili svoje ostavke i tražili ponavljanje glasanja između dva legalno utvrđena kandidata saveta nacionalnih manjina, zvanično su 19. decembra podneli ostavke. Oni su naglasili da je pokretanjem ponovnog postupka za izbor članova iz redova nacionalnih manjina vlast pokazala da ne želi da REM bude nezavisno telo. 

Nakon ostavki, Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije je 29. decembra odlučio da pokrene postupak za predlaganje kandidata za izbor novih četvoro članova Saveta. Postupak se pokreće za izbor članova koje treba da predlože ovlašćeni predlagači: udruženja novinara u Republici Srbiji, udruženja filmskih, scenskih i dramskih umetnika, udruženja kompozitora, udruženja čiji su ciljevi ostvarivanje slobode izražavanja, kao i udruženja čiji su ciljevi zaštita dece. Međutim, pojedina novinarska i medijska udruženja istakla su da neće učestvovati u novom postupku, jer nemaju poverenje u poštovanje procedura.

Konkurs za izbor novog generalnog direktora Radio televizije Srbije

Upravni odbor RTS-a je u novembru usvojio prijave 3 kandidata za izbor generalnog direktora, Dejana Stankovića, Stanislava Veljkovića i aktuelnog predsednika Upravnog odbora RTS-a Branislava Klanščeka, dok je četiri prijave odbacio kao nepotpune. Na sednici održanoj 15. decembra, ovo telo donelo je odluku o ponovnom raspisivanju javnog konkursa za imenovanje generalnog direktora, pošto nijedan od kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova.

Aktuelnom direktoru, Draganu Bujoševiću, mandat ističe 2. februara 2026. Prema važećem Zakonu o javnim medijskim servisima i Pravilniku o postupku i uslovima izbora imenovanih lica, ista osoba ne može biti ponovo izabrana za generalnog direktora ili vršioca dužnosti više od dva puta, što znači da aktuelni direktor ne može biti ponovo izabran na te funkcije.

(Izvor: NUNS, Marija Babić i Rade Đurić)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *