Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Prolećna setva: Najviše se seje kukuruz, a najmanje šećerna repa

Prolećna setva: Najviše se seje kukuruz, a najmanje šećerna repatrg_fontane

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika i vode koja se zadržala na velikom delu poljoprivrednih parcela, prolećna setva je kasnila, ali stručnjaci predviđaju da će ona ipak biti završena na vreme.

Prema izjavi Milana Prostrana, sekretara za poljoprivredu Privredne komore Srbije za agenciju Beta, prolećna setva u Srbiji će biti skuplja za oko 30 odsto od prošlogodišnje, jer su cene semena, đubriva i nafte za setvu znatno veće.
Prema statističkim podacima, jesenja setva u Srbiji obavljena je na 638.424 hektara, što je za 1,2 odsto manje nego 2009. godine, a prolećna setva bi trebalo da bude obavljena na oko 2,8 miliona hektara.
Stručna služba Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije procenila je da će prolećna setva u 2011. godini imati strukturu u kojoj će najzastupljenija kultura biti kukuruz, jer je planirano da bude zasejana na 51 odsto raspoloživih površina, odnosno na 1,4 miliona hektara, što je za 166.000 hektara više nego prošle godine.

Ministarstvo poljoprivrede
Registracija gazdinstava do kraja meseca

Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede je na molbu udruženja poljoprivrednika produžilo rok za obnovu registracije poljoprivrednih gazdinstava do 30. aprila.
Od ove godine poljoprivrednici obnavljaju registraciju gazdinstava samo ako su nastale promene u odnosu na prethodnu godinu, a ukoliko nema promena, poljoprivrednici treba da dostave Ministarstvu samo izjavu o tome. Obrazac za ovu svrhu je upućen poljoprivrednicima na kućnu adresu, tako da ne moraju da idu u Upravu za trezor, kao što je to bio slučaj prethodnih godina, navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Za registraciju gazdinstva neophodno je da u gazdinstvu postoji najmanje 0,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, a za obavljanje stočarske, vinogradarske ili povrtarske proizvodnje (staklenici i plastenici), odnosno za obavljanje drugih oblika poljoprivredne proizvodnje (uzgoj ribe, gajenje pečuraka, puževa, pčela itd.), dovoljno je korišćenje i manje površine. Gazdinstvo mogu registrovati fizička i pravna lica kao i preduzetnici. Ukoliko poljoprivrednici ili pravna lica žele da se upišu u Registar poljoprivrednih gazdinstava, neophodno je da se obrate lokalnoj filijali Uprave za trezor Ministarstva finansija gde će dobiti formulare koje je neophodno ispuniti, kako bi se moglo registrovati novo poljoprivredno gazdinstvo.
Podsetimo, državne subvencije mogu da dobiju samo registrovana poljoprivredna gazdinstva.

Šećerna repa, čija je setva trebala da bude završena do kraja marta, biće zasejana na oko 65.000 hektara, suncokret i soja na po oko 150.000 do 160.000 hektara, povrće na oko 300.000 hektara, a duvan na oko 6.000 hektara. Manje površine će biti pod jarim usevima, posebno jare pšenice, rekao je Prostran i podsetio da je pšenice jesenas zasejano na oko 480.000 hektara, odnosno 0,5 odsto manje nego 2009. godine. On je izjavio i da se očekuje da će ove godine biti zasejano više šećerne repe za slobodno tržište, iako se njena setva, kao i setva suncokreta, soje i duvana ugovara sa proizvođačima, jer su poljoprivrednici spremni da rizikuju očekujući da će moći da ostvare zaradu od izvoza.
Prema informacijama dobijenih iz Asocijacije primarne poljoprivredne proizvodnje „Vojvodina agrar” sa sedištem u Bečeju, pred početak prolećne setve, kao i ranijih godina, urađena je organizovana nabavka godišnjih potreba veštačkog đubriva, semena i hemije.

Investicije u poljoprivredi

Ministar poljoprivrede Saša Dragin izjavio je da je završena akcija kupovine đubriva, koja je subvencionisana sa 5.000 dinara po toni. On je rekao da će od 30 do 50 odsto poljoprivrednog budžeta biti potrošeno na investicije, na razvijanje sistema skladišta, ulaganje u stočarstvo, voćarstvo, nabavku mehanizacije, a da neće izostati ni kreditna podrška poljoprivrednicima. Dragin je istakao i da je od 420.000 poljoprivrednih gazdinstava registrovano 370.000.

„Veštačko đubre je već nabavljeno, semena su ugovorena i nalaze se kod naših članica, a za nabavku hemije smo raspisali tender, tako da smo i tu organizovano nastupili. Na taj način nastojimo da popravimo i obezbedimo kvalitet prodaje kod naših dobavljača i istovremeno i mi da postignemo što bolje uslove prilikom nabavke preko sigurnosnih plaćanja, obima, količina. Što se tiče setve, imamo setveni plan na površini od 120.000 hektara, preovlađuje kukuruz, zatim pšenica koja je već posejana, soja, suncokret, biće i nešto ječma, a najmanje uljane repice zbog cene koja nije više toliko primamljiva za setvu kao što je bila pre par godina. Jedan od ozbiljnih problema prave podzemne vode i vode koje se nalaze na njivama u jednom delu atara, pogotovo u delu Banata gde se nalaze naše članice. Zbog vremenskih uslova kasni setva šećerne repe koja je već trebala da bude u zemlji, a počela je prošle nedelje i biće zasejana na površini od oko 4.000 hektara, što je manje nego prošle godine kada je pod repom bilo oko 6.000 hektara“, rekao je Pavle Pustajić, direktor „Vojvodina agrara“.
On je objasnio da je šećerna repa „bolna tačka“ za poljoprivrednike, a jedan od razloga što će je biti manje zasejano, prema njegovim rečima, su problemi koje su poljoprivrednici imali prošle godine prilikom otkupa ove poljoprivredne kulture. „Ove godine jesu ponuđeni nešto bolji uslovi kad je reč o šećernoj repi, ali gorko iskustvo iz prošle godine je ostavilo traga. Jesen je bila veoma teška, s velikim troškovima, a cena šećerne repe je bila izuzetno niska i zato nije bilo pripreme zemljišta za nju, a sada je seju poljoprivrednici koji su pripremili zemlju, i sasvim je izvesno da će šećerne repe u ovoj godini biti manje nego prethodne godine. Šećerna repa je prošle godine otkupljena za 2,5-3 dinara u zavisnosti od kvaliteta i obračuna, a cena šećera je danas viša od 100 dinara. To znači da je oko 40 kilograma šećerne repe potrebno za jedan kilogram šećera, a sigurno je da nije takav paritet. To je glavni problem. To bi morao da bude problem i države koja ima interes za izvoz 180.000 tona šećera, i prerađivačke industrije koja ima interes da izvozi, a ne bi trebalo da proizvođači snose celokupan teret“, rekao je Pustajić.
Što se tiče opštine Bečej, prema informacijama dobijenih od Andraša Boje, člana Opštinskog veća zaduženog za poljoprivredu, planirano je da ovog proleća bude zasejano 9.928 hektara sa merkantilnim, a 521 hektar sa semenskim kukuruzom. Na 151 hektaru je planirana setva jarog ječma, na 235 hektara krmnog bilja, šećerna repa treba da bude zasejana na površini od 1.616 hektara, suncokret na 3.725 hektara, soja na 5.694 hektara, pšenica na 3.000 hektara i povrće na 1.085 hektara.

Garancijski fond i Razvojna banka
Krediti za kupovinu zemlje na sedam godina

Garancijski fond Vojvodine pre nedelju dana raspisao je konkurs za odobravanje garancija za obezbeđenje dugoročnih kredita
namenjenih finansiranju kupovine poljoprivrednog zemljišta. Za realizaciju tog programa Fond je namenio garantni potencijal u iznosu od 200 miliona dinara, a obezbeđena je kreditna linija Razvojne banke Vojvodine u iznosu od 500 miliona dinara. Konkurs će biti otvoren do iskorišćenja garantnog potencijala,
najkasnije do 31. oktobra.
Na konkursu mogu da učestvuju vlasnici registrovanih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, koji imaju prebivalište na teritoriji Vojvodine, namenski tekući račun u Razvojnoj banci, manje od 70 godina života na dan otplate poslednje rate kredita i manje od 30 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu.
Garancije će se odobravati na iznos od 50 posto ukupnog potraživanja banke po kreditima koji će se odobravati pod sledećim uslovima: rok vraćanja do 7 godina; maksimalni iznos kredita do 7 miliona dinara, sa valutnom klauzulom za kupovinu do 10 hektara poljoprivrednog zemljišta; otplata kredita: u jednakim polugodišnjim ratama. Otplata rata (glavnica i kamata) vrši se u dinarskoj protivvrednosti evra na dan plaćanja dospele rate, a kamata je 8,09 posto godišnje. 

„Poljoprivredne zadruge nemaju obavezu da nam dostavljaju podatke, tako da raspolažemo samo sa delimičnim podacima koji pristižu svake nedelje. Prema dosadašnjim pokazateljima, ovog proleća najviše će biti zasejano kukuruza jer to nameće njegova cena. Prošle godine je kukuruz bio zasejan na preko 13.000 hektara, a ove godine mislim da će ga biti na površini od oko 15.000 hektara. Očekujemo da će i pšenice biti zasejano na većoj površini, najčešće je to površina od 5.000 do 7.000 hektara. Zbog vremenskih prilika setva kasni, u toku je setva šećerne repe i nekih ranih povrtarskih kultura, graška, šargarepe, zelena, koje su već trebale biti posejane. Nadamo se da će i povrće biti zasejano na prošlogodišnjem nivou, na površini od oko 2.500 hektara“, rekao je Boja.

LJ.M.

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *