Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Promena u preduzeću u većinskom vlasništvu opštine: Novi direktor Potisja Zoltan Feješ

Promena u preduzeću u većinskom vlasništvu opštine: Novi direktor Potisja Zoltan Feještrg_fontane

Na sednici Skupštine komunalnog preduzeća Potisje d.o.o. 24. decembra Zoltan Feješ je odlukom većinskog vlasnika preduzeća, opštine Bečej, imenovan za direktora. Tako je razrešen prethodni direktor Laslo Kiralj, koga je postavio manjinski vlasnik Potisja, Aliska tera iz Seksarda.

Feješ je 25. decembra upisan u Agenciji za privredne registre kao direktor Potisja.
Nezvanični podaci govore o tome da manjinski vlasnik nije podržao imenovanje Feješa, jer je i sam imao kandidata, Norberta Kovača, aktuelnog direktora Javnog preduzeća Komunalac. Podsetimo da je Feješ prethodno bio zamenik direktora Javnog preduzeća Komunalac.
Član Skupštine Potisja u ime Skupštine opštine Bečej Željko Plavšić je rekao da je posao novog direktora da rešava tzv. operativna pitanja što se odnošenja i odlaganja smeća tiče, zasad na gradsko smetlište „Botra“, čija je sanacija započeta u leto ove godine, a nakon zatvaranja „Botre“ i na regionalnu deponiju, da se kvalitet usluge podigne na viši nivo, da pokuša da naplati dugovanja itd. Nenaplaćena dugovanja od osnivanja Potisja do danas iznose oko 40 miliona dinara, rekao je Plavšić.
Prema nezvaničnim podacima, 28. decembra u Potisju je održano nekoliko sastanaka, jedan i sa predstavnicima manjinskog vlasnika Potisja, Aliska tere iz Seksarda.
Novi direktor Potisja Zoltan Feješ je za Bečejski mozaik izjavio da je njegov prvi posao primopredaja dužnosti, a dodao je i da su 28. decembra Potisje posetili predstavnici Aliska tere „da probaju da ospore moje imenovanje i na kraju su izjavili da prihvataju to što sam ja direktor, ali osporavaju to“.
„Osnovni plan je da u roku od 90 dana, koliko smo dobili od Državne revizorske institucije (DRI), otklonimo silne nedostatke koje je DRI navela u izveštaju o reviziji poslovanja Potisja. Ima raznih sporazuma koji su proglašavani poslovnom tajnom… Dok ja budem direktor, jedan dan, deset dana, sto dana ili hiljadu dana, radiće se isključivo po zakonu. Cilj mi je da se što pre i što bolje počne raditi, radnici nemaju nikakve veze s tim ko će biti direktor, treba posao da savesno rade. Nažalost, za ovih osam godina otkako je to preduzeće izdvojeno iz Komunalca, nije mnogo uloženo u preduzeće, jedan polovni kamion je donet i imaju jedan pik-ap. Cilj je da se preduzeće osavremeni i da počnemo da radimo to zbog čega je osnovano. Trenutno smo u zakašnjenju osam godina. Nisam otišao tamo da lenčarim, dosad sam svojim radom pokazao da volim rad, red, disciplinu i rezultate. Potrudiću se da to i ovde uradimo. Opština Bečej je konačno smogla snage da preuzme stvar u svoje ruke i da, kao većinski vlasnik, počne da se pita, jer se dosad isključivo pitao manjinski vlasnik, a mi, građani Bečeja, koji smo davali pare, nismo se pitali ni za šta, ni za kvalitet usluge koje smo dobijali, ni za trošenje sredstava. Tamo ima raznih troškova, direktor je bio iz Ade, poslovođa iz Temerina, knjigovodstvena agencija iz Temerina, advokati iz Novog Sada… Izgleda da su Bečejci po njihovom mišljenju jako nesposobni. Ja mislim da u Bečeju ima mnogo sposobnih ljudi i trudićemo se da to i pokažemo“, rekao je Feješ.

Kako je formirano Potisje?

U prvim danima januara još se nije znalo da li će biti promenjeni osnivački akti Potisja, prema kojima, recimo, manjinski vlasnik firme (Aliska tera, 49 odsto) bira direktora, a ne većinski (opština Bečej, 51 odsto), ne zna se ni zbog čega je napravljen ugovor da manjinskom vlasniku pripada 8 odsto godišnjeg neto prihoda, a ima nejasnoća i u vezi sa osnivačkim dokumentima i kapitalom Potisja.
Podsetimo da je početkom 2013. godine formiran tim opštine da ispita situaciju u Potisju i da pokuša da reši probleme, međutim, do kraja 2015. godine javnost nije saznala šta je uradio taj tim.
Potisje d.o.o. formirano je 18. aprila 2008. godine, kada su predsednik opštine Bečej Dušan Jovanović i direktor komunalne firme Aliska tera d.o.o. iz Seksarda Ferenc Balaž Telđeši u svečanoj sali opštine Bečej potpisali ugovor na 20 godina o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Potisje i time formirali preduzeće za gazdovanje smećem u opštini Bečej. Do tada je taj posao obavljalo Javno preduzeće Komunalac.
Sredinom aprila 2008. godine potpisana su tri dokumenta. Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Potisje potpisali su direktor Aliske tere Ferenc Balaž Telđeši i predsednik opštine Bečej Dušan Jovanović. O tom dokumentu su imali saznanja odbornici Skupštine opštine Bečej kao osnivači Potisja, čije je opština Bečej većinski vlasnik.
U ugovoru o osnivanju piše da se za direktora imenuje Laslo Kiralj iz Ade (inače, direktora biraju članovi Potisja na prvoj sednici Skupštine Potisja, osim prvog direktora, koji je određen Ugovorom o osnivanju). Pravo da predlaže direktora ima manjinski vlasnik firme, Aliska tera. Istog dana kada je potpisan Ugovor o osnivanju Potisja direktor Aliska tere Ferenc Balaž Telđeši i predsednik Skupštine opštine Bečej Dušan Jovanović (u ime Skupštine opštine Bečej) potpisali su i Sindikalni sporazum s „rokom trajanja“ od 20 godina. Interesantno je da se u pretposlednjem (14) članu sporazuma navodi: „Stranke se obavezuju da će sadržinu ovog ugovora i svih informacija povezanih sa istim tretirati strogo poverljivo. Obaveza čuvanja tajne će ostati na snazi još 5 godina nakon prestanka ovog ugovora po bilo kom pravnom osnovu“.
Sindikalni sporazum ne bi smeo da bude tajni prevashodno zbog toga što je Potisje preduzeće u većinskom vlasništvu opštine Bečej, a građani Bečeja imaju pravo da znaju šta se dešava u preduzeću čiji su većinski vlasnici. Redakcija Bečejskog mozaika pretpostavlja da je „tajnost“ potrebna zbog 11. člana Sindikalnog sporazuma u kom se navodi: „Stranke se sporazumeju da će investitor (firma Aliska tera iz Seksarda; prim. a.) sam ili putem društva koje on odredi (privredno društvo koje je delimično ili u potpunosti u njegovom vlasništvu) za potrebe Društva (Potisje; prim. a.) davati tehničke, privredne, finansijske savete i pružati usluge. U odnosu na sadržinu istih, stranke će da zaključe ugovor o menadžmentu na vremenski period od 20 godina. Za pružanje usluge investitoru ili društvu koje on odredi – u slučaju profitabilnog privređivanja Potisje-Bečej d.o.o Bečej – pripada naknada u visini od 8 % godišnjeg neto prihoda Potisje-Bečej d.o.o. Bečej“.
Ugovor o menadžmentu koji je sastavni deo Sindikalnog sporazuma 14. aprila 2008. godine zaključili su direktor Potisja Laslo Kiralj i poslovodni direktor Aliska tere Ferenc Balaž Telđeši. „Tema“ Ugovora o menadžmentu je naknada Aliska teri za tehničke, privredne i finansijske savete i pružanje usluga. Rok važenja ugovora je 20 godina. Usluge obuhvataju sledeće domene, piše u ugovoru: „tehničko savetodavanje i pružanje usluga“, „administrativno i finansijsko savetodavanje i usluge“ i „domen finansija“. U ugovoru stoji i da Aliska tera „kvartalno sastavlja rezimirani izveštaj o svojim obavljenim uslugama koji će poslovodni direktor Potisje-Bečej d.o.o. Bečej uz ocenjivanje verifikovati“.
Od proleća 2008. godine do danas u lokalnom parlamentu i na konferencijama za novinare udruženja i političkih partija više puta su postavljena pitanja o zakonitosti osnivanja, a potom i o radu firme Potisje.
Zbog svih nejasnoća, predsednik opštine i Opštinsko veće su 2010. godine zatražili eksternu reviziju poslovanja Potisja, koju je obavila budžetska inspektorka. Kontrolu propisa u oblasti materijalno-finansijskog poslovanja Potisja u periodu od 1.9.2008. do 31.12.2009. godine budžetska inspektorka je sprovela od 29. aprila do 21. juna 2010. godine. Međutim, zapisnik koji je inspektorka podnela Opštinskom veću je bez konkretnih navoda šta je procesno i materijalno pogrešeno, da li su propusti koji su eventualno počinjeni kažnjivi ili ne, koji su rokovi za otklanjanje nedostataka. Interesantno je da prilikom kontrole budžetske inspektorke, Potisje nije imalo sva dokumenta u svom sedištu.

Direktora predlaže manjinski vlasnik

Od 2008. godine do danas Potisje je imalo pet direktora.
Prvi direktor Potisja bio je Laslo Kiralj iz Ade, da bi njegovo mesto na jesen 2009. godine zauzeo Mikloš Kevari iz Seksarda (inače penzioner). Krajem 2010. godine, međutim, dolazi do novog obrta: mesto Kevarija zauzima zaposleni u Potisju, Bečejac Čaba Štefaniga na zahtev predsednika opštine Bečej, koji predstavlja većinskog vlasnika (opštinu) u Skupštini Potisja. Potom su, u januaru 2011. godine, umesto privremenog rukovodioca, predstavnici Aliska tere postavili novog, odnosno starog direktora: Lasla Kiralja.
Kiralj je 24. decembra 2015. godine smenjen, a njegovo mesto je zauzeo Zoltan Feješ iz Bečeja.

Izveštaj DRI: Nepravilnosti u poslovanju 2014. godine

Državna revizorska institucija (DRI) je 15. decembra 2015. godine objavila Izveštaj o reviziji finansijskih izveštaja i pravilnosti poslovanja Potisje-Bečej d.o.o. za komunalne usluge za 2014. godinu.
Potisju je poveren posao odnošenja smeća na 20 godina.
O tome DRI u izveštaju navodi da prema Zakonu o komunalnim delatnostima Potisju je moglo biti povereno obavljanje komunalne delatnosti „najduže na period do 5 godina, osim u slučaju kada Društvo, ugovorom preuzme obavezu ulaganja sredstava u predmetnu delatnost, i kada se komunalna delatnost može poveriti najduže do 25 godina. Obzirom da Društvo ugovorom nije preuzelo obavezu ulaganja sredstava na način predviđen članom 11. Zakona o komunalnim delatnostima, poveravanje delatnosti nije moglo trajati duže od 5 godina“.
U izveštaju DRI o radu Potisja navedeno je još niz nepravilnosti.
Državni revizor je skrenuo pažnju, recimo, na okolnosti osnivanja Potisja i naveo da Odluka o osnivanju Društva predstavlja akt suprotan Zakonu o lokalnoj samoupravi, koji članom 32. tačka 8. propisuje da Skupština opštine može da osniva službe, javna preduzeća, ustanove i organizacije, kao i tada važećem Zakonu o komunalnim delatnostima, koji je u članu 8. stav 1. Zakona o komunalnim delatnostima, propisivao da za obavljanje komunalnih delatnosti, opština može osnovati javno komunalno preduzeće ili obavljanje komunalne delatnosti može poveriti drugom preduzeću. „Na osnovu navedenih propisa proizilazi da opština Bečej nije imala zakonski osnov za osnivanje bilo koje forme privrednog društva za obavljanje komunalne delatnosti, a u skladu sa tim, ni Društva za pružanje komunalnih usluga Potisje-Bečej doo“, piše u izveštaju.
Dalje se navodi da komunalna usluga – iznošenje smeća sa teritorije opštine Bečej, prema članu 20. tačka 5. Zakona o lokalnoj samoupravi, predstavlja obavezu opštine Bečej da organizuje obavljanje ove komunalne delatnosti na način kojim se obezbeđuje zadovoljavanje potreba korisnika komunalnih usluga, a u formi koja je predviđena članom 8. stav 1. Zakona o komunalnim delatnostima, te stoga ne može predstavljati pravo koje opština može prenositi, odnosno ulagati u kapital privrednog društva. „Predsednik opštine je zaključio dva ugovora kojima se na različit način uređuju isti odnosi, a kako se iz sadržine i forme navedenih ugovora može utvrditi da je Sindikalni sporazum zaključen pre Ugovora o osnivanju društva, a polazeći od pravnog pravila da kasniji akt derogira raniji, Sindikalni sporazum je nakon zaključenja Ugovora o osnivanju prestao da proizvodi pravno dejstvo. Skupština opštine Bečej je donela Odluku o poveravanju obavljanja komunalne delatnosti sakupljanja, odvoženja i odlaganja smeća i drugih prirodnih i veštačkih otpadaka na teritoriji Opštine Bečej društvu Potisje-Bečej, doo, a da tom prilikom nije sprovela postupak javnog konkursa, što je u suprotnosti sa članom 12. Zakona o komunalnim delatnostima („Službeni glasnik RS“, br. 16/97 i 42/98), a kako nisu bili ispunjeni ni uslovi za poveravanje komunalne delatnosti neposrednom pogodbom, pomenuta Odluka suprotna je odredbama člana 12. Zakona o komunalnim delatnostima i člana 25. Odluke o komunalnim delatnostima Opštine Bečej. Kako Društvo ugovorom nije preuzelo obavezu ulaganja sredstava na način predviđen članom 11. Zakona o komunalnim delatnostima, poveravanje obavljanja delatnosti nije moglo trajati duže od 5 godina“, piše državni revizor.
DRI navodi i ključne nepravilnosti u reviziji pravilnosti poslovanja: poslovni plan Potisja za 2014. godinu nije usvojio osnivač, opština Bečej; Potisje nije uspostavilo adekvatan sistem finansijskog upravljanja i kontrole u skladu sa Pravilnikom o zajedničkim kriterijumima i standardima za uspostavljanje, funkcionisanje i izveštavanje o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru; kao korisnik javnih sredstava nije uspostavilo internu reviziju; u toku 2014. godine bez postupka javne nabavke izvršilo je nabavke dobara i usluga u ukupnoj vrednosti od 9.801 hiljadu dinara, iako nisu postojali razlozi za izuzeće od primene iz člana 7., 122. i 128. Zakona o javnim nabavkama; nenovčano ulaganje u vidu isključivog prava na iznošenje smeća sa teritorije opštine Bečej na vremenski period od 20 godina, koje je ustanovljeno osnivačkim aktima Potisja, evidentirano na računu nematerijalnih ulaganja u suprotnosti je sa Zakonom o privrednim društvima; Potisje nije ustrojilo analitičku evidenciju materijala prema vrsti, količini i vrednosti; nije izvršilo popis imovine i obaveza (nije izvršilo usklađivanje prometa i stanja glavne knjige sa dnevnikom, i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom, pre popisa imovine i obaveza i pre sastavljanja godišnjih finansijskih izveštaja, nije izvršilo popis ostalih potraživanja iz specifičnih poslova u iznosu od 1.315 hiljada dinara i drugih potraživanja u iznosu od 1.551 hiljadu dinara, nije ustrojilo pomoćne knjige u kojima se vode analitičke evidencije za nematerijalnu imovinu, postrojenja i opremu, alat i inventar i
zalihe, nije vrednosno obradilo popisne liste opreme, alata i inventara, niti je iskazan inventarni broj, broj i naziv konta osnovnih sredstava, a nije obezbeđen ni podatak o ukupnom iznosu nabavne vrednosti i ispravke vrednosti istih, nije usaglasilo stvarno stanje alata i inventara sa knjigovodstvenim stanjem, nije izvršilo popis ni evidentiranje u svojim poslovnim knjigama u okviru vanbilansne evidencije, tuđih osnovnih sredstava po zaključenom ugovoru o zakupu sa Bečejskom pekarom, a.d. Bečej); Predlog za indirektan otpis potraživanja od fizičkih i pravnih lica u ukupnom iznosu od 19.397 hiljada dinara prihvaćen je od strane članova Društva sa zakašnjenjem, što je odložilo predaju finansijskih izveštaja za 2014. godinu u predviđenom zakonskom roku; Potisje ne vrši obračun zatezne kamate na ime nenaplaćenih dospelih potraživanja od fizičkih i pravnih lica, iako je na ispostavljenim računima navedeno da će se za neblagovremeno plaćanje zaračunavati zakonska zatezna kamata; nije ostvarilo pravo na refundaciju sredstava po osnovu bolovanja preko 30 dana u iznosu od 344 hiljade dinara koje potiču iz ranijih godina; obračun zarada je vršen bez zaključenog Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu, a prema odredbama Zakona o radu, pri čemu nije izvršeno usklađivanje važećeg Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova sa Zakonom o radu; ugovori sa zaposlenim licima zaključivani su za radna mesta koja nisu definisana u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji poslova, kao i sa licima koji ne poseduju odgovarajuću stručnu spremu; isplaćivane su naknade za rad predsedniku i članovima Odbora revizora, iako stupanjem na snagu Zakona o privrednim društvima nije predviđeno postojanje istog; Potisje je izvršilo evidentiranje troškova za usluge održavanja vozila u iznosu od 4.670 hiljada dinara, kao i troškove savetodavnih usluga u iznosu od 4.501 hiljada dinara na osnovu faktura, koje u prilogu nemaju dokaz da je usluga stvarno izvršena pa se navedene fakture ne mogu smatrati računovodstvenim ispravama, naveo je DRI u izveštaju.

Rok za otklanjanje nepravilnosti tri meseca

Državna revizorska institucija preporučila je Potisju da uspostavi sistem finansijskog upravljanja i kontrole u skladu sa Pravilnikom o zajedničkim kriterijumima i standardima za uspostavljanje, funkcionisanje i izveštavanje o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru; uspostavi internu reviziju; u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji poslova sistematizuje radno mesto u okviru kojeg će se obavljati poslovi javnih nabavki; u svom Pravilniku o računovodstvu i računovodstvenim politikama definiše korisni vek trajanja i stope amortizacije za nematerijalnu imovinu i opremu; ustroji analitičku evidenciju materijala, kao i da osnov za evidentiranje troškova materijala bude računovodstvena isprava-trebovanje materijala; godišnji popis imovine i obaveza sprovede u celosti i da izvrši usaglašavanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom; u poslovnim knjigama izvrši usaglašavanje analitičke evidencije potraživanja od kupaca u zemlji-fizička lica sa iznosima sintetičke evidencije u glavnoj knjizi iskazanim u finansijskim izveštajima; sačini pisanu proceduru u kojoj bi bio utvrđen način naplate potraživanja, slanje opomena, zaključivanje sporazuma o reprogramu duga i postupak utuženja, a u cilju blagovremene i efikasnije naplate potraživanja; izvrši usaglašavanje potraživanja za više plaćen porez na dobit sa iskazanim stanjem obaveza za porez na dobit koje se vodi kod Poreske uprave; donese Pravilnik o blagajničkom poslovanju; donese interni akt o upotrebi službenih vozila i potrošnji goriva, sa normativima potrošnje po tipovima vozila, kao i da zaključivanjem Ugovora sa manjinskim osnivačem o korišćenju putničkog vozila „Škoda Fabia“ od strane direktora, reguliše sva pitanja vezana za korišćenje službenog vozila i naknadu troškova goriva; uskladi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova sa članom 24. Zakona o radu, na način da utvrdi vrstu zahtevane stručne spreme za svako radno mesto; donese Pravilnik o korišćenju službenih mobilnih telefona, kojim će regulisati sva prava i obaveze zaposlenih po pitanju korišćenja mobilnih telefona; sačini Pravilnik o troškovima reprezentacije.
Na osnovu člana 40. stav 1. Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, Potisje je dužno da podnese Državnoj revizorskoj instituciji pisani izveštaj o otklanjanju otkrivenih nepravilnosti u roku od 90 dana, počev od narednog dana od dana uručenja izveštaja.

Bilans uspeha

Potisje je 2014. godine ostvarilo neto dobitak u iznosu od 44.000 dinara, kao razliku ukupnih prihoda u iznosu od 56.675.000 dinara i ukupnih rashoda u iznosu od 56.631.000 dinara. U segmentu poslovnih prihoda i rashoda ostvarilo je dobitak, dok je u okviru finansijskih prihoda i rashoda, prihoda i rashoda od usklađivanja vrednosti ostale imovine po fer vrednosti i ostalih prihoda i rashoda ostvarilo gubitak.

Savetodavne usluge

Troškovi neproizvodnih usluga u Potisju iskazani su u iznosu od 5.152.000 dinara, a čine ih troškovi savetodavnih, advokatskih, zdravstvenih usluga, troškovi pranja vozila i kupovine stručne literature. Troškovi savetodavnih usluga u iznosu od 4.501.000 dinara, evidentirani su na osnovu računa broj HU-12587142-2-1 ispostavljenog od strane manjinskog osnivača Aliska tere iz Mađarske. U izveštaju DRI se navodi da je predmetni račun ispostavljen po osnovu Ugovora o menadžmentu od 18.04.2008. godine kojim je predviđeno da će manjinskom osnivaču pripasti 8% od godišnjeg neto prihoda za pružene savetodavne usluge u slučaju profitabilnog privređivanja Potisja. Na dan 31.12.2014. godine sačinjen je obračun za savetodavne-menadžerske usluge u kojem su iskazani ukupno ostvareni poslovni prihodi po osnovu iznošenja smeća u 2014. godini, u iznosu od 56.176.000 dinara, te u skladu sa zaključenim Ugovorom o menadžmentu, manjinskom osnivaču pripada 4.501.000 dinara. Navedeni obračun za savetodavne usluge upućen je inopartneru Aliska teri kao osnova za sastavljanje računa za izvršene savetodavne usluge za 2014. godinu. Za obavljene usluge Aliska tera je bila u obavezi da sačinjava kvartalne izveštaje i dostavlja ih Potisju. U postupku revizije državnim revizorima je prezentovan jedan izveštaj o izvršenim uslugama za 2014. godinu od Aliska tere. Na osnovu celokupne dokumentacije DRI je utvrdila da Potisje ne poseduje kvartalne izveštaje za izvršene savetodavne usluge u 2014. godini, već samo jedan izveštaj na kraju godine, bez imena konsultanata koji su vršili savetodavne usluge, troškova koji su nastali za njihovo direktno angažovanje, kao i perioda angažovanja.
„Računovodstvena isprava, ispostavljena na ovakav način, ne predstavlja validan dokaz o nastaloj poslovnoj promeni, u smislu člana 8. i člana 9. Zakona o računovodstvu, jer se istim ne dokazuje da je usluga stvarno izvršena, te rashodi po tom osnovu u iznosu od 4.501.000 dinara, koji su evidentirani u poslovnim knjigama nisu nastali u svrhu obavljanja delatnosti“, navodi državni revizor.

Inostrani dobavljači?

Obaveze prema dobavljačima u inostranstvu u iznosu od 7.570.000 dinara (60.593 evra), u celosti se odnose na neizmirene obaveze prema preduzeću Aliska tera. Na zahtev revizora za nezavisnom potvrdom salda, inopartner Aliska tera je dostavila obaveštenje da u svojim poslovnim knjigama na dan 31.12.2014. godine ima iskazana potraživanja od Potisja u ukupnom iznosu od 98.783 evra. Tokom postupka revizije, dana 01.10.2015. godine, stornirana je faktura inopartnera broj HU 12587142 od 31.12.2013. godine za savetodavne usluge za 2013. godinu po Ugovoru o menadžmentu od 18.04.2008. godine u iznosu od 38.049 evra.
Nakon ispravke, usaglašeno je stanje potraživanja i obaveza u poslovnim knjigama Potisja sa firmom Aliska tera.

Zaposleni i zarade

Tokom 2014. godine ukupan broj zaposlenih je smanjen za 10 osoba. Na kraju 2014. godine u Potisju je bilo zaposleno 30 radnika. U ukupnim rashodima za 2014. godinu troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi učestvuju sa
46,53 %.

B.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *