Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Sindikalisti i PIK: Prvo uvek za, posle uvek protiv

Sindikalisti i PIK: Prvo uvek za, posle uvek protivtrg_fontane

Mada je 2007. godine „gazda Nicović“ dočekan uz ushićenje i radnika i sindikalista PIK-a, 2011. godine (do danas) se on smatrao – s razlogom – odgovornim za propast nekadašnjeg dragulja Bečeja.

Sindikalisti su u većini slučajeva podržavali aktuelnu vlast što u firmi, što u politici, sve dok nisu promenili svoje mišljenje.
Tako je bilo i u leto 2011. godine, kada su vođe PIK-ovih sindikata saopštile novinarima da su nezadovoljni ponašanjem (bivšeg) gazde Đorđija Nicovića. Rekli su da je od kraja 2008. godine do početka 2011. trajalo otežano poslovanje PIK-a, a situacija je dodatno pogoršana podizanjem kredita od oko 9 miliona evra na ime PIK-a. Novac je kao kratkoročnu pozajmicu koristila firma „Irva investicije“ Đorđija Nicovića. Nicović je taj iznos 2009. godine preveo u dugoročnu pozajmicu i tada je počela agonija PIK-a i zaposlenih, saopštili su sindikalisti. Zaduživanje kombinata je nastavljeno kupovinom mehanizacije i opreme (poljoprivredne mašine, laptopovi…) preko lizinga u vrednosti od oko 800.000 evra, koja se koristi u drugim firmama Đorđija Nicovića u Banatskom Brestovcu, Plandištu i Belom Blatu, a do maja ove godine PIK je platio oko 450.000 evra mašine koje ne koristi, objasnili su predstavnici dva sindikata PIK-a Branislav Šekerović i Aleksandar Pešić na konferenciji za novinare.
Pored toga, PIK je kupio i jednog konja za 145.000 evra (14,5 miliona dinara), a životinja je odneta u Beograd, dok je u ergeli Fantast smanjen broj konja jer su poklanjani drugim ergelama.
Sindikalisti su naveli i da je tokom 2010. godine PIK prodao ribu za oko 40 miliona dinara, a roba nije naplaćena, „jer se ne zna ko je kupac“.
Inače, običaj da nestaju stvari i životinje iz PIK-a „Bečej“ nije novost. Da podsetimo, takav običaj je postojao i ranije, u vreme direktora Dragana Satarića, kada su prasići u ogromnom broju (više hiljada) umeli da nestanu iz firme.

B.M.

Objavljivanje dodatka omogućio je Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *