Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Rodna (ne)ravnopravnost u lokalnoj samoupravi: Na najvažnijim funkcijama su muškarci

Rodna (ne)ravnopravnost u lokalnoj samoupravi: Na najvažnijim funkcijama su muškarcitrg_fontane

Prema Globalnom izveštaju o rodnim razlikama u 2012. godini, na listi Svetskog ekonomskog foruma među 135 država Srbija se nalazi na 50. mestu po rodnoj ravnopravnosti. Zemlje su rangirane prema sposobnosti da uklone rodne razlike u četiri ključna sektora – u pristupu zdravstvu, obrazovanju, učešću u političkom životu i ekonomskoj jednakosti.

Kada je reč o ekonomskoj ravnopravnosti žena i muškaraca Srbija zauzima 67. mesto u svetu, po ravnopravnosti u platama za isti rad nalazi se na 76. mestu, po pristupu obrazovanju je na 61, po pristupu zdravstvu na 91, a po ravnopravnosti u učešću u političkom životu na 40. mestu.
Zakonom o ravnopravnosti polova, koji je donet 2009. godine, propisuje se ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog života, jednak položaj i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i sloboda, ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada itd.
S obzirom na to da se u lokalnoj zajednici najneposrednije ostvaruju prava i zadovoljavaju potrebe i interesi građanki i građana, potrebno je posvetiti pažnju stvaranju uslova za punu ravnopravnost žena i muškaraca. Međutim, u većini lokalnih samouprava rodna ravnopravnost ne postoji ni kada govorimo o raspodeli funkcija i broja poslanika u lokalnom parlamentu, gde bi trebalo da bude najmanje 30 odsto žena.

Gde je nestala Komisija?

Zakon o ravnopravnosti polova je lokalnim samoupravama naložio organizovanje mehanizma koji bi trebao da uspostavi politiku jednakih mogućnosti za sve. U opštini Bečej je pre godinu dana formirana Komisija za unapređenje rodne ravnopravnosti, u čijem su sastavu bile Erna Kiš Čisar, Marijana Đaković, Pal Šandor, Aniko Mandić, Elvira Kočiš, Eržebet Ferenc i Jelena Brankov-Čerevicki, koja je tada rekla da će komisija da uradi istraživanje i rodnu statistiku, na osnovu koje će moći da se planiraju dalji koraci ka uspostavljanju rodne ravnopravnosti u Bečeju. Međutim, tokom proteklih godinu dana niko više nije spominjao ni komisiju, ni istraživanje niti rodnu ravnopravnost.

U lokalnoj samoupravi u Bečeju princip o 30 posto zastupljenosti žena manje-više je poštovan što se tiče lokalnog parlamenta. U aktuelnom sazivu Skupštine opštine Bečej od 36 odborničkih mesta ženama pripada 13 (36,1 posto), pet više nego u prethodnom sazivu, kada je u radu bečejske skupštine učestvovalo 8 žena (22,22 posto), dok je u pretprošlom sazivu bilo 10 žena (27,77 posto), a nakon izbora 2000. godine u Skupštini opštine Bečej bilo je samo četiri poslanice (11,08 odsto).
Od 21 odbornika iz redova stranaka na vlasti, 8 su žene (38 posto), a među strankama u opoziciji žene čine 33,3 posto, od 15 odbornika pet je ženskog pola. Raspored rodne zastupljenosti u strankama izgleda ovako: u Srpskoj naprednoj stranci od 8 odborničkih mesta tri su poverena ženama, u okviru grupacije Preokret za Bečej (LDP, SPO) od devet odbornika dve su žene, a odbornička grupa „Za Bečej“ (bivši članovi SVM-a) od četiri odbornička mesta jedno je poverila ženi.
U Demokratskoj stranci od 10 odbornika tri su žene, a u stranci Saveza vojvođanskih Mađara od pet odborničkih mesta dva su poverena ženama.
Za razliku od prošlog i pretprošlog saziva Opštinskog veća, kada je u opštinskoj vladi sedela samo jedna žena, Ilona Varnju (DSVM), sada od devet članova dve su žene, Andrea Galgo Ferenci, koja je zadužena za obrazovanje, kulturu i civilne organizacije i Svetlana Vuletić, koja se bavi upravom i propisima.
Na najvažnijoj funkciji u opštini, na mestu predsednika opštine nije žena, muškarci su i na funkcijama predsednika Skupštine opštine, načelnika Opštinske uprave, direktora u javnim preduzećima. Samo su funkcije zamenika predsednika opštine i sekretara i zamenika sekretara Skupštine opštine poverene ženama, Tamari Ivanišević, Оršоlјi Моmčilоvić i Drаgici Skаkić.
Od četiri javna preduzeća (Direkcija za izgradnju, Toplana, Vodokanal, Komunalac) ni u jednom u direktorskoj fotelji ne sedi žena. Preduzeće za gazdovanje smećem „Potisje“ (zajedničko preduzeće opštine i firme iz Mađarske) i preduzeće Gas d.o.o. (firmu su formirali NIS i bečejska Toplana) vode muškarci. Muškarac se nalazi i na čelu OSC-a „Mladost“, Doma zdravlja, dok su žene na direktorskim mestima u obrazovnim ustanovama i ustanovama kulture. Od sedam osnovnih škola koliko ih ima na teritoriji opštine Bečej, žene su na mestu direktora u školama „Sever Đurkić“ i „Šamu Mihalj“ u Bečeju, „Svetozar Marković“ u Bačkom Gradištu, i u ŠOSO „Bratstvo“, u Ekonomsko-trgovinskoj i Tehničkoj školi i u muzičkoj školi. Predškolsku ustanovu „Labud Pejović“ takođe vodi žena. Od tri ustanove kulture, u dve direktorsku funkciju imaju žene, u Narodnoj biblioteci i Gradskom muzeju, a od pre nekoliko meseci i Turističku organizaciju vodi žena. Centrom za socijalni rad već duži niz godina rukovodi žena, a žene se nalaze i na čelu Poreske uprave i Prekršajnog suda u Bečeju.

LJ.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *