Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Priroda ili ljudski faktor – Zašto je Ljutovo poplavljeno?

Priroda ili ljudski faktor – Zašto je Ljutovo poplavljeno?trg_fontane

Reka Tisa je nedaleko od Novog Bečeja 25. maja probila improvizovani nasip između korita i glavnog bedema i na levoj obali ušla u atar Novog Bečeja, poznatijeg pod imenom Ljutovo, i poplavila 1.200 hektara oranica. Ratari koji obrađuju ove njive pokušali su da sami, džakovima punjenim zemljom, spreče prodor vode, ali u tome nisu uspeli i pored toga što je ta slaba tačka odbrane dugačka svega tridesetak metara.

Iako su tražili, nisu dobili pravu pomoć od lokalne samouprave.
Još u januaru voda je na veoma niskom vodostaju od svega 300 centimetara ušla u zonu Ljutova, što je presedan u odbrani ove rudine, pa su poljoprivrednici upozorili lokalnu samoupravu i vodoprivredno preduzeće da nasip nije siguran i da Tisa lako ulazi u njive. Poljoprivrednici su od predsednika opštine Milivoja Vrebalova na osnivačkoj Skupštini udruženja poljoprivrednika „Ratar plus” pre nekoliko meseci dobili uveravanje da će novac za rekonstrukciju nasipa biti obezbeđen (tada se govorilo o 30 miliona dinara) od JVP Vode Vojvodine i od opštine i da će, čim to vremenski uslovi dozvole, započeti radovi na sanaciji nasipa, pa će takozvani zečji nasip kod Ljutova biti podignut na visinu od sedamsto centimetara itd. Od tada ništa od navedenog nije urađeno, a Tisa je ponovo poplavila Ljutovo u martu (vodostaj od 420 centimetara). Inače, u taj deo voda bi trebala da uđe na 650 centimetara, što i poljoprivrednici znaju i prihvataju kao odbrambenu meru, te se verovatno radi o tome da nakon prethodne poplave pre nekoliko godina, rupe na nasipu nisu adekvatno sanirane i sada je na tom mestu došlo do propuštanja.
I onda se desila aktuelna poplava, u maju mesecu. Kada je voda krenula prema već zasejanim njivama, vlasnici oranica su sa 3.800 džakova sprečili prodor vode, ali samo na dve nedelje. Njive u Ljutovu danas su ispod „jezera“ dubine i preko jednog metra, a voda i dalje ulazi.
Ratari tvrde da do toga nije moralo doći. Duško Maljugić koji sa bratom Živojinom pod vodom ima više od 45 jutara zasejanih oranica, rekao je: „Zaštitni nasip 2007. godine nije valjano urađen: zemlja nije dovožena već je uzimana iz okoline. Praktično, nasip je potkopan, a ugrađivano je i šiblje. Ne zna se ko je bio nadzorni organ, ko je vodio posao i zašto je radove izvodila firma iz Kikinde koja u tome nema iskustva. Tražimo odgovornost i nadoknadu štete. Naša zemlja jeste predviđena za sklanjanje vode, ali ne na nivou od 420 centimetara. Sada imamo nezabeleženu situaciju – teren koji je namenjen da bude poplavljen na ovoj visini vodostaja je suv, a naša letina je pod vodom“.
Više od 200 poljoprivrednika iz Novog Bečeja na ovom terenu ostaće bez roda, a uložili su u setvu oko 350.000 evra. Pod vodom je pšenica, kukuruz, suncokret, povrće, krompir… Koliko će ukupno izgubiti – još i ne računaju.
Ovde su svi zatajili, kažu oni i dodaju: „Kada ubodete ašov u zemlju u gradu, dolazi inspektor, a kada se pravi nasip, onda to ide improvizovano. Tražimo uključivanje inspekcija, pa sve do policijske istrage“.

Nadležnost

„Agro servis“ je prošle nedelje u Sektoru za odbranu od poplava u JVP Vode Vojvodine saznao da izgradnja i održavanje odbrambenih „letnjih nasipa“ koji se postavljaju između korita reke i glavnog pojasa odbrane, spadaju u nadležnost lokalne samouprave. Reč je o izgradnji i održavanju. Kroz takve nasipe se pušta voda na visokom nivou i to je regulisano programom mera. Ulazak vode u ovakve reone događa se jednom u deset godina, ali može biti i češće, pokazuju statistike. Tisa je daleko od nivoa kada bi se zbog uzvodnog rasta vodostaja planski pustila voda u plodne njive Ljutova, potvrdili su u direkciji Vode Vojvodine.
Pored oranica, potopljena je i protivgradna stanica.

Nadoknada štete i popravka nasipa?

Na internet prezentaciji opštine Novi Bečej objavljeno je da je nasip koji je trebao da zaštiti njive u forlandima popustio, iako je ojačan zajedničkom akcijom poljoprivrednika i radnika lokalne samouprave. Poljoprivrednici i lokalna samouprava traže od pokrajinskih i republičkih organa da se proceni šteta i obeštete ugrožena domaćinstva. Tim povodom u sredu, 2. juna, sa predstavnicima lokalne samouprave sastali su se republički inspektori za poljoprivredu i vodoprivredu i predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Potom je trebalo da se proceni šteta.
U tekstu na opštinskom sajtu navodi se da rekonstrukcija nasipa treba da se uradi u avgustu mesecu, a Tomislav Ratković, pomoćnik predsednika opštine za lokalni ekonomski razvoj je rekao: „Mi ćemo ove godine gro sredstava od davanja u zakup državne zemlje utrošiti za obnavljanje i rekonstrukciju ’zečijeg nasipa’, koji štiti rudinu Ljutovo od poplava. Predviđeno je da 10 miliona uloži lokalna samouprava, a drugu polovinu do 10 miliona dinara obezbediće Vode Vojvodine. Odradićemo ga na najboljem mogućem nivou, znači do neke kote oko 700 centimetara, da štiti od poplava i da ima ustavu za puštanje i ispuštanje vode, da ne bi svaki put dolazilo do oštećenja pa da posle moramo da saniramo. U toku ovog leta bi sve trebalo da završimo”, piše u tekstu objavljenom na sajtu opštine.

Odgovornost

Početkom juna su se poljoprivrednici ponovo okupili na dolmi. Tisa iz dana u dan sve više raste – kao i nezadovoljstvo zemljoradnika – i pritiska sada već i glavni nasip koji štiti Novi Bečej. Paori su predočili probleme i predsedniku opštine Milivoju Vrebalovu, koji im je rekao da odgovornost za štetu isključivo pripada JVP Vode Vojvodine, ali je obećao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da pomogne iako, kako su rekli paori, sumnjaju u njegovu moć, jer, kako su predočili, niko od njegovih saradnika, pogotovo njegov pomoćnik za lokalni ekonomski razvoj Tomislav Ratković, nije želeo da razgovara sa njima na način koji je adekvatan problemu. Pored toga, prisutni poljoprivrednici su bili ljuti na Vrebalova i zbog „Velikogospojinskih dana“ za koje, kažu, ima para, kao i za kupovinu novih kola.
Na reči da je Ljutovo nebranjena zona, oni su se pobunili rečima da su svesni da se u Ljutovo pušta voda, ali tek kad je vodostaj preko 680 centimetara, a ne da se plavi na 420 ili na 320.
Nažalost, krivca nema, šteta je velika, 1.200 hektara je poplavljeno, a ne zna se kada će problem biti rešen.

Slađana Đorđijev

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *