Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Nesklad između obećanog i realnog: Nema otpuštanja

Nesklad između obećanog i realnog: Nema otpuštanjatrg_fontane

U izbornoj kampanji se mnogo govorilo o otpuštanju prekobrojnih u državnoj službi, o racionalizaciji troškova, o ukidanju nepotrebnih državnih tela i tako u nedogled. Obećavali su nam i bolji život.
Za sada se, međutim, malo toga menja, osim što je otpušteno skoro 1.700 tzv. poljoprivrednih asistenata i savetnika.

Što se obećanog ukidanja državnih agencija tiče, što bi trebalo da znači otpuštanje onih koji u tim agencijama rade, od toga, izgleda da neće biti ništa, ako sudimo po najavama ministra finansija Mlađana Dinkića. S druge strane, premijer Ivica Dačić najavio je ukidanje agencija do kraja godine. Do sada nije bilo jasno kako mogu biti ukinute agencije, a da broj zaposlenih ne bude smanjen. Ovih dana je i to postalo jasno. Naime, Dinkić kaže manje-više to da će agencije biti ukinute, ali zaposleni u njima neće biti otpušteni (dok traje ekonomska kriza), već će raditi druge poslove, jedino se ne zna koje. Tako ćemo i dalje plaćati one kadrove – potrebno li je reći, partijske? – koje draga nam država ne želi otpustiti.
Inače, prethodna vlada je 2009. godine izračunala da u državnim službama ima 3.400 prekobrojnih. Navodno su ti ljudi otpušteni. Ipak, 2012. godine ima isto toliko prekobrojnih kao i 2009.
Prema Biltenu javnih finansija trenutno oko 471.000 zaposlenih rade u javnom sektoru, u državnim i lokalnim javnim preduzećima, administraciji, obrazovanju i zdravstvu.
Dok mi plaćamo viškove, čije su plate minimum 50.000 dinara, umesto davno obećanog hleba od 3 dinara, hleb će verovatno poskupeti za 10 dinara, i za jednu veknu, recimo, hleba „sava“ trebalo bi da platimo 54 dinara. Naime, proizvođači hleba traže da se maksimalna cena osnovne vrste hleba „sava“ sa 44 dinara poveća na 54 dinara. Najkasnije za nedelju dana se očekuje izmena Uredbe o ceni osnovne vrste hleba.
Predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica tim povodom izjavio je u stilu gospođe koja je preporučila podanicima da jedu kolača ukoliko nemaju za hleb: „Hleb će možda negde poskupeti, za deset dinara, negde za sedam, pet ili tri dinara, ali to ne bi trebalo previše da utiče na standard građana“. Dakako da je reč o licemernoj i netačnoj tvrdnji, jer ako neko mesečno zarađuje 20.000 dinara, a hleb će umesto 44 plaćati 54 dinara, mesečno će moći da kupi 370 vekni umesto 454,5, koliko je mogao pre najavljenog poskupljenja. To ima uticaja na standard građana, jer čovek će novac trošiti na hleb, umesto da pored hleba kupi i salamu.
Obrazloženje pekara za povećanje cene hleba je da je prethodna cena hleba formirana prema ceni pšenice od 17 ili 18 dinara, a sada kilogram pšenice košta 27 dinara.
Ukoliko hleb uspemo nekako i da kupimo, mesa ćemo jesti sve manje. Marže na osnovne namirnice ostaju ograničene i u mandatu ove vlade, ali i pored toga kilogram svinjskog buta od naredne nedelje koštaće više od 600 dinara, pišu novine.
Manje ćemo se i voziti, jer je vlada u ponedeljak povećala akcize na gorivo za 1,5 dinara po litru. Državi od svakog prodatog litra benzina pripada po 49,6 dinara umesto dosadašnjih 48,10, a na dizel 37,07, umesto 35,57 dinara.
Povećanjem za 1,5 dinara, akcize su praktično vraćene na iznos od početka godine, jer je prethodna vlada 1. maja snizila akcize na derivate zbog skoka cene sirove nafte na svetskoj berzi i visokih veleprodajnih cena. Bez obzira na to što se od 1. maja ništa nije promenilo, cena sirove nafte je i dalje visoka, oko 106 dolara za barel, a veleprodajne cene su više nego što su bile 1. maja, vlada je ipak odlučila da vrati, odnosno poveća akcize. Povećanje akciza na gorivo će svakako uticati na povećanje cene goriva.
Vlada ima pravo da snižava i povećava akcize shodno rastu ili padu cene sirove nafte i cena na veliko. Da nije došlo do promena u tom smislu, potvrđuju i analize Udruženja naftnih kompanija Srbije, po kojima je cena barela nafte 2. januara ove godine bila 107,22, a da je ovih dana oko 105,57 dolara.
Takvo ponašanje države (povećati to što se povećati može) je očekivana, jer je to najbrži način da se napuni budžet. Zluradi bi dodali, budžet treba da se puni, jer ima previše ničim izazvanih zaposlenih na državnim jaslama.

Priredio B.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *