Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Siniša Šijačić, direktor Doma zdravlja Bečej: Sačuvati ono što imamo

Siniša Šijačić, direktor Doma zdravlja Bečej: Sačuvati ono što imamotrg_fontane

Kraj kalendarske 2010. godine za preduzeća i ustanove znači izradu završnih izveštaja, kalkulacija, obračuna i sumiranje utisaka.

Vaga se urađeno sa planiranim, očekivano sa ostvarenim i računi obično nisu zadovoljavajući. Međutim, takva situacija nije u Domu zdravlja Bečej gde su veoma zadovoljni 2010. godinom. Direktor, doktor Siniša Šijačić je ocenio prošlu godinu kao „tešku, ali uspešnu“.
– Nismo mnogo planirali u odnosu na neke ranije godine, kada je dosta toga kupljeno, jer smo očekivali da će biti teško, a po svemu sudeći 2011. godina će biti još teža. Finansijski problemi su najizraženiji, ali i kadrovski, odnosno smanjenje broja zaposlenih, a i mnoga pravila u smislu organizacije rada u zdravstvenom sistemu su se menjala, tako da smo se i mi prilagođavali.

Vakcinišite se!

Godinama nabavljamo oko 700 vakcina za vakcinisanje protiv sezonskog gripa. Sa tih 700 vakcina smo pokrivali ugrožene grupe stanovnika i starije od 65 godina. Ove godine smo, takođe, nabavili 700 vakcina i možemo ih još nabaviti, ako bude potrebe za tim. Do sada se oko 450 građana vakcinisalo. Mogu svi građani da se besplatno vakcinišu, bez ograničenja, uz zdravstvenu knjižicu. U selima treba da se obrate svom lekaru, a u Bečeju doktorici Miodragović u Medicini rada. Na kraju bih skrenuo pažnju i apelovao na građane da svi koji nisu, izaberu svog lekara, jer je do sada samo 66% građana izabralo svog lekara, a to je važno i zbog kapitacije i zbog eventualnog dobijanja zdravstvene usluge.

Da li ste ostvarili sve što ste planirali za 2010. godinu?

– Mogu da kažem da smo uradili i više od planiranog. Kupili smo nekoliko klima uređaja, za ordinacije i čekaonice, i to svake godine kontinuirano radimo, imamo razvijen informacioni sistem od 2006. godine, pa smo obnavljali računare i prateće komponente. Kupili smo, što je bio veći izdatak od 600.000 dinara, jednu profesionalnu veš mašinu, zatim mikroskop da bi mogli da se analiziraju rezultati Papa testa, obnovili smo klupe u čekaonicama u centralnoj zgradi, a nabavili smo jedan savremen biohemijski aparat, jer je stari bio nedovoljan za naše potrebe. Planiramo da nabavimo i jedan hematološki aparat, jer imamo aparat koji smo kupili pre 3-4 godine, ali se pokazalo da je i njegov kapacitet postao mali za naše potrebe. Onda će laboratorija biti adekvatno i savremeno opremljena prema potrebama građana Bečeja, zatim doktor Mihajlović završava specijalizaciju iz kliničke biohemije, što je dodatni kvalitet za rad laboratorije. Ostaje nam de se izborimo sa cenama i potrošnjom reagenasa. Takođe smo nabavili jedno putničko vozilo, s obzirom na to da smo ove godine otvorili još jedno odeljenje u Domu zdravlja, a to je odeljenje kućnog lečenja. Odeljenje će uz zakazivanje, zbrinjavati nepokretne pacijente i ova usluga je besplatna, a u nju su uključeni svi lekari iz službe za zdravstvenu zaštitu odraslih i šest medicinskih tehničara, odnosno sestara. Završavamo optičko umrežavanje informacionog sistema koje će u toku sledećih nekoliko dana biti pušteno u funkciju, jer smo prethodno imali wirelles vezu između naših 14 objekata, što se pokazalo kao neadekvatno i stvaralo nam probleme u radu. Od ove godine je u funkciji i sajt Doma zdravlja na kojem građani mogu dobiti određene informacije. Adresa sajta je www.dzbecej.rs. Značajna stvar koju smo uradili jeste i renoviranje podova i toaleta u dečjem dispanzeru. Ovo je prvo generalno sređivanje tog objekta od 1943. godine (kada je zgrada izgrađena) i u tome nam je pomogla lokalna samouprava, kao i kod kupovine putničkog vozila i umrežavanja informacionog sistema. Ono što je bilo predviđeno budžetom opštine, odnosno rebalansom budžeta za 2010. godinu, realizovano je upravo ovih dana.

Šta je sa elektronskim kartonima?

Mi smo uveli 2006. godine informacioni sistem, napravili bazu podataka i bili smo spremni da vremenom papirne kartone zamenimo elektronskim. Problem je što republička skupština još uvek nije završila zakonsku proceduru vezanu za validnost „elektronskog potpisa“ doktora u zdravstvenim ustanovama, a to je trebala da učini prošle godine. Iz tih razloga naši lekari godinama vode duplu evidenciju, i u papirnom i u elektronskom kartonu. Očekujemo da se taj problem reši u 2011. godini, da se olakša rad doktora i da više vremena može da se posveti pacijentu, a manje administraciji.

Kakvi su vam planovi za 2011. godinu?

– Vrlo skromni. Uz pomoć lokalne samouprave bismo pokušali da kupimo još jedan ultrazvučni aparat koji je neophodan u Službi za zdravstvenu zaštitu žena, odnosno ginekološkoj ordinaciji, jer se stari pokvario i ne može da se popravi. To nam je i najveća pojedinačna investicija koju planiramo za sledeću godinu od preko 30.000 evra. Zavisno od situacije razmatramo kupovinu dela opreme za specijalističke ambulante ili za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, a eventualno bi moglo da dođe u obzir i jedno sanitetsko vozilo za prevoz pacijenata. Zatim, u toku je uvođenje novog sertifikovanog softvera za E-karton, na koji bi trebali da pređemo do februara 2011. godine, a posle toga ćemo početi sa realizacijom nabavke softvera za čuvanje potrebnih dokumenata u elektronskoj formi, zatim tu je i kupovina servera, zamena računara, što sve iziskuje znatna materijalna sredstva. Pored već pomenute specijalizacije iz kliničke biohemije, početkom 2011. treba da dobijemo, odnosno da počne sa radom još jedan specijalista opšte medicine, pedijatar i jedan specijalista urgentne medicine. Ako uslovi dozvole i 2011. godine ćemo uputiti tri do četiri kolege, odnosno koleginice, na specijalizaciju. Po svim pokazateljima neće biti previše sredstava za sledeću godinu, praktično ćemo se orijentisati na održavanje ljudskih resursa i opreme koju imamo. S tim u vezi jedan od problema je taj što nam se kontinuirano smanjuje broj zaposlenih koje priznaje RZZO. Za većinu zaposlenih koji su otišli u penziju poslednjih nekoliko godina, nikada nam nisu priznali zamenu, a mi smo morali da zamenjujemo ljude na tim mestima. To nam je bila najveća problematika u 2010. godini. Komisija za racionalizaciju Ministarstva zdravlja, koja mora da da saglasnost da se primi neko, smanjivala je broj zaposlenih jer nije davala saglasnost da se zaposli neko nov. Mi moramo da zaposlimo ljude, a oni nisu priznati od strane RZZO.

M.T.

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *