Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Kako da kontrolišete one koje ste izabrali (1. deo)

Kako da kontrolišete one koje ste izabrali (1. deo)trg_fontane

Građani opštine Bečej ne koriste zakonske mogućnosti da kontrolišu one koji su izabrani, imenovani i postavljeni da ih predstavljaju u lokalnoj samoupravi, u mesnim zajednicama, ali i u lokalnim javnim preduzećima i ustanovama.

Pored nedostatka kontrole problem je i nedostatak inicijative građana koji retko koriste pravo da dobiju odgovore na svoja pitanja po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja; opštinskom ombudsmanu se obraćaju, ali u cilju rešavanja svojih privatnih problema, jedino su sve brojnije peticije grupa građana.
Ne može se očekivati da pojedinačne inicijative građana obezbede makar i delimičnu kontrolu rada lokalne vlasti i zato je potrebno uključiti u taj „posao“ nevladin sektor i pre svega medije, koji bi trebali da predstavljaju posrednika između vlasti i građana.
Upravo zato redakcija Bečejskog mozaika uz podršku Fonda za otvoreno društvo realizuje medijski projekat „Informisanjem do kritičke javnosti“ namenjen pre svega informisanju i edukaciji građana, koji može da doprinese i efikasnijoj kontroli rada lokalne vlasti.
U okviru projekta 29. maja je održana tribina sa građanima u naseljenom mestu Bačko Gradište, a u junu mesecu će biti organizovana tribina i u Bačkom Petrovom Selu kako bi građani u naseljenim mestima opštine, gde najteže stižu informacije o radu lokalne vlasti, bili upoznati s mogućnostima kontrole vlasti i korišćenja svojih, zakonom zagarantovanih, prava.
Na tribini u Bačkom Gradištu, koja je, zahvaljujući zaposlenima u tamošnjoj Narodnoj biblioteci, bila održana u prostorijama te ustanove, o tome kako građani mogu da utiču na odluke lokalne vlasti i Saveta Mesne zajednice, kako mogu da traže promene i kako mogu da kontrolišu na šta se troši njihov novac, govorili su Čaba Deli, zaštitnik građana (ombudsman) opštine Bečej, Zoran Kovač, načelnik Opštinske uprave lokalne samouprave i Kristina Demeter Filipčev, novinarka Bečejskog mozaika.
Građanima su na tribini bili podeljeni primerci Statuta opštine Bečej, formulari zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, kao i odgovor predstavnika Narodne biblioteke na zahtev novinara Bečejskog mozaika o broju i stručnosti zaposlenih i o zaradama u toj ustanovi.

Neposredna demokracija

Kristina Demeter Filipčev: Pretpostavljam da niko od vas ne bi voleo da neko drugi odlučuje o tome kako će se potrošiti plata koju ste sami zaradili. Prenesimo ovaj primer na funkcionisanje lokalne vlasti ili Mesne zajednice Bačko Gradište i shvatićemo zašto je potrebno da kontrolišemo lokalnu vlast i da se zalažemo za tzv. neposrednu demokraciju.
Naime, lokalni budžet pune građani, poreski obveznici i valjda je prirodno da imaju informacije, pre svega, o tome kako i na šta se troši njihov novac.
Učešće građana u vršenju vlasti je moguće na dva načina: jedan je da građani sami učestvuju na izborima kao kandidati za odbornike, a drugi način je da koriste zakonom i statutom opštine predviđene mogućnosti kontrole vlasti.
Građani na nekoliko načina mogu da utiču na rad lokalne samouprave: putem građanske inicijative, zbora građana, referendumom, putem pritužbi, javne ankete, peticijom.
Jednu od tih mogućnosti ste upravo vi, građani Bačkog Gradišta, iskoristili pre nekoliko nedelja, kada ste od predstavnika vlasti na zboru građana zatražili da se u vašem naseljenom mestu reše sporna pitanja u vezi sa vodosnabdevanjem. Pored toga, peticijom ste zatražili i smenu članova Saveta Mesne zajednice Bačko Gradište. Problem je u tome što vlast ponekad uzima u obzir peticije građana, a ponekad peticije nestaju u nečijim fiokama. Zato je važno da se građani organizuju, da nateraju svoje izabrane predstavnike, koji su odgovorni njima, da urade to što oni žele.
I sada jedna mala digresija: lokalna vlast, prvi put u poslednjih nekoliko godina, u toku maja je organizovala javnu anketu na teritoriji grada Bečeja. Pitala je, naime, građane Bečeja da li, po njihovom mišljenju, trgu u centru grada treba novo ime. Trg sada nosi ime Trg oslobođenja, međutim, u svakodnevnom jeziku se odomaćio naziv Pogača, a lokalna vlast želi da trgu nadene maštovito ime Glavni trg.

Uskoro će biti objavljeni rezultati anketiranja građana Bečeja, koji su mogli da odgovore na anketno pitanje samo uz prethodno prikazivanje nekog ličnog dokumenta, kako bi potom zaposleni u mesnim zajednicama proverili da li su upisani u birački spisak. Ovakvo proveravanje podataka građana u biračkom spisku, po mišljenju predstavnika kancelarije poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka, nije
kršenje prava građana, jer su građani o načinu anketiranja bili unapred obavešteni i njihovi lični podaci su bili provereni uz njihovu prethodnu saglasnost.
Slično anketiranje građana lokalna samouprava mogla je obaviti i pre nego što je promenila nazive ulica na teritoriji opštine, ali to nije učinjeno. Međutim, građani su sami mogli da iniciraju, recimo, referendum o promeni naziva ulica.
Građani mogu da utiču i na rad Saveta Mesne zajednice. Ukoliko nisu zadovoljni radom Saveta i transparentnošću rada, imaju pravo da zahtevaju promene. To pitanje ste vi u Bačkom Gradištu upravo i pokrenuli, a pitanje je da li će predstavnici Saveta odgovoriti na vaše zahteve.
Možete, naravno, da utičete i na rešavanje situacije u Parku prirode Biserno ostrvo koji se nalazi na teritoriji Mesne zajednice Bačko Gradište.

Neposredno učešće građana u ostvarivanju lokalne samouprave

U Statutu opštine Bečej navedene su mogućnosti neposrednog učešća građana u ostvarivanju lokalne samouprave (statut opštine se nalazi na sajtu opštine Bečej: www.becej.rs, ali samo na srpskom jeziku, mada bi trebalo da postoji verzija i na mađarskom jeziku, jer je u opštini Bečej u službenoj upotrebi i mađarski jezik). Statut je usvojila Skupština opštine 16. septembra 2008. godine.
U Statutu se navodi da građani opštine neposredno učestvuju u ostvarivanju poslova opštine putem građanske inicijative, zbora građana, referendumom, putem pritužbi građana i putem javne ankete.
Građanska inicijativa: Građani putem građanske inicijative predlažu Skupštini opštine donošenje akta kojim će se urediti određeno pitanje iz nadležnosti opštine, promenu Statuta ili drugih akata i raspisivanje referenduma u skladu sa zakonom. Opštinska uprava ima obavezu da pruži građanima stručnu pomoć prilikom formulisanja predloga sadržanog u građanskoj inicijativi. O predlogu građana Skupština opštine je dužna da održi raspravu i da dostavi obrazložen odgovor građanima u roku od 60 dana od dana dobijanja predloga. Građanska inicijativa je punovažno pokrenuta ako je lista potpisnika građanske inicijative sastavljena u skladu sa zakonom i ako je istu potpisalo najmanje 10% birača opštine, odnosno mesne zajednice, koji su upisani u birački spisak na dan predaje akta o građanskoj inicijativi.
Zbor građana: Zbor građana raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadležnosti organa opštine. Zbor građana se saziva za područje naseljenog mesta ili za područje mesne zajednice. Zbor građana saziva predsednik opštine, predsednik Skupštine opštine, ovlašćeni predstavnik mesne zajednice ili drugog oblika mesne samouprave, najmanje 30 građana sa prebivalištem na području za koje se zbor saziva i najmanje jedna četvrtina odbornika, najmanje osam dana pre dana održavanja.
Opštinska uprava ima obavezu da pruži pomoć sazivaču u sazivanju i pripremanju održavanja zbora građana. O sazvanom zboru, građani se obaveštavaju isticanjem akta o sazivanju zbora na oglasnoj tabli, preko sredstava informisanja ili na drugi uobičajen način.
Sazivač je obavezan da obavesti Opštinsku upravu o održavanju zbora. Zborom građana predsedava sazivač ili lice koje on ovlasti.
Zbor građana razmatra predloge i zauzima stavove o njima ako mu prisustvuje 5% birača prema poslednjem zvanično objavljenom rešenju o zaključenju biračkog spiska za izbor odbornika Skupštine opštine, sa područja za koje je zbor sazvan. Odluke na zboru građana se donose većinom prisutnih građana. Organi i službe opštine su dužni da u roku od 60 dana od dana održavanja zbora građana, razmotre zahteve i predloge građana i o njima zauzmu stav, odnosno donesu odgovarajuću odluku ili meru i o tome obaveste građane.
Referendum: Skupština opštine može na sopstvenu inicijativu, većinom od ukupnog broja odbornika, da raspiše referendum o pitanjima iz svoje nadležnosti. Skupština opštine je dužna da raspiše referendum o pitanju iz svoje nadležnosti, na predlog koji podnese najmanje 10% birača od ukupnog biračkog tela u opštini. Predlog sadrži potpis, prebivalište i JMBG birača, s tim da su validni potpisi birača koji su upisani u birački spisak na dan predaje predloga za raspisivanje referenduma.
Odluka putem referenduma je doneta ako se za nju izjasnila većina građana koja je glasala, pod uslovom da je glasalo više od polovine ukupnog broja građana opštine. Skupština opštine je dužna da raspiše referendum na delu teritorije opštine o pitanju koje se odnosi na potrebe, odnosno interese stanovništva tog dela teritorije, ako je lista potpisnika zahteva za raspisivanje referenduma sastavljena u skladu sa zakonom i ako je istu potpisalo najmanje 20% birača sa dela teritorije za koju se traži raspisivanje referenduma, a koji su upisani u birački spisak na dan predaje zahteva opštini. Zahtev sadrži potpis, prebivalište i JMBG birača, kao i formulisani predlog pitanja o kome treba da se izjasne građani putem referenduma.

Odluka putem referenduma na delu teritorije opštine je doneta ako se za nju izjasnila većina građana koja je glasala, pod uslovom da je glasalo više od polovine upisanih birača na teritoriji dela opštine na kom se organizovao referendum.
Pritužbe građana: Organi i službe opštine dužni su da građanima u ostvarivanju njihovih prava i obaveza daju potrebne podatke, objašnjenja i obaveštenja, da svima omoguće podnošenje pritužbi na svoj rad i na nepravedan rad i odnos zaposlenih u Opštinskoj upravi. Organi i službe opštine dužni su da ispitaju navode istaknute u pritužbi koji ukazuju na propuste i nepravilnosti u njihovom radu i da u skladu sa zakonom pokrenu odgovarajući postupak za sankcionisanje i otklanjanje propusta i nepravilnosti.
Organi i službe opštine moraju da daju podnosiocu pritužbe odgovore i informacije o tome da li je i kako je po pritužbi postupljeno u roku od 30 dana, ako podnosilac pritužbe to zahteva.
Javna anketa: Organi opštine mogu konsultovati građane o pitanjima iz svoje nadležnosti na osnovu odluke Skupštine opštine i Opštinskog veća, putem javne ankete. Odluka o anketi definiše pitanje, ciljeve i metode sprovođenja, javno obaveštenje građanima da se sprovodi, vreme sprovođenja, rokove podnošenja izveštaja, te oblik i sadržinu pismenog uverenja anketara.
Po završetku ankete, o rezultatima se otvara javna rasprava na prvoj sledećoj sednici Skupštine opštine.
Bliža pitanja sprovođenja ankete mogu se urediti posebnom odlukom Skupštine opštine.

Slobodan pristup informacijama od javnog značaja

Kristina Demeter Filipčev: Postoji još jedan vrlo efikasan način kontrole rada vlasti koji je omogućen zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Nažalost, građani opštine Bečej ne koriste mogućnosti koje pruža ovaj zakon. Osim novinara, poslednjih godina niko nije tražio podatke i dokumente, kopije računa, isplatnu listu zarada lokalnih funkcionera, podatke o tome kako je potrošen novac iz opštinskog budžeta, predviđen, recimo za funkcionisanje mesnih zajednica itd.
Zoran Kovač, načelnik Opštinske uprave lokalne samouprave, govori o tome na koji način građani mogu da dođu do informacija po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
Zoran Kovač: Ovaj zakon govori o tome da informacije od javnog značaja treba da budu dostupne svim građanima. Šta je informacija od javnog značaja? To je prvenstveno informacija kojom raspolaže organ javne vlasti koja je nastala u radu ili u vezi sa radom tog organa, koja se nalazi u nekom dokumentu, a odnosi se na sve ono gde postoje opravdani interesi javnosti da zna. Ko je organ javne vlasti? Zakon definiše državni organ, pokrajinske organe, odnosno organe teritorijalne autonomije, organe lokalne samouprave, to jest opštine, mesne zajednice kao organizacije kojima je povereno obavljanje javnih ovlašćenja. To su sve državni organi, a tu su i pravna lica (javna preduzeća i preduzeća) koje osniva i finansira, u delu od najmanje 51 posto, lokalna samouprava.
Šta čini sadržinu prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja, kako se ostvaruje i kako to izgleda? To je pravo na uvid u dokument koji sadrži informaciju, to jest, da vam stavimo dokument na raspolaganje, pravo na dobijanje kopije tog dokumenta, pod određenim uslovima, pravo da vam se na zahtev kopija dokumenta uputi poštom, faksom, elektronskom poštom ili na neki drugi način, kako već zahtevate. Prilikom postavljanja zahteva i davanja odgovora od strane organa vlasti, postoje neka osnovna načela. Jedno od osnovnih načela je zabrana diskriminacije novinara i javnih glasila u tom smislu da jedna informacija od javnog značaja mora biti pod jednakim uslovima dostupna svim sredstvima javnog informisanja, a to se odnosi i na građane, koji, bez obzira na državljanstvo, nacionalnost, veroispovest, moraju biti ravnopravni po pravima iz Ustava i zakona. Ipak, ova prava mogu biti ograničena. Kada se može isključiti i ograničiti slobodan pristup informacijama od javnog značaja? U slučajevima ako bi se time ugrozio život, zdravlje i sigurnost ljudi ili dobara nekog lica, ako bi se ometao neki krivični postupak, ili ako bi se sprečilo otkrivanje nekog krivičnog dela, ako bi to ugrozilo odbranu zemlje, javnu bezbednost, ili međunarodne odnose ili bitno umanjilo sposobnost države da upravlja ekonomskim procesima. Dakle, jeste informacija od javnog značaja, na primer, da će, hipotetički, evro vredeti 130 dinara, ali objavljivanje te informacije od javnog značaja danas bi značilo neki poremećaj na tržištu, ili kolaps tržišta, jer je evro danas 102 dinara. Ako je neka informacija označena kao državna, službena ili poslovna tajna, takođe neće biti dostupna po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
Neće biti odgovoreno ni na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja ukoliko je tražena informacija već negde objavljena ili je dostupna na internetu. Kada se odbija takav zahtev, tražiocu treba da bude objašnjeno gde može da nađe predmetnu informaciju.

Mesna samouprava

Radi zadovoljavanja opštih, zajedničkih i svakodnevnih potreba i interesa stanovništva, u naseljenim mestima se obrazuju mesne zajednice ili drugi oblici mesne samouprave.
Na teritoriji opštine postoje sledeće mesne zajednice: Mesna zajednica „Ing. Ivan Perišić“ Bečej, Mesna zajednica „Todor Dukin“ Bečej, Mesna zajednica „Bratstvo-jedinstvo“ Bečej, Mesna zajednica „8. oktobar“ Bačko Petrovo Selo, Mesna zajednica Bačko Gradište, Mesna zajednica Mileševo, Mesna zajednica Radičević i Mesna zajednica Poljanice.
Građani u mesnoj zajednici odlučuju o ostvarivanju svojih interesa i o solidarnom zadovoljavanju zajedničkih potreba. U tom cilju, građani u mesnoj zajednici utvrđuju sadržaj rada mesne zajednice i uređuju svoje odnose, u skladu sa mogućnostima, u oblastima uređivanja naseljenog mesta, zaštite i unapređenja životne sredine, brige o stvaranju boljih uslova života, vaninstitucionalne brige o socijalnim kategorijama stanovnika, realizacije uvedenog samodoprinosa i uvođenja novog itd.
Mesna zajednica ima Savet mesne zajednice koji broji od 9 do 18 članova. Članove Saveta biraju građani mesne zajednice, tajnim glasanjem. Uslovi za izbor sekretara mesne zajednice, način izbora i poslovi koje obavlja, regulišu se statutom mesne zajednice.
Mesna zajednica ima statut kojim se utvrđuju poslovi koje obavlja mesna zajednica, organi i postupak izbora, organizacija i rad organa, način odlučivanja itd. Skupština opštine daje saglasnost na statut mesne zajednice.
Na akt kojim se uređuje struktura i broj zaposlenih u mesnoj zajednici daje saglasnost Opštinsko veće.
Odlukom Skupštine opštine može se svim ili pojedinim mesnim zajednicama poveriti obavljanje određenih poslova iz nadležnosti opštine, uz obezbeđivanje za to potrebnih sredstava.

Da li organ može da ospori informaciju koja je objavljena? Može da se desi da organ da jednu informaciju, a da novinar ili neko drugi objavi drugačiju informaciju. U tom slučaju organ vlasti je ovlašćen da sam saopšti istinitu informaciju. Istinitu u smislu zakona i koja stoji kao takva u dokumentu kojim organ raspolaže i koju je dao kao informaciju od javnog značaja. Organ u tom slučaju, osim što saopšti informaciju, dužan je da omogući i uvid u dokument.
Postoji još jedna mogućnost ograničenja davanja informacija, a to je da neko nerazumno i često traži informacije i ako traži preveliki broj informacija.
Kristina Demeter Filipčev: U Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja nije precizirano šta znači često i nerazumno zahtevanje informacija.
Zoran Kovač: Ne može se definisati šta je to nerazumno i često ili šta je to preveliki broj informacija.
Kako se može zatražiti informacija od javnog značaja? Zakon kaže da se zahtev može podneti putem dve propisane forme – postoji pismeni i usmeni zahtev. Vi možete koristiti bilo koju formu zahteva, nezavisno od one koju je organ propisao i on je dužan da to uzme u obzir kao validan zahtev ukoliko ispunjava osnovne uslove (naziv organa kome se obraćate, ime, prezime, adresa osobe koja traži informaciju i precizan opis informacije koja se traži). Ne morate navesti razloge zbog kojih tražite informaciju. Najbitnije je da vodite računa o opisu informacije koju tražite, da budete precizni, da bi organ precizno mogao da vam odgovori. Ako organ smatra da zahtev ima određenih nedostataka, on će vas pozvati da ih u roku od 15 dana otklonite, a ako ih ne otklonite, može se doneti zaključak o odbacivanju takvog zahteva. Naravno, povodom svakog akta o odbacivanju zahteva, imate pravo da uputite žalbu povereniku Rodoljubu Šabiću.
Što se tiče usmeno upućenih zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, prilikom podnošenja usmenih zahteva sastavlja se zapisnik koji mora biti potpisan. Tako da običan usmeni zahtev nije moguć.
Šta organ radi po zahtevu? Organ u postupku davanja informacije ima određene rokove. Ti rokovi se kreću od 48 sati do 40 dana. Uobičajeni rok za davanje informacija je 15 dana od dana prijema zahteva. Tražioca treba obavestiti o posedovanju informacije ili mu staviti na uvid dokument, odnosno izdati mu ili uputiti kopiju tog dokumenta. Ako se radi o informaciji koja je bitna za zaštitu života i zdravlja i slobode nekog lica, onda je rok 48 sati od prijema zahteva. A ako je u pitanju neka informacija koja je obimna ili koja se ne može staviti na uvid odmah i koja zahteva dužu obradu, onda organ koji treba da da tu informaciju može obavestiti tražioca u roku od sedam dana i zatražiti naknadni rok koji ne može biti duži od 40 dana. Ako organ vlasti na zahtev ne odgovori u roku tražiocu, on može uložiti žalbu povereniku.
Što se tiče troškova, uvid u dokument je besplatan, kopija se plaća i postoje određena oslobađanja od troškova. Od obaveze plaćanja oslobođeni su novinari, kada kopiju dokumenta zahtevaju radi obavljanja svog poziva, udruženja za zaštitu ljudskih prava, kada kopiju dokumenta zahtevaju radi ostvarivanja ciljeva udruženja, zatim sva lica kada se tražene informacije odnose na ugrožavanje, odnosno zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine.
U opštini Bečej za davanje informacija od javnog značaja odgovoran je načelnik Opštinske uprave po funkciji. Međutim, on može preneti ovlašćenje na određena lica i može odrediti jedno ili više službenih lica za davanje tih informacija.
Što se tiče uredbe o visini naknade nužnih troškova za kopije dokumenata, za format A3 ona iznosi 6 dinara, za A4 tri dinara, disketa je 20 dinara, CD 35, DVD 40 dinara, audio kaseta 150, audio-video kaseta 300 dinara i skeniranje 30 dinara. Na sve ovo treba dodati PTT troškove po zvaničnoj tarifi, s tim da ako iznos troškova za sve što ste tražili prelazi 500 dinara, onda organ od vas može da traži da položite depozit do 50 posto iznosa.

S.M.

Kome građanin može da se žali?

Ukoliko građanin ne dobije odgovor na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja od nekog organa javne vlasti (opština, javna preduzeća, policija, državni organi itd), može da uputi žalbu na različite adrese.
Žalba povereniku: Tražilac informacije (građanin, novinar, javno glasilo i drugo) može izjaviti žalbu povereniku:
1. Ako organ javne vlasti odbije da ga obavesti o tome da li poseduje informaciju koju je tražio zahtevom, odnosno da li mu je ona dostupna, da mu stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, da mu izda ili uputi kopiju dokumenta (zavisno od toga šta je traženo zahtevom), ili to ne učini u opštem propisanom roku od 15 dana. To je žalba zbog tzv. ćutanja organa. Zbog izuzetno opravdanih razloga, rok za postupanje organa može biti 40 dana od podnošenja zahteva, s tim što je organ dužan da o tome odmah po dobijanju zahteva obavesti tražioca.
Za informacije od značaja za zaštitu života ili slobode nekog lica ili ugrožavanje ili zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine, rok za postupanje organa je 48 sati.
Uz žalbu povereniku zbog „ćutanja“ organa, žalilac će priložiti kopiju podnetog zahteva organu vlasti i dokaz o njegovoj predaji, odnosno upućivanju. Ova žalba se može izjaviti po isteku zakonskog roka od 15 dana za postupanje organa, a ukoliko žalilac u međuvremenu, nakon izjavljene žalbe, od organa vlasti dobije tražene informacije, on može i odustati od žalbe izjavljene povereniku.
2. Povereniku se može izjaviti i žalba protiv rešenja organa vlasti kojim je odbijen zahtev tražioca ili protiv zaključka kojim je njegov zahtev odbačen iz formalnih razloga. Rok za žalbu u ovom slučaju je 15 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno zaključka tražiocu. Uz ovu žalbu se prilaže kopija zahteva tražioca i kopija rešenja, odnosno zaključka organa protiv koga se žalba izjavljuje.
Tužba Vrhovnom sudu: Povereniku se ne može izjaviti žalba protiv rešenja Narodne skupštine, predsednika Republike Srbije, Vlade Republike Srbije, Vrhovnog suda Srbije, Ustavnog suda i Republičkog javnog tužioca, donetih u postupku odlučivanja o pravu na pristup informacijama ili zbog nepostupanja ovih organa po zahtevu. U ovim situacijama je obezbeđena sudska zaštita u upravnom sporu pred Vrhovnim sudom Srbije, pa tražilac može podneti tužbu Vrhovnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja.
Tražilac može podneti tužbu Vrhovnom sudu i u situaciji kada neki od šest navedenih državnih organa ne postupi po zahtevu u propisanom roku, s tim što sud u ovim situacijama zahteva da je ispunjen još jedan formalni uslov iz Zakona o upravnim sporovima, a to je da tražilac ponovi zahtev organu i da ovaj ne odgovori ni u daljem roku od sedam dana po ponovljenom zahtevu.
Tužbu Vrhovnom sudu tražilac može podneti i ako nije zadovoljan rešenjem poverenika donetim po njegovoj žalbi.

B.M.

Ombudsman ne može da kazni organe vlasti

Čaba Deli: Ombudsman po zakonu nema pravo da kazni one organe vlasti koji krše prava građana. Moja funkcija zaštitnika građana nije neposredno vezana za Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je poverenik, to jest gospodin Šabić – u stvari, takođe zaštitnik građana – specijalizovan za oblast informacija. Ja se bavim zaštitom prava građana iz opšte nadležnosti Opštinske uprave. Kod mene kao lokalnog ombudsmana građani dolaze kada smatraju da su im ugrožena ljudska prava, da Opštinska uprava prema njima ne izvršava svoje obaveze itd.
Institucija ombudsmana (zaštitnik građana, narodni advokat) u Bečeju postoji od 2007. godine. Lokalni ombudsman je nezavisan i samostalan organ i zadatak mu je zaštita ljudskih prava i sloboda od lošeg ili nezakonitog postupanja uprave, javnih preduzeća, javnih službi i institucija koje postoje u lokalnoj samoupravi. Najkraće rečeno, ombudsman kontroliše zakonitost, celishodnost i efikasnost rada uprave i pomenutih službi.
Zašto je zakonodavac odredio da je ombudsman zaštitnik opšte nadležnosti? Verovatno zato što svi mi, od rođenja do smrti, koristimo razne usluge uprave. U našim životima neposredno učestvuje uprava i administracija, i to od rođenja, kada nas upisuju u knjigu rođenih, prilikom sklapanja braka itd. Prema tome, uprava neposredno rešava pitanja koja se tiču naših prava i sloboda.
Kako postupa zaštitnik građana? Lokalni ombudsman postupa uglavnom na inicijativu građana. Raspolažem i jednim interesantnim podatkom: najmanje obraćanja građana prošle godine imao sam baš iz Bačkog Gradišta. Od više od 200 obraćanja manje od 15 posto je iz Bačkog Gradišta. Pretpostavljam da vi ili nemate problema ili ste dovoljno pametni da ih sami rešavate…
Kada se građanin može obratiti ombudsmanu? Interesantno je da je tako zamišljeno da građanin prvo mora da iskoristi sve mogućnosti u redovnom postupku, i tek kada se uveri da svoje pravo ne može da ostvari tim putem, može da se obrati zaštitniku građana. Obraćanje može da bude u pismenoj formi, toga ima najmanje, jer naši građani ne vole da pišu, a mogu da dođu i u kancelariju ombudsmana da usmeno iznesu svoj problem i da traže zaštitu. Zaštitnik građana ne može da pomogne građaninu ako se radi o nekom problemu koji još nije prošao redovan postupak, ni ako je od nastanka problema ili kršenja nekog prava proteklo više od godinu dana.
Ombudsman ne može da pomogne građanima ni kada su u pitanju sledeći organi: ne može da kontroliše predsednika opštine, Skupštinu opštine i Opštinsko veće. To ograničenje ne znači da ne kontaktira sa, recimo, predsednikom opštine, i ne ukaže na slučaj koji je bio aktuelan nedavno, da predsednik opštine nije odgovorio (ćutanje organa javne vlasti) na pismene zahteve udruženja građana. To je nedopustivo.
Predstavke građana kada se obraćaju ombudsmanu treba da sadrže: podatke građanina, jer zaštitnik ne može da se bavi sa anonimnim predstavkama. Inače, građani u velikom broju slučajeva ne žele da daju svoje podatke (ime, adresa, broj telefona). Valjda kod njih postoji određeni strah i to verovatno nešto znači, reč je o nepoverenju građana prema organima vlasti, iako zaštitnik građana svakom podnosiocu zahteva može i mora da garantuje anonimnost ako to stranka izričito zahteva. Dakle, ombudsman mora da zna podatke građana, ali ne mora njihove podatke da saopšti nikome.
Ombudsman nema zakonska ovlašćenja da donosi presudu ili rešenje sa obavezujućim dejstvom. Ombudsman može samo da da preporuku i mišljenje i savet građaninu. Saveti se najčešće daju kad građanin još nije iskoristio sve zakonske mogućnosti, ali se obratio ombudsmanu. Tada mu damo do znanja da njegov problem još nije u nadležnosti ombudsmana, ali ga savetujemo na koji način može da reši svoj problem.
Građanin koji ima potrebu da se obrati ombudsmanu najbolje je da zatraži termin kako bismo svakom problemu mogli da posvetimo adekvatnu pažnju.
Ovde je postavljeno pitanje s kakvim problemima građani najčešće dolaze kod zaštitnika građana. U pozadini svakog problema je naša današnja situacija, siromaštvo i nezaposlenost. Građani pitaju zaštitnika građana zašto u Bečeju ne postoji mogućnost pronalaženja zaposlenja, zašto u javnom sektoru neko može da se zaposli samo ako ima neku vezu ili ako je član neke partije. Pitaju i dokle će to tako da bude, iako, moram da podsetim, na poslednjim izborima političari su obećali da neće biti zapošljavanja po političkoj osnovi i po partijskoj liniji…
Znate, to zapošljavanje – pripadnost određenoj političkoj partiji – možda i nije najveći problem, već je problem ako se neko zaposli u javnom sektoru a nije dovoljno stručan za taj posao, međutim, dobija posao zahvaljujući toj pripadnosti.

Zaštitnik građana (ombudsman)

U opštini se ustanovljava zaštitnik građana koji je ovlašćen da kontroliše poštovanje prava građana, utvrđuje povrede učinjene aktima, radnjama ili nečinjenjem organa uprave i javnih službi, ako se radi o povredi propisa i opštih akata opštine.
Zaštitnika građana opštine Bečej bira Skupština opštine većinom glasova od ukupnog broja odbornika, nakon obavljenih konsultacija sa predstavnicima odborničkih grupa, Savetom za zaštitu i unapređenje lokalne samouprave i udruženjima građana, koje obavlja predsednik opštine i koji je ovlašćen da predloži Skupštini opštine kandidata za zaštitnika građana.
Zaštitnika građana može predložiti i 1/3 odbornika.
Zaštitnik građana je nezavisan i samostalan organ koji se stara o zaštiti i unapređenju ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, zakonima Republike Srbije, propisima Autonomne Pokrajine Vojvodine, opštim i drugim aktima Skupštine opštine.
Radi zaštite i unapređenja ljudskih sloboda i prava, zaštitnik građana nadzire primenu propisa, kontroliše zakonitost, celishodnost i efikasnost postupanja uprave, organizacija i službi i može istraživati njihov rad, kako bi štitio ljudska prava.
Nadležnost i ovlašćenja, način postupanja, izbora i prestanka dužnosti zaštitnika građana regulišu se Odlukom o zaštitniku građana opštine Bečej.

Odjednom vidim da nas je više u opštinskoj zgradi.
Dakle, što se tiče obraćanja građana, na prvom mestu je problem radnih odnosa. Nezgodno je i što u Bečeju nemamo inspektora za rad. Što se tiče Opštinske uprave, najviše obraćanja smo imali u vezi urbanizma, stambeno-komunalnih poslova, zaštite životne sredine, iznošenja smeća, vodosnabdevanja.
Iz obraćanja građana se vidi šta ih najviše okupira, šta najviše žele, a to je spokojstvo, mir i sigurnost, mislim i na socijalnu sigurnost, da ljudi imaju zaposlenje i prihode. Mislim i na bezbednost imovine, jer je alarmantno koliko je naša imovina nesigurna, mislim i na to da građanima nedostaje da znaju na šta mogu računati, šta će biti sa njima sutra. To su pitanja koja najviše zaokupljaju građane.
Potom su prisutni i problemi u vezi sa odlaskom u penziju, zdravstvenim osiguranjem, neuplaćenim doprinosima itd.
Tu je i pitanje socijalnih davanja. Koliko ja vidim, u Bečeju socijalna zaštita građana nije prioritet. Ne mislim samo na socijalnu pomoć na mesečnom nivou za materijalno ugrožene građane, jer to, u stvari, daje država, već mislim na to što daje opština iz opštinskog budžeta za našu decu, za stare, za narodnu kuhinju, na pomoć koju bi trebalo dati svakom građaninu koji je, ne svojom krivicom, zapao u tešku situaciju. To su tzv. jednokratna davanja i tu ima mnogo žalbi, jer Centar za socijalni rad u Bečeju deli pomoć i ima mnogo pritužbi na njihov rad. To je jedna strana medalje. Međutim, ako Centar za socijalni rad iz opštinskog budžeta ne dobija sredstva, onda nema šta da podeli, iako to ne može biti razlog tome da socijalni radnici koji su zaposleni u Centru, nemaju dovoljno empatije i pravi pristup prema svojim strankama. Niko ne sme biti isteran iz Centra, jer ti koji već odlaze tamo da traže pomoć zaista su u vrlo teškoj situaciji.

Vlast treba da radi u interesu građana, a ne obratno

Kristina Demeter Filipčev: Verovatno vam se čini da postoje mnogo veći problemi od nepoštovanja prava građana i od neadekvatne kontrole vlasti i onih koji rade u državnim službama i institucijama. Međutim, mislim da su to pitanja od izuzetnog značaja, pre svega zato što naš novac koji dajemo državi, može na mnogo bolji način da se koristi nego što je to sada slučaj.
Možemo i moramo kontrolisati ljude koje smo izabrali kako nas ne bi smatrali robom za jednokratnu upotrebu, koji su nužni samo na dan izbora, a potom mogu da rade kako i šta žele.
Ukoliko građani počnu da traže sve više i više informacija od vlasti o tome šta i kako radi, postoji nada da će ona, ne sutra, ali za izvesno vreme, početi da se na pošteniji način odnosi prema građanima. Naime, vlast i političari su tu gde jesu zahvaljujući nama i vlast treba da radi u interesu građana, a ne obratno.
I naravno, neće nas, građane ova vrsta kontrole ili pokušaja kontrolisanja vlasti činiti srećnim, ali može da nas učini makar malo zadovoljnijim ako uspemo da se izborimo za nešto što nam je važno, recimo za uređenje Parka prirode Biserno ostrvo u Bačkom Gradištu.

B.M.

Zahtevi građana za slobodan pristup informacijama

Građani Bačkog Gradišta koji su prisustvovali tribini, postavili su niz pitanja i saopštili mnogo zamerki na rad bečejske policije, socijalnih službi, opštine, Saveta Mesne zajednice Bačko Gradište, govorili su i o negativnom odnosu predstavnika lokalnih ustanova i institucija prema njima, a interesovalo ih je i na koji način Mesna zajednica troši novac.
Na osnovu njihovih pitanja sastavljeno je nekoliko zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja koji su upućeni predstavnicima policije, opštine i Mesne zajednice Bačko Gradište.
Odgovore nadležnih organa na zahteve za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, ukoliko ih dobijemo, čitaćete u specijalnom dodatku Bečejskog mozaika koji će biti objavljen u julu mesecu.
Ukoliko ne dobijemo odgovore na zahteve u zakonom predviđenom roku, uputićemo žalbe povereniku za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, Rodoljubu Šabiću.

Uticaj

Nedavno je pokrenut internet portal Uticaj (www.uticaj.rs) koji je prevashodno namenjen onima koji žele da postavljaju i/ili da potpisuju peticije (predloge, predstavke i pritužbe) i zato na sajtu mogu da se nađu informacije ili pomoć pri njihovom pisanju ili određivanju kome treba određenu peticiju poslati.
Internet portal obiluje informacijama o pravu na peticiju u Srbiji, regionu, Evropskoj uniji i šire, i uopšte o direktnoj demokratiji koja je nezaobilazna tema kada je reč o peticijama – ukoliko se opšti termin peticija koristi kako bi se opisale i građanske inicijative za promenu zakona.
Vredi posetiti ovaj portal, jer se može mnogo naučiti o tome na šta građanin ima prava, a može i da se uporedi stanje građanskih prava u Srbiji sa stanjem prava u nekim uređenijim državama.

K.D.F.

Objavljivanje dodatka omogućio je Fond za otvoreno društvo

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *