Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Kako je trošen novac iz budžeta opštine 2009. godine? – Od planiranih 763 miliona do realnih 580 (2. deo)

Kako je trošen novac iz budžeta opštine 2009. godine? – Od planiranih 763 miliona do realnih 580 (2. deo)trg_fontane

Na javnoj raspravi o nacrtu budžeta opštine za 2009. godinu održanoj početkom decembra 2008. godine saopšteno je da će budžet za 2009. godinu biti „težak“ 763 miliona dinara.

Budžet za 2008. godinu iznosio je 565 miliona dinara. Razlog povećanja je bio obrazložen rečima da su transferna sredstva iz republike povećana u odnosu na 2008. godinu za 15 odsto, što je oko 650 miliona dinara.
Žalosno je da na javnim raspravama o opštinskom budžetu ne prisustvuju građani, već samo korisnici budžetskih sredstava, međutim, verovatno s razlogom, jer u trenutku rasprave građani već ne mogu da utiču na planiranje budžeta. A istini za volju ni ranije, jer je budžet politička odluka partija na vlasti.
Predsednik opštine Peter Knezi je na javnoj raspravi objasnio da će, pored tradicionalnih direktnih i indirektnih budžetskih korisnika, i dve novoosnovane opštinske institucije – centar za talentovanu decu „Talentum“ i Eko fond – od 2009. godine dobiti novac iz opštinske kase. „Talentumu“ sleduje 5,04, a Eko fondu 5,1 milion dinara. Uzgred budi rečeno, „Talentum“ ni krajem 2010. godine ne radi, a sva je prilika da je ta institucija još jedna od mrtvorođenih opštinskih ideja, a Eko fond je ukinut nakon oko godinu dana postojanja.
U budžetu za 2009. godinu planirano je i da se lokalnim poslanicima (ima ih 36) povećaju mesečne apanaže za rad sa tadašnjih 3.000 na 7.500 dinara. To je na godišnjem nivou 3,2 miliona dinara.
Za funkcionisanje Skupštine opštine, Opštinskog veća i predsednika opštine bilo je predviđeno 40,8 miliona dinara, a za Opštinsku upravu 177 miliona.
Za osnovno i srednje obrazovanje planirano je ukupno 64,6 miliona dinara, za prevoz đaka 8 miliona dinara, a za školska takmičenja pola miliona.
Za mesne zajednice bilo je planirano 23,9 miliona dinara: prvoj mesnoj 2,4, drugoj 2,05, trećoj 2,2, Poljanicama 1,5, Bačkom Petrovom Selu 5,7, Bačkom Gradištu 4,9, Mileševu 2,1 i Radičeviću 2,9 miliona dinara.
Za poljočuvarsku službu predviđeno je 3 miliona dinara.
Prema nacrtu budžeta, Javno preduzeće Komunalac trebalo je da dobije 27 miliona dinara: 10,5 za čišćenje grada, 7,9 za zelene površine, 2,1 za održavanje parkova, milion za orezivanje drvoreda, 3 miliona za staranje o Parku prirode Stara Tisa, 1,5 za prihvatilište za pse i 750.000 dinara za rad zoohigijeničara. Stankomu je trebalo obezbediti 25,5 miliona za građevinsku zemlju i 6,8 za održavanje puteva, Vodokanalu za održavanje atmosferske kanalizacije 2,5 miliona i 551.000 dinara za održavanje bunara.
Za Gradsko pozorište bilo je predviđeno 15,9 miliona, za Narodnu biblioteku 15,2, za Gradski muzej 11, za Istorijski arhiv milion, za Majske igre 600.000, za organizovanje dočeka 2010. godine 800.000 dinara, za kulturno-umetnička društva 6 miliona i za manifestaciju za dan opštine 3 miliona dinara.
Planirano je da se za OSC „Mladost“ obezbedi 17,8 miliona dinara, Sportskom savezu opštine 1,3, sportskim klubovima 5,8, za sportske manifestacije 1,3 miliona, a za sportske stipendije 600.000 dinara.
U kategoriji socijalne zaštite Centru za socijalni rad pripada 9,2 miliona, za mesečne karte je predviđeno 5 miliona, za decu sa posebnim potrebama 400.000 dinara, za stipendije 2,8 miliona, za đake generacije 200.000, za Gerontološki centar 2,7 miliona, za Kuću Novog sela (prihvatilište za stare osobe)
500.000, za pravnu pomoć 200.000, za decu sa posebnim potrebama 700.000, za Lokalni plan akcije za decu 2 miliona, za sprovođenje Strategije socijalne zaštite 1,9 miliona, a za opštinsku kancelariju za mlade 496.000 dinara.
Za dečji vrtić „Labud Pejović“ trebalo je da se obezbedi 65 miliona dinara.
Za budžetsku poziciju ostale javne usluge (provizije, kamate, glavnica) predviđeno je ukupno 33,2 miliona dinara, turističkoj organizaciji opštine 4 miliona dinara, Domu zdravlja 15,5 miliona, za mrtvozorstvo milion dinara, za ombudsmana (zaštitnik građana) 2,2 miliona i za Vode Vojvodine 1,5 miliona dinara.
Za informisanje se planiralo potrošiti 5 miliona dinara, za crkve 3 miliona, za Pokret gorana 1,6, za Crveni krst milion, za izviđače 432.000 dinara, za političke partije 500.000, a za ostala civilna udruženja 2 miliona dinara.
Za konkurs za idejno rešenje budućeg izgleda centralnog trga i za idejne projekte predviđeno je 2,5 miliona (potrošeno je oko 3) za promenu naziva ulica 2,5, za ISO standard 200.000, za geodetsku službu milion dinara, za ulaganje u razvoj poljoprivrednog zemljišta 60 miliona (namenska sredstva naplaćena od korišćenja državne zemlje), za finansiranje projektne dokumentacije za investicije 5 miliona dinara itd.
Civilnoj organizaciji, Udruženju preduzetnika, trebalo je da se uputi 1,7 miliona dinara. Na pitanje zašto ova nevladina organizacija dobija toliki iznos iz budžeta, predsednik opštine Peter Knezi je odgovorio da je opština prethodne godine sklopila ugovor sa ovim udruženjem i tako je lokalna samouprava „postala strateški partner udruženja za izradu, a i primenjivanje jednog projekta koji bi bio namenjen za izradu strateške studije za razvoj malog preduzetništva u opštini, a i za to da se proširi duh preduzetništva. Novac je prevashodno predviđen za određene aktivnosti te organizacije, za dovođenje domaćih i stranih izlagača na razne teme u cilju popularizacije preduzetništva, jer je bečejska privreda privatizovana, tu neće biti velikih promena, dakle, ono što može da se desi nabolje, su strana ulaganja ozbiljnih investitora koji će zapošljavati naše nezaposlene građane ili pak da napravimo povoljno tlo za preduzetnike, kojih u Bečeju sada ima oko 900“, rekao je Knezi.
Realizacija dobijenih para je bila malo drugačija, veći deo se potrošio za plate zaposlenih u Udruženju.

Sudbina „Talentuma“

Ideja o osnivanju Regionalnog centra za talente „Talentum“ u Bečeju, gde su trebala da se podučavaju talentovana deca iz Bečeja, Kanjiže, Čoke, Sente, Bačke Topole, Malog Iđoša, Ade, Srbobrana, Temerina i Novog Bečeja, pokrenuta je u junu 2008. godine. Potom je lokalni parlament doneo odluku o osnivanju „Talentuma“. Za sedište centra je određena zgrada Centra za decu i mlade opštine Bečej u Glavnoj ulici. U budžetu opštine za 2009. godinu predviđeno je oko 5 miliona dinara za funkcionisanje „Talentuma“, ali on ni danas ne funkcioniše.
Naime, zapelo se oko registracije (ne zna se ko je nadležan za to) i tu se stalo.
Margarita Berček (u februaru 2009. godine imenovana za v.d. direktora Centra) u avgustu 2010. godine je rekla da je sudbina ovog centra neizvesna i ovu temu niko od nadležnih više ne pominje.
„’Talentum’ je jedna divna priča, mislim da je nikad neću preboleti, niti sam odustala od nje. Krenuli smo s velikim elanom, sa skoro nimalo para. U septembru 2008. godine je iz LPA linije potrošeno 90.000 i još 70.000 dinara, obišli smo opštine, animirali škole, urađena je obuka na visokom nivou, štampan je reklamni materijal, urađeno je testiranje učenika. Za 2009. godinu planirano je oko 5 miliona dinara za rad Centra, međutim, stali smo zbog registracije, a šta je bilo sporno oko registracije ni dan-danas mi nije jasno. Ja sam programski i logistički sve što je trebalo zaista volonterski uradila. U februaru prošle godine smo stigli dotle da je trebalo krenuti sa mentorskom nastavom. Međutim, kad sam tražila sastanak na Veću, da vidimo da li uopšte smemo da krenemo – odmah posle svečanog prijema bi počela mentorska nastava, mentori sa Beogradskog univerziteta su bili spremni da dođu, ali kad smo videli da je problem i to kako organizovati da dobiju po jednu kiflu, da ne pričamo o drugim stvarima – sve to je stopirano. Ne znam da li je obezbeđeno onih 5 miliona dinara koliko je bilo predviđeno, a i da jeste, nismo mogli da ih koristimo jer Centar zvanično ne postoji. Ni dinara nismo od toga dobili, ono što je uloženo bilo je iz LPA linije i iz mog sopstvenog džepa koje mi se vratilo posle preko honorara četiri meseca (u junu 2009. je podnela dopis da se odriče honorara; prim. nov.). Čini mi se da je to bila svačija priča i ničija i ostala je nedorečena“, rekla je Berček. Inače, ona je još u decembru 2009. godine zatražila od lokalne samouprave da je razreši funkcije v.d. direktora nepostojećeg „Talentuma“.
Centar za talente trebalo je da bude servis za one učenike koji mogu više od onoga što im omogućuje škola. Učenici bi ostali u svojim školama, ali bi dodatno dobijali mnogo znanja i iskustva, koja ne bi mogli dobiti ni dodatnim radom u školi. Sa decom bi radili mentori i iz osnovnih i srednjih škola i sa fakulteta, koji bi ih uvodili u naučno-istraživački rad i osposobili da sami mogu da se pozabave temama mimo nastavnog programa u školama, a najuspešniji polaznici bi onda pisali naučno-istraživačke radove.

Maratonskom raspravom do budžeta

Budžet opštine za 2009. godinu, čiji je nacrt predstavljen malobrojnim zainteresovanima, usvojen je 26. decembra 2008. godine na maratonskoj sednici lokalnog parlamenta.
Nakon što je predsednik opštine obrazložio predlog opštinskog budžeta, započeta je rasprava u kojoj su učestvovali opozicioni odbornici iz koalicije Srpska sloga i iz Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara koji su kritikovali budžet.
Odbornici iz koalicije Srpska sloga rekli su da u vreme ekonomske krize nije najbolje rešenje predvideti sredstva za idejna rešenja bečejskog trga, za postavljanje novih tabli sa nazivima ulica (odluka o novim nazivima ulica doneta je pre nekoliko godina, ali ulične table nisu postavljene, pa se stvorio problem prilikom isporučivanja računa i pisama), nije nužno ni osnivanje Eko fonda, a ne treba predvideti ni 4 miliona dinara za turističku organizaciju opštine, jer ova organizacija do tada ništa naročito nije uradila.
Postavljeno je i pitanje o sredstvima koja se ubiraju od korišćenja državne zemlje – prošle godine 30 miliona dinara, a za 2009. godinu je bilo predviđeno isto toliko.
Odbornik Zoltan Smieško (DZVM) je predložio da se u javnim preduzećima i opštinskim ustanovama ukinu nadoknade za članove upravnih i nadzornih odbora. Po njegovoj računici na ovaj način bi se uštedelo oko 10 miliona dinara na godišnjem nivou. Predlog, dakako, nije prihvaćen, jer se partijski kadrovi kojima na drugim mestima nije nađen posao „zapošljavaju“ upravo u upravnim odborima opštinskih preduzeća i ustanova za oko 10.000 dinara mesečno.
Odbornik DZVM-a Ištvan Tari je govorio o tome da je opštinski budžet rezultat političkog kompromisa između koalicionih partnera, te da i nadoknade za članove upravnih i nadzornih odbora u opštinskim javnim preduzećima govore o tome da lokalna „neprincipijelna koalicija mnogo košta, jer naši političari društveni novac troše na sebe“. Tari je govorio i o moralu u politici.
Knezi je u odgovoru Tariju takođe napomenuo moral i potrebu političkog kompromisa u demokratskim društvima.

„To je u politici tako, i Čerčil je rekao da demokratija nije najbolja stvar, ali trenutno nema bolje“, rekao je Knezi, a u vezi sa moralom zatražio je od Tarija da priča i o tome da je za samo dve nedelje rada, u vreme kada je i DZVM bio na vlasti, primio više stotina hiljada dinara.
Tari je kazao da je, kao opštinski funkcioner, imao pravo da šest meseci nakon što je smenjen sa funkcije prima platu, pa je Knezi rekao da ne osporava pravnu osnovanost njegovih primanja, već je reč o moralnom aspektu te priče.
Opštinski budžet za 2009. godinu ipak je usvojen.
Ovakvi verbalni dueli i danas su simptomatični na sednicama lokalne skupštine.
Na sednici Skupštine opštine Peter Knezi je najavio i jednu moguću, nadasve interesantnu investiciju. Rekao je da postoji zainteresovani investitor koji bi zakupio 2,5 hektara zemljišta gde bi izgradio zoološki vrt. Bečej ni danas nema zoološki vrt.

Rebalans 1, 2 i 3

Na sednici Skupštine opštine sredinom jula usvojena je odluka o rebalansu opštinskog budžeta. Deficit je utvrđen u iznosu od 142,3 miliona dinara. Nakon usvajanja rebalansa od Ministarstva finansija se zatražila saglasnost za kreditno zaduženje opštine u iznosu od 120 miliona dinara.
Potom su donete odluke o još dva rebalansa budžeta. Poslednji rebalans je usvojen 30. decembra.
Po tom rebalansu primanja budžeta za 2009. godinu trebala su biti 692 miliona dinara, a rashodi 759,5 miliona. Opština je planirala da obezbedi budžetski deficit u iznosu od 172 miliona dinara iz kreditnog zaduženja opštine od 120 miliona, privatizacionih primanja od 5 miliona, a tu su još izdaci po osnovu otplate glavnice domaćim kreditorima (20 miliona), preneta sredstva iz ranijih godina (43 miliona) i sredstva stalne rezerve (114 miliona), kao i sredstva za solidarnu stambenu izgradnju (12,7 miliona).
Razlog za donošenje odluke o rebalansu je bio, navelo se u odluci o trećem rebalansu opštinskog budžeta, to što je OSC „Mladost“ na dan 8. decembra dugovao NIS Naftagasu za isporučenu geotermalnu vodu 21,9 miliona dinara. Kako ne bi došlo do blokade računa OSC-a kao indirektnog korisnika budžeta, zatim i do blokade računa budžeta opštine, planirano je povećanje troškova za OSC „Mladost“ u iznosu od 21,9 miliona dinara. Ova sredstva su obezbeđena iz Fonda zajedničke potrošnje, sredstava za solidarnu stambenu izgradnju privremenim povlačenjem 12,7 miliona dinara i iz planiranog povećanja poreza na zarade u iznosu od 9,19 miliona dinara. Tada je konstatovano da do kraja juna 2010. godine treba da se nađe mogućnost za „pokriće“ ove pozajmice u slučaju nemogućnosti da se pristupi zaduživanju iz kreditnog aranžmana.

Završni račun budžeta za 2009. godinu

Prema podacima iz izveštaja o izvršenju odluke o budžetu opštine Bečej od 1. januara do 31. decembra 2009. godine, i završnog računa budžeta za 2009. godinu, ukupni prihodi i primanja budžeta bili su 587.117.778 dinara, a rashodi i izdaci 560.362.656 dinara, mada su planirani rashodi prilikom objavljivanja odluke u budžetu bili veći od 700 miliona dinara. Za plate, dodatke i naknade predsednika opštine, Skupštine opštine i Opštinskog veća u toku 2009. godine potrošeno je 13,93 miliona dinara, a za njihove potrebe ukupno je potrošeno 39,57 miliona dinara. U tom iznosu su osim plata, i doprinosi, naknade troškova, nagrade, poslanički dodaci, troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, usluge po ugovoru, takozvane stručne usluge (5,5 miliona), usluge informisanja (oko milion), reprezentacija (3 miliona), administrativni materijal (oko 600.000 dinara), materijal za obrazovanje i usavršavanje zaposlenih, šta god to značilo (skoro 400.000 dinara) i materijal za saobraćaj (1,1 milion).
Upoređenja radi: u Bečeju je za plate, dodatke i naknade predsednika opštine, Skupštine opštine i Opštinskog veća potrošeno 13,9 miliona dinara (bez doprinosa) i čini se da je reč u velikom iznosu, jer se, recimo, u Kragujevcu, iz budžeta grada godišnje izdvoji skoro 20 miliona dinara za plate (bez doprinosa) gradonačelnika, njegovih pomoćnika i zamenika i članova Gradskog veća (za razliku od Bečeja, taj iznos ne obuhvata zaposlene u gradskom parlamentu). Taj trošak je u dvomilionskom Beogradu veći za samo tri miliona dinara. Nišlije svoju lokalnu izvršnu vlast plaćaju oko 15, a Novosađani svega 12,5 miliona dinara (izvor podataka je članak sa veb-sajta www.skockajtebudzet.rs).

Kabinet predsednika opštine

Predsednik opštine Bečej, osim svog zamenika ima i savetnike/ pomoćnike.
Tako prvom čoveku opštine u radu pomažu: pomoćnik za omladinu i sport, pomoćnik za bezbednost, pomoćnik za inostrane fondove, pa je tu i takozvani protokol-majstor itd.
Kragujevački gradonačelnik, recimo, ima jednog zamenika i pet pomoćnika.
Javnost nema informacija o tome koliko pomoćnici/ savetnici zarađuju. Postoje podaci samo za nekoliko njih, koji su redakciji Bečejskog mozaika krajem prošle godine dostavili svoje imovinske karte (te karte su upućene i Agenciji za borbu protiv korupcije, međutim, za sada se ne nalazi svaka na sajtu Agencije).
Pomoćnik predsednika opštine za sport i omladinu Goran Strajnić krajem prošle godine naveo je da zarađuje 39.000 dinara mesečno (neto) iz opštinskog budžeta od 1. avgusta 2008. godine.
Pomoćnik predsednika opštine za bezbednost Lazar Sekulić naveo je da od aprila meseca prošle godine iz opštinskog budžeta ostvaruje prihod u iznosu od 43.071 dinar. 

Troškovi Opštinske uprave

U izveštaju o izvršenju odluke o budžetu opštine Bečej za 2009. godinu navodi se da je Opštinska uprava (opšte javne usluge i zaposleni u Opštinskoj upravi) „koštala“ poreske obveznike nešto više od 140 miliona dinara. Samo plate, dodaci i naknade zaposlenih u Opštinskoj upravi su bili 56 miliona dinara, a, recimo, za obrazovanje dece zaposlenih obezbeđeno je 2,6 miliona dinara, a za pomoć u lečenju zaposlenih ili člana njihove uže porodice potrošeno je 6,4 miliona dinara! Nagrade zaposlenima i, kako se navodi, ostali posebni rashodi bili su 25 miliona dinara. Za energetske usluge plaćeno je 4 miliona dinara, za komunalne usluge oko 800.000, za usluge komunikacija 2,5 miliona, a cena službenih putovanja u zemlji bila je nešto više od 600.000 dinara.
Za kompjuterske usluge plaćeno je oko milion dinara, koliko i za obrazovanje i usavršavanje zaposlenih (u drugom slučaju navodi se inostrana donacija od oko pola miliona dinara). Za reprezentaciju je potrošeno 888.870 dinara.
Tekuće popravke i održavanje stajale su poreske obveznike 6,8, a troškovi raznih materijala 4,2 miliona dinara.
Za novčane kazne i penale po sudovima potrošeno je oko 2 miliona dinara, a za naknadu štete za povrede ili štetu nanetu od strane državnih organa još 2,3 miliona.
Za potrebe osnovnog obrazovanja tokom 2009. godine potrošeno je ukupno 44,9 miliona dinara, a za srednje obrazovanje 19 miliona.
Kultura je u opštini Bečej „dobila“ ukupno 40,7 miliona dinara, a fizička kultura 48,2 miliona.
Za socijalnu zaštitu obezbeđeno je 23,8 miliona dinara, a za društvenu brigu o deci 52,4 miliona.
Opštinske mesne zajednice za svoj rad iz opštinskog budžeta dobile su 5,7 miliona dinara.
Za tzv. razvoj zajednice obezbeđeno je 51,9 miliona dinara, od toga Javnom preduzeću Komunalac 19 miliona, za potrebe poljočuvarske službe 3,5 miliona, Javno preduzeće Vodokanal dobilo je 1,2 miliona, a za idejne projekte bečejskog trga (besmislena investicija, jer su otkupljeni idejni projekti, a trg nije, niti će uskoro biti rekonstruisan) plaćeno je skoro 3 miliona dinara. Za promenu naziva ulica potrošeno je 2 miliona, za izradu projektne dokumentacije za investicije 4,5 miliona, a za zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta 13,5 miliona dinara.
Za usluge informisanja 2009. godine ukupno je potrošeno 5,4 miliona dinara.
Za zaštitu životne sredine iz opštinske kase je obezbeđeno 3,8 miliona dinara – od toga samo za tzv. specijalizovane usluge obezbeđeno je 3,2 miliona.
Za dotacije nevladinim organizacijama plaćeno je 7 miliona dinara. Crveni krst je dobio 700.000 dinara, crkvama je upućeno 2,1 milion, mada nije jasno zbog čega, jer crkve imaju i svoju imovinu i svoje prihode koji se pri tome ne oporezuju.
Pokretu gorana obezbeđeno je 1,1 miliona, izviđačima 372.000 dinara, političkim partijama 378.230 dinara, nevladinoj organizaciji lokalnih privatnih preduzetnika 762.800 dinara, a neidentifikovanim ostalim korisnicima još 1,4 miliona.
Turizam, umesto da donese novac u opštinski budžet, koštao je poreske obveznike 2,5 miliona (veći deo je potrošen za plate zaposlenih u turističkoj organizaciji opštine).
Za oblast zdravstva iz opštinskog budžeta je obezbeđen iznos od 7,9 miliona dinara.
U izveštaju o trošenju budžetskih para ima i raznih sitnica, recimo za „povez sa pozlatom, 20 komada, Banja Bečej“ (izgradnja banje još nije počela) potrošeno je 30.000 dinara, za izradu sajta opštine Bečej (sajt je veoma nekoristan običnim ljudima, uz šture informacije, a nedostaju informacije finansijske prirode kojima je mesto na zvaničnom sajtu opštine) plaćeno je 140.000 dinara.
U opštini ima 13 komisija i saveta i njihovim članovima – 86 osoba – prošle godine isplaćeno je ukupno 1,7 miliona dinara.
Najveći iznos isplaćen za člana komisije iznosi 126.000 dinara, a najmanji 1.300 dinara (za celu godinu).

Funkcionerske plate juče i danas

Krajem 2009. godine predsednik opštine Peter Knezi u svojoj imovinskoj karti naveo je da od 9. jula 2008. godine, od kada je predsednik opštine, zarađuje mesečno 81.112 dinara neto, a zamenik predsednika opštine Budislav Medurić da je njegov mesečni neto prihod iz opštinskog budžeta 68.120 dinara (funkciju obavlja od 9. jula 2008. godine). Dušan Jovanović, predsednik Skupštine opštine, objasnio je da ostvaruje prihode kao funkcioner u lokalnoj samoupravi iz opštinskog budžeta u neto iznosu od 77.940 dinara mesečno (funkciju obavlja od 1. jula 2008. godine),
Prema podacima dobijenim od Marjana Radičevića, člana Opštinskog veća, njegovi mesečni neto prihodi su 71.000 dinara iz opštinskog budžeta od 1. avgusta 2008. godine. U imovinskoj karti člana Opštinskog veća Dragana Mesaroša piše da u opštini zarađuje 58.662 dinara mesečno (neto) od 9. jula 2008.
Ildiko Nađ, zamenica predsednika Skupštine opštine, u svojoj imovinskoj karti navela je da u opštini zarađuje 68.478 dinara mesečno (neto).
Za razliku od prošle, 2010. godine već postoje zvanični podaci o zaradama predsednika opštine, njegovog zamenika, predsednika lokalnog parlamenta, njegovog zamenika, sekretara Skupštine opštine i članova Opštinskog veća, međutim, i dalje se ne zna koliko zarađuju savetnici i pomoćnici i ostalo osoblje.
Naime, na zvaničnom internet sajtu lokalne samouprave mesečno se objavljuju podaci o neto zaradama pomenutih funkcionera. Poslednje informacije se odnose na septembar mesec 2010. godine. Predsednik opštine Peter Knezi je u septembru zaradio 81.538 dinara, zamenik predsednika opštine Budislav Medurić 79.340 dinara, a predsednik Skupštine opštine Dušan Jovanović 78.365 dinara. Plata zamenice predsednika Skupštine opštine Ildike Nađ bila je 68.888 dinara, a sekretarke Skupštine opštine Dragice Skakić 57.989 dinara.
Članovi Opštinskog veća u septembru mesecu su zaradili od 32.803 do 77.873 dinara. Plata Andraša Boje bila je 77.873 dinara, Ištvana Ačaija 75.577 dinara, Dragana Mesaroša 67.048 dinara, Marjana Radičevića 72.624 dinara, Dušana Radivojevića 73.936 dinara, a Pala Šandora 76.890 dinara.
Volonteri u Opštinskom veću, Ilona Varnju i Đerđ Ric, za svoj rad su u septembru dobili po 32.803 dinara. Inače, Đerđ Ric je istovremeno i direktor Gerontološkog centra, gde takođe prima platu u visini od oko 100.000 dinara.
Za neto plate funkcionera u septembru mesecu je plaćeno ukupno 875.679 dinara.
Opštinsko veće opštine Bečej ima 8 članova – šestoro „profesionalaca“ i dvoje „volontera“. Oni mesečno koštaju građane nešto više od pola miliona dinara (neto plate, bez doprinosa).
Kako to rade drugi? Gradsko veće Beograda ima 13 članova, novosadsko 11, Veće Kragujevca 10 članova, a niško 9. Beogradsko Gradsko veće građane košta 1,2 miliona svakog meseca, kragujevačkim funkcionerima pripada samo oko 280.000 dinara manje. Niš i Novi Sad za gradska veća mesečno obezbeđuju oko 800.000 dinara.
Svi ovi gradovi imaju mnogo više stanovnika od opštine Bečej, koja ima 42.000 stanovnika.

K.D.F.

Izveštaj koji nismo dobili o trošenju budžetskih para
Transparentnost ispred politike?

Iz završnog računa budžeta i izveštaja o izvršenju budžeta za 2009. godinu (jer je reč o zbirnim iznosima) ne može se zaključiti mnogo toga, na primer „sitnice“ koje govore o navikama predstavnika vlasti, recimo, što se tiče trošenja novca u restoranima (reprezentacija): u kojim restoranima najviše obitavaju funkcioneri, koliki su njihovi pojedinačni troškovi u pojedinim prilikama; šta tačno pokriva pojam administrativna oprema (verovatno to nije samo kancelarijski materijal, od koga se to kupuje, koliko se troši mesečno, da li je delimična „kompjuterizacija“ Opštinske uprave doprinela uštedi papira); kome i zbog čega lokalna samouprava plaća milionske iznose za načinjene štete, da li su te štete mogle biti izbegnute, ko ih je i zbog čega prouzrokovao; zbog čega se u kriznoj godini troše milioni na kupovinu idejnih projekata trga, koji, sva je prilika, nikada neće biti sprovedeni u delo; kakve projektne-tehničke dokumentacije su napravljene takođe za milionske iznose i da li izradu tih dokumenata prati i ostvarenje projekata itd.
Na ta i slična pitanja predstavnici vlasti i/ili nadležni u finansijskom odeljenju opštine nikada nisu odgovorili.
Da je opštinska vlast radila transparentno, postojali bi tzv. mesečni izveštaji o trošenju novca iz opštinske kase u kojima bi se precizno navelo koliki su bili prihodi opštinskog budžeta u određenim mesecima i za koje potrebe je taj novac potrošen.
Mesečni izveštaji, za razliku od 2009. godine, podeljeni su lokalnim funkcionerima (članovima Opštinskog veća – opštinska vlada) za nekoliko meseci 2010. godine. Ti izveštaji su slikovito govorili o navikama vlasti i o nekim nepotrebnim troškovima, međutim, kada su neki od izveštaja dospeli do novinara i kada su objavljeni u ovim novinama, prestala je njihova distribucija lokalnim funkcionerima (tako bar oni tvrde).
S druge strane, kada je redakcija Bečejskog mozaika zatražila jedan takav mesečni izveštaj (za februar mesec 2010. godine) na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, taj zahtev je ignorisan (nije li to kršenje pomenutog zakona?) i izveštaj nikada nije upućen redakciji, bez obzira na to što je parola svake vlasti: „Narod ima pravo da zna“.
Razlog pokušaja novinarske kontrole trošenja budžetskih para, između ostalog, bio je dokument o raspolaganju budžetskim parama u januaru, iz kojeg je jasno da je opština Bečej u januaru, a i prethodne godine plaćala i onima kojima nije bilo nužno, pomenimo samo troškove za „Torđanske dane kulture“ (Torda nije na teritoriji opštine Bečej), za „Dane mimoze“, za finansiranje novosadskih televizija, štampanje mape grada i slično. Istovremeno, predstavnici opštinske vlasti s vremena na vreme imaju običaj da zakukaju da u budžetu nema para, pa se tako moglo desiti da su u bečejskim školama i pojedinim ustanovama isključeni telefoni, nisu plaćeni računi za grejanje… (škole su pri tom direktni budžetski korisnici), da je u gradu nekoliko puta isključen deo noćne javne rasvete, jer nisu plaćeni računi Elektrovojvodini itd.

Ipak, izveštaj Odeljenja za finansije koji je 17. marta upućen Opštinskom veću o tome koliko je novca „ušlo“ u budžet od 1. januara do 28. februara i o dugovanjima budžeta do 15. marta, redakcija Bečejskog mozaika je nabavila nezvaničnim kanalima.
U izveštaju Odeljenja za finansije piše da su prihodi opštinskog budžeta u januaru i februaru bili 66,52 miliona dinara, a rashodi 64,61 milion (u januaru 30,86 miliona, u februaru 35,65 miliona).
Iznos takozvanih transfernih sredstava od republike u januaru i februaru je bio po 10,07 miliona dinara (to je već uračunato u prihode).
Od februarskih 35 miliona dinara na plate opštinskih funkcionera, na plate zaposlenih u Opštinskoj upravi, u institucijama kulture, u OSC-u „Mladost“, u dečjem vrtiću, u mesnim zajednicama, u turističkoj organizaciji i na platu ombudsmana potrošeno je 16,21 milion dinara.
Za prevoz je plaćeno 459.682 dinara, za bolovanje 37.946 dinara, za sindikat (deci zaposlenih, studenti i srednjoškolci) 220.000 dinara, za pomoć u slučaju smrti 58.427 dinara, za rad članova raznih komisija 440.542 dinara, za kamatu 360.539 dinara, a za otplatu glavnice za kredit 1,81 milion dinara. To je ukupno 19,93 miliona dinara, a preostalih 15,44 miliona je potrošeno na ostale korisnike budžeta.
Opština Bečej je sredinom marta imala i razne druge obaveze, već preuzete dugove u iznosu od 49 miliona dinara. Lokalna vlast je za mesečne karte za prevoz putnika dugovala oko milion dinara, dug školama za grejanje, mesnim zajednicama, za struju, za oglase je bio oko 400.000 dinara, za reprezentaciju su lokalni funkcioneri potrošili oko 360.000 dinara, dug prema Toplani je takođe premašio milion dinara, pa su bili tu i dugovi firmama koje se bave popravkom i prodajom kompjutera, popravkom i prodajom fotokopir aparata… Dugovalo se i ženama za 8. mart u biblioteci i muzeju (oko 230.000 dinara, 8.000, odnosno 10.000 dinara), a i za putne troškove lokalnim kulturno-umetničkim društvima (oko 80.000 dinara), dečjem vrtiću 700.000 dinara, za čišćenje ulica pola miliona, za park prirode 225.000 dinara, za prihvatilište za pse oko 100.000 dinara, za mini-pič teren oko 700.000 dinara…
I škole su dugovale Toplani milione (finansira opština), obaveze lokalne samouprave prema Centru za socijalni rad i Gerontološkom centru su u martu mesecu bile gotovo 4 miliona dinara.
Firma Potisje u većinskom vlasništvu opštine je takođe ispostavila račun za usluge spremačica u iznosu od 686.902 dinara. Naime, pod sloganom racionalizacije, iz opštine i opštinskih ustanova krajem prošle godine otpušteno je 17 spremačica i otišlo je još nekoliko radnika. Njima je opština isplatila oko 7 miliona dinara za otpremnine. A „otpuštene“ čistačice su zaposlene u firmi Potisje, koja ih angažuje za rad na čišćenju i spremanju prostorija u opštini.
Pored toga poreski obveznici iz opštine Bečej u martu ove godine dugovali su i crkvama oko 650.000 dinara (opština je trebala da plati reformatorskoj crkvi za rekonstrukciju, kako je navedeno u izveštaju Odeljenja za finansije, 150.000 dinara, Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini iz Bačkog Gradišta 50.000 dinara, Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini iz Bečeja 150.000 dinara, a župskom uredu Bečej 300.000 dinara. Umesto obrazloženja razloga plaćanja navodi se: zahtev).
Dokument Odeljenja za finansije opštine sadržao je i interesantan prilog, nabrajanje ulaznih faktura (trebalo je da se plate) u 2010. godini. I tamo je bilo svakakvih računa.
Čitajući prilog stekao se utisak da se u opštini mnogo popravljaju i/ili kupuju kompjuteri, fotokopir aparati i toneri (nije navedeno za kakvu uslugu i/ili robu su određene firme ispostavile račune opštini), zatim se pije i jede, a posluje se i sa omladinskom zadrugom (isplata plata onima koji su zaposleni preko omladinske zadruge).
Opština je u martu mesecu dugovala raznim firmama: recimo firmi N-Copy (fotokopir aparati) iz Novog Sada nekoliko manjih iznosa, a poslednja faktura je na iznos od 224.000 dinara; Informativni poslovni centar Beograda potraživao je 77.000 dinara, firmi Mistik iz Bečeja (tepisi, laminati…) se dugovalo oko 90.000 dinara, firmi Virga Com, takođe iz Bečeja, 169.000 dinara (prema nezvaničnim informacijama, u pitanju su bravarski i slični radovi), a račune su poslali i Kamenpromet iz Bečeja (61.576 dinara), Ahat iz Kikinde (oko 80.000 dinara), Seva iz Novog Sada (56.000 dinara) itd.
U toku 2010. godine redakcija Bečejskog mozaika je nezvaničnim kanalima došla u posed još nekoliko sličnih mesečnih izveštaja o trošenju novca iz opštinske kase, da bi letos, na sednici lokalnog parlamenta bio prezentiran i izveštaj o šestomesečnom izvršenju budžeta za ovu godinu (zakonska je obaveza objavljivanje takvog izveštaja). I taj izveštaj je zanimljiv.
Prema podacima iz izveštaja, Odlukom o budžetu opštine Bečej planirani prihodi opštinske kase za 2010. godinu trebali su da budu 758,82 miliona dinara (od tada je već usvojen prvi rebalans opštinskog budžeta). Inače, ukupni prihodi budžeta od 1. januara do 30. juna bili su 266,38 miliona dinara (to je ostvarenje od 35,10 posto), ali je u posmatranom periodu potrošeno više novca, 271,78 miliona, navodi se u izveštaju.
U budžetu opštine za 2010. godinu je za troškove Skupštine opštine i Opštinskog veća predviđeno 32,52 miliona dinara, od toga je do kraja juna potrošeno nešto više od 20 miliona, a troškovi Opštinske uprave su planirani u iznosu od 108,9 miliona. U prvoj polovini godine potrošeno je 62,9 miliona.
Za osnovne škole predviđeno je ukupno 56,4 miliona dinara, a do početka jula im je isplaćeno svega 21,9 miliona. Najveći iznos je do tada dobila škola „Sever Đurkić“, 5 od planiranih 10 miliona. Školi „Šamu Mihalj“ plaćeno je 1,6 miliona od planiranih 6.
Srednjim školama opština do kraja godine trebala je da uputi 24,5 miliona dinara – u prvoj polovini godine platila je samo 10.
Institucijama kulture (pozorište, biblioteka, muzej, arhiv i ostali korisnici budžetskih sredstava) u toku godine bi „sledovalo“ 49,8 miliona dinara, a za pola godine dobile su oko 21 milion.
OSC-u „Mladost“ je plaćeno 9,6 miliona (predviđeno je 18,9), a za sportske klubove i stipendije je potrošeno 2,3 miliona (predviđeno je 5,7).
Centru za socijalni rad i Gerontološkom centru opština je trebala da plati 27,4 miliona, a u prvom polugodištu je platila 15, a za ostale korisnike socijalne zaštite predviđeno je 3 miliona, od toga je plaćeno svega 481.000 dinara.
Za oblast „društvena briga o deci“ planiran je iznos od 55 miliona dinara, a do kraja juna plaćeno je 37 miliona dinara.
Mesnim zajednicama na teritoriji opštine pripadalo je 21 milion, a dobile su 9 miliona dinara.
Vodokanal bi trebao da dobije 2,5 miliona dinara, a od toga je plaćeno 1 milion, za banju, toplanu, zemlju i projekte planirana su sredstva u iznosu od 114 miliona dinara – potrošeno je 18,5 miliona.
Za lokalne puteve i ulice trebalo bi da se obezbedi 5 miliona dinara – plaćeno je 2,8 miliona, navodi se u izveštaju o šestomesečnom trošenju budžetskih para.
Za potrebe informisanja u budžetu je predviđen iznos od 3,7 miliona dinara – do kraja juna potrošeno je 1,4 miliona.
Crveni krst je dobio 498.000 dinara (plan je 1 milion), izviđačima je plaćeno 235.000 dinara (plan je 400.000), a partije su dobile 180.741 dinar (planirano je pola miliona dinara). Crkvama se iz opštinskog budžeta namerava dati ukupno 3 miliona dinara, a do kraja juna im je upućeno 1,17 miliona. Preduzetnici su dobili pola miliona (plan je 1,2 miliona) itd.

R.M.

Rebalans budžeta za 2010. godinu
Umesto smanjenja povećanje troškova

Još letos su predstavnici lokalne vlasti najavili da će predviđen novac namenjen korisnicima budžeta biti smanjen za 30 posto zbog lošeg punjenja budžeta, što je izazvalo nevericu kod budžetskih korisnika, jer, kako su rekli njihovi predstavnici, ni „originalno“ predviđen iznos od 100 posto neće pokriti njihove troškove.
U drugoj polovini oktobra meseca većina lokalnih poslanika usvojila je prvi ovogodišnji rebalans budžeta (preraspodela troškova), međutim, začudo, nije došlo do smanjenja, već do povećanja troškova – ukupni troškovi i izdaci sa prvobitno planiranih 758 miliona dinara povećani su na 770 miliona.

Reprezentacija i narodna kuhinja

Poređenja radi, za „nevažne“ stvari kao što su troškovi za reprezentaciju funkcionera, predviđeno je 3 miliona dinara, a za rad narodne kuhinje na teritoriji opštine 4,3 miliona dinara.
U opštini ima 11 funkcionera koji imaju mogućnosti da uživaju u blagodetima reprezentacije (ručkovi, večere, pića koje neće platiti iz svog, već iz džepa poreskih obveznika), a usluge narodne kuhinje, prema podacima Crvenog krsta, koristi 410 ljudi – od toga 140 su deca.
Planirane zarade za 11 funkcionera (Skupština opštine, predsednik opštine, Opštinsko veće) su 17 miliona dinara, a zarade za 115 zaposlenih u Opštinskoj upravi trebalo bi da budu 67,2 miliona.
U dečjem vrtiću planirane su zarade za 129 ljudi u iznosu od 60 miliona dinara.
U osnovnim školama za troškove grejanja predviđeno je ukupno 28 miliona dinara, a u srednjim 10,6 miliona.

Nije jasno kako će lokalna samouprava da obezbedi taj novac, kada su prihodi opštine sve manji.
Dodatna konfuzija stvorena je zahvaljujući vesti koja je 22. oktobra postavljena na zvaničan veb-sajt opštine Bečej, u kojoj se navodi da je Skupština opštine 21. oktobra „usvojila rebalans budžeta za 2010. godinu, koji je smanjen za 30%“. Pažljivim proučavanjem tabela u odluci o rebalansu, međutim, dolazimo do zaključka da opštinski budžet nije „smanjen“ za 30 odsto.
Naime, izmenama opštinskog budžeta je predviđeno da se troškovi predsednika opštine, Skupštine opštine i Opštinskog veća (plate, socijalni doprinosi, nagrade zaposlenima, troškovi putovanja, usluge po ugovoru itd.) – povećaju. Prvobitno su ti troškovi planirani u iznosu od 29,75 miliona dinara, a rebalansom su povećani na 41,1 milion. Primera radi, troškovi putovanja funkcionera umesto prvobitno predviđenih 250.000 dinara su sada 700.000 dinara, za usluge po ugovoru umesto 3,8 miliona do kraja godine trebalo bi da se potroši 10,5 miliona.

Nejasna namena opštinskog kredita

Opština je u 2010. godini uzela kredit od 120 miliona dinara, ali, kako je objašnjeno, od toga će moći da se potroši samo oko 85 miliona, jer ostalo su kamate i troškovi.
O tome kako se taj novac troši do danas nije dato jasno objašnjenje.
Najpre je rečeno da će se kredit koristiti za kapitalna ulaganja namenjena za unapređenje funkcionisanja komunalne infrastrukture i geotermalne bušotine. Međutim, lokalna samouprava je u međuvremenu od Fonda za kapitalna ulaganja dobila 40 miliona dinara za izgradnju geotermalne bušotine, te je rečeno da će se kredit koristiti za izradu i realizaciju urbanističko-tehničkih projekata i za projekte za izgradnju infrastrukturnih objekata, za rekonstrukciju magistralnog toplovoda u ulici Miloša Crnjanskog u Bečeju, za unapređenje funkcionisanja javnih ustanova i komunalne infrastrukture na teritoriji opštine i za realizaciju IPA projekta za rekonstrukciju zgrade Narodne biblioteke u Bačkom Petrovom Selu.

Sredstva za funkcionisanje Opštinske uprave (od plata zaposlenima do tekućih popravki) zbirno su povećana za 26,74 miliona dinara – sada umesto 103,1 milion iznose 129,8 miliona dinara.
Sredstva predviđena za osnovno obrazovanje povećana su zbirno za 6,98 miliona i sada su 63,2 miliona, a za srednje obrazovanje za 1,1 milion, aktuelni iznos je 25,5 miliona.
Kultura je dobila povećanje za oko 2 miliona, fizička kultura za 1,3, socijalna zaštita za oko 6, a društvena briga o deci za 15 miliona dinara.
Mesnim zajednicama je oduzeto u zbiru 179.000 dinara, a razvoju zajednice 48,9 miliona (od bušenja geotermalne bušotine do rekonstrukcije toplovoda sve se nalazi pod stavkom razvoj zajednice, ali se novac obezbeđuje iz Fonda za kapitalna ulaganja).

Trošenje budžetske rezerve

Kao i prošle, i 2010. godine troši se novac iz tekuće budžetske rezerve. Samo od juna meseca potrošena je pozamašna suma.
Recimo, sredinom juna predsednik opštine je doneo rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve u iznosu od 1,67 miliona dinara. Od tog iznosa je za usluge komunikacija potrošena 31.000 dinara, za troškove službenih putovanja plaćeno je 27.000 dinara, zatim je plaćeno 112.000 dinara za usluge informisanja, 207.000 za stručne usluge, 355.000 je obezbeđeno za komunalne usluge, a upućen je novac i školama i mesnim zajednicama itd.
I u septembru mesecu su potpisana rešenja o trošenju budžetske rezerve, recimo, jednim rešenjem je predviđeno trošenje 71.000 dinara – za usluge po ugovoru 28.000 dinara, za reprezentaciju za Mesnu zajednicu Radičević 40.000 dinara. Potrošeno je i 38.000 dinara za „nabavku domaćih akcija i ostalog kapitala“ za osnivanje opštinskog preduzeća za obezbeđenje „LINK FTO” d.o.o. i tako dalje.

Za informisanje bilo je predviđeno 3,7 miliona dinara, a nakon umanjenja ostalo je svega 2,5 miliona dinara, ali zato „nevladine organizacije“ (crkve, izviđači, crveni krst, preduzetnici, partije) umesto predviđenih 7,6 miliona dobiće ukupno 8,1 milion.
Smanjenje sredstava čeka Dom zdravlja – umesto 11,59 miliona dobiće
8,7.

R.M.

Dan grada
Oko 28.000 evra za proslavu 

Ove godine lokalna samouprava je finansirala i proslavu Dana grada (početkom avgusta i jedan dan krajem septembra). Javnosti do kraja novembra nije prezentovan finansijski izveštaj o ceni proslave ni nakon nekoliko zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja koje je nadležnima u opštini uputila redakcija Bečejskog mozaika, tražeći finansijski izveštaj i kopije računa i izvode iz banaka o isplatama.
Sada će se o žalbama redakcije doneti odluka u kancelariji poverenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića, te postoji verovatnoća da će kopije računa i izvodi iz banaka o isplatama za potrebe proslave Dana grada uskoro biti dostupni javnosti.
Za sada je o finansiranju proslave iz opštine saopšteno samo da je budžetom opštine Bečej za 2010. godinu predviđeno ukupno 4,5 miliona dinara za manifestacije, ali i da je „Opštinsko veće insistiralo da se ne sme potrošiti velika suma novca za proslavu Praznika opštine Bečej u 2010. godini, iako nikad nije doneta Odluka o tome koja je najviša ili najniža suma koja je namenjena za manifestaciju u organizaciji opštine“, navodi se u dokumentu naslovljenim „Izvod iz izveštaja radnog tela za organizovanje proslave praznika opštine Bečej za 2010. godinu“ koji je potpisao koordinator radnog tela za organizovanje proslave Edvin Ferenc.
U izveštaju piše i da je u periodu između 26.06.2010. godine do 24.09.2010. godine za potrebe proslave praznika opštine Bečej izdvojeno 2.429.870 dinara (troškovi organizacije, ishrane obezbeđenja, osiguranja, programa) i preostali dug opštine je 693.170 dinara izvođačima, što je ukupno 3.123.040 dinara za realizaciju manifestacije. Od strane donatora na poseban namenski račun opštini Bečej je uplaćeno 598.000 dinara, a pored toga donatori su obezbedili meso, ribu, salate, peciva za ishranu učenika, promo materijal, prevoz učesnika, efektivni rad u marketingu, na promociji i pomoć u pripremanju hrane, popuste prilikom isplate ugovorenih obaveza u visini od oko milion dinara, navodi se u izveštaju, te se dodaje da su tako ukupni realni troškovi smanjeni i manifestacija je poreske obveznike na teret budžeta opštine Bečej ukupno sa svim troškovima koštala 2.525.000 dinara, ne računajući donatorstvo u nenovčanim sredstvima, u iznosu od milion dinara.

B.M.

Informisanje
Kad se ima i kada se nema

Lokalne samouprave po zakonu trebalo bi da obezbede lokalno informisanje (finansiranje lokalnih medija) iz opštinskog budžeta. Pošto ne postoje kriterijumi za finansiranje medija, vlasti rade šta i kako hoće.
Za 2010. godinu je u opštinskom budžetu predviđeno 3,7 miliona dinara za informisanje, to je smanjeno rebalansom budžeta u oktobru. Podsetimo da je prošle godine taj iznos bio 5 miliona dinara.
Opština Novi Bečej (sa upola manje stanovnika od Bečeja) za istu namenu obezbedila je oko 5 miliona dinara, opština Srbobran nešto više od
3 miliona, Kikinda 15,5 miliona dinara itd.
Interesantno je da je opština Bečej prošle godine, osim lokalnih medija, finansirala i oglasne publikacije i neke novosadske televizije, a u toku ove godine bečejskim medijima su za 30 posto umanjena ugovorom predviđena sredstva – zbog krize, bilo je obrazloženje.
Međutim, kriza nije uticala na to da lokalna samouprava upućuje novac novosadskim televizijama (koliko i lokalnim medijima ili duplo više) i da finansira štampanje mape opštine.
Osnov za ovu tvrdnju pruža dokument kojim raspolaže redakcija Bečejskog mozaika, iz kojeg se vidi kako su trošena budžetska sredstva predviđena za informisanje.
Naime, lokalna samouprava je krajem januara ove godine dugovala novosadskim televizijama „Panonija“ i „Mozaik“ (Fondacija „Mozaik“) 236.000 dinara za decembar mesec prošle godine („Panonija“), odnosno 70.800 dinara za novembar („Mozaik“). Bila je dužna i bečejskoj oglasnoj publikaciji koja izlazi na svega nekoliko stranica, a pored reklama objavljuje informacije iz opštine na jednoj strani (uglavnom izjave predstavnika opštine ili obraćanje građanima): dug prema „Gratis infu“ iznosio je 35.400 dinara za decembar i 31.200 dinara za novembar 2009.
Lokalna vlast je dugovala i „Mediumu“ d.o.o. (izdavač dvonedeljnika Bečejski dani) 236.000 dinara za izdavanje mape opštine i nedeljniku Bečejski mozaik 82.600 dinara za novembar mesec 2009. po ugovoru o informisanju.
Pošto je predsednik opštine Peter Knezi početkom prošle godine rekao da je zaključio ugovore samo sa bečejskim medijima (Radio „Aktiv“, Bečejski mozaik, Bečejski dani i kablovska televizija) za usluge informisanja, tražili smo od njega objašnjenje o dugovima prema novosadskim televizijama, „Gratis infu“ i o štampanju mape Bečeja.
Knezi je rekao da je ugovor sa „Mediumom“ zaključio prošle godine, a predmet ugovora je objavljivanje mape (format A3) Bečeja u Bečejskim danima ove godine, u četiri broja počevši od februara meseca (neto iznos je 200.000, a bruto 236.000 dinara).
Što se tiče televizije „Panonija“, čiji program građani Bečeja koji su priključeni na kablovski sistem ne mogu da prate, Knezi je rekao da je reč o ugovoru iz prošle godine za objavljivanje informacija iz Bečeja. Isto je obrazloženje i za finansiranje televizije „Mozaik“, takođe iz Novog Sada.
Knezi je naveo da ove godine nisu obnovljeni ugovori sa novosadskim televizijama, te da opština finansira samo lokalne medije i to u višestruko manjem iznosu nego 2009. (reč je, koliko se zna, o mesečnom iznosu od 25.000 dinara za medije Bečejski dani, Radio „Aktiv“ i kablovska televizija).

K.D.F.

Zaposleni u lokalnoj samoupravi
U Opštinskoj upravi je zaposleno 113 ljudi

Zakon o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji nalaže da maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme ne može biti veći od 4 zaposlena na 1.000 stanovnika prema poslednjem popisu stanovništva (izuzeci od ograničenja su opštine gde žive nacionalne manjine, izbeglice, opštine s malim brojem stanovnika…), a ukupan broj zaposlenih na određeno vreme ne može biti veći od 10 odsto radnika na neodređeno vreme.
U Bečeju je do kraja 2009. godine broj zaposlenih smanjen za 28 u opštini, u OSC-u „Mladost“, u muzeju, u biblioteci i u pozorištu. Od pomenutih 28 osoba osmoro je penzionisano, a ostale – reč je o čistačicama u opštini i u opštinskim ustanovama – od februara meseca su zaposlene u preduzeću Potisje u većinskom vlasništvu lokalne samouprave, pa ih Potisje „iznajmljuje“ opštini, mesnim zajednicama i opštinskim ustanovama. Toliko o racionalizaciji broja zaposlenih.
Otpuštenim osobama isplaćene su otpremnine iz opštinskog budžeta.
Što se tiče preostalih zaposlenih u lokalnoj samoupravi, po zvaničnim podacima dobijenim iz opštine, krajem decembra 2009. godine u Opštinskoj upravi bila je zaposlena 121 osoba. Od toga 118 zaposlenih na neodređeno vreme, a tri na određeno vreme. Broj funkcionera bio je 12, a broj lica angažovanih po ugovoru o delu 10 (prevodilac, organizator manifestacija, stručni poslovno-poljoprivredni poslovi, info-pult uslužni centar, novinarski poslovi, rad sa omladinom, koordinator za Rome, saradnik za omladinu i sport, muzičar prilikom zaključenja braka, stručni poslovi poljoprivrede).
U septembru 2010. godine ukupan broj zaposlenih u Opštinskoj upravi je 113, od toga je 107 zaposlenih na neodređeno vreme, a 6 na određeno vreme. Broj funkcionera je 12, a broj lica angažovanih po ugovoru o delu je 14, četiri više nego pre devet meseci (knjigovodstveni poslovi, prevodilac, ekološki poslovi prikupljanja podataka za lokalni plan, stručni poslovi poljoprivrede, novinarski poslovi, novinarski poslovi, turistički savetnik, rad sa mladima, informatički poslovi, novinarski poslovi, romski koordinator, saradnik za omladinu i sport, muzičar prilikom zaključenja braka, stručni poslovi poljoprivrede i knjigovodstveni poslovi).

Zaposleni u gradu

Na teritoriji opštine Bečej 2009. godine bilo je zaposleno 8.737 građana, danas ih je verovatno manje.
U julu 2010. godine broj nezaposlenih u Bečeju bio je 4.666, od toga 2.487 muškaraca i 2.179 žena.
Što se tiče broja zaposlenih po sektorima delatnosti u opštini od 2006. do 2009. godine, jasno je da nigde ne cvetaju ruže. Naime, 2006. godine broj privatnih preduzetnika i zaposlenih bio je 1.837, a 2009. godine 1.572. Zaposlenih u preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama 2006. godine bilo je 8.098, dok ih je 2009. godine 7.166. U poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi u opštini Bečej 2006. godine radilo je 1.838 ljudi, 2009. godine 1.428. U prerađivačkoj industriji, recimo, 2006. godine bilo je zaposleno 2.761, a 2009. godine 2.289 ljudi, dok u oblasti proizvodnje električne energije, gasa i vode 2006. godine radilo je 142, a 2009. godine 139 građana. Trgovina na veliko i malo 2006. godine zapošljavala je 932, a prošle godine 779 ljudi, a poslovima s nekretninama i iznajmljivanjem 2006. godine bavilo se 181, a 2009. godine 220 osobe. U obrazovanju je 2006. godine radilo 537 ljudi, 2009. godine 653. Zdravstvenim i socijalnim radom se 2006. godine bavilo 493, a 2009. godine 541 građana.

Dakle, po poslednjim raspoloživim podacima, u Opštinskoj upravi je zaposleno 107 ljudi na neodređeno vreme, 6 na određeno i 14 po ugovoru o delu.
Po Zakonu o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji ukupan broj zaposlenih na određeno vreme zbog povećanog obima posla, lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge i lica angažovanih po drugim osnovama ne može biti veći od 10 posto broja zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji.
Ova odredba zakona se u Bečeju ne poštuje, jer ukupan broj zaposlenih na određeno vreme i ljudi koji rade po ugovoru je 20, a to nije 10 posto od 107 stalno zaposlenih.

R.M.

Drugi Nacionalni budžetski forum
Oko javnih finansija

U organizaciji Balkanske istraživačke mreže i Pro Concepta u Beogradu je 27. novembra održan drugi Nacionalni budžetski forum.
Predsednica parlamenta Srbije Slavica Đukić Dejanović je na otvaranju foruma rekla da je budžet najvažniji instrument ekonomske politike države koji treba da odražava socijalne i ekonomske prioritete više nego ijedan drugi dokument ili politika. Ona je istakla da je jedan od najvažnijih zadataka primena principa odgovornosti i transparentnosti u upravljanju budžetom i njegovom izvršenju.
Republički parlament je, kako je podsetila, u julu 2009. godine usvojio Zakon o budžetskom sistemu koji je unapredio proces nadzora javnih finansija, a u februaru ove godine i Zakon o Skupštini koji je prvi put predvideo da parlament samostalno utvrđuje i raspolaže sredstvima za rad, odnosno donosi skupštinski budžet.
Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović istakla je da je u skladu sa novim pravilima fiskalne odgovornosti, cilj da do 2015. godine deficit budžeta bude jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), da izdaci za plate budu smanjeni sa 10 na osam odsto BDP, a za penzije sa 13 na 10 odsto BDP.
Kako je navela, 90 odsto rashoda u budžetu Srbije definisano je zakonima, dok je deo rashoda preko kojih Vlada vodi ekonomsku politiku manji od 10 odsto.
Ona je kazala da će za povećanje prihoda budžeta lokalnih samouprava u narednoj godini biti pripremljene izmene Zakona o porezu na imovinu i promene u akciznoj politici i nagovestila je da će poreska administracija, uvođenjem kratkoročnih i dugoročnih mera povećati naplatu poreskih prihoda u republičkom budžetu.
Dragutinović je izjavila da su prioriteti budžeta za 2011. godinu odmrzavanje penzija i plata u javnom sektoru i stimulisanje privrede.
Nacionalni budžetski forum je organizovan u okviru projekta „Oko javnih finansija“ koji sprovode BIRN Srbija i Pro Concept, uz podršku ambasade Velike Britanije i Fonda za otvoreno društvo.
Projekat je pokrenut u cilju pomoći institucijama da u većoj meri uvaže potrebe građana u procesu planiranja budžeta da bi čitav proces pravljenja i izvršenja budžeta bio transparentniji.

B.M.

Bečejsko udruženje mladih
Akcija protiv korupcije

Bečejsko udruženje mladih – BUM je 25. septembra na gradskoj pijaci u Bečeju održalo akciju „Mladi za zakonitost“ u sklopu omladinske mreže za afirmaciju zakonitosti „ACRIMA“ (AntiKRIMinalna akcija), čiji je cilj da građane informiše o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i da kroz različite akcije i istraživanja utiče na javno mnjenje.
Članovi BUM-a su građanima delili propagandni materijal kojim se promoviše borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a izveli su i svojevrstan performans: građane su uključivali u „zonu korupcije“ koji su lažnim novcem mogli da „podmite“ volontere BUM-a i da na nezakonit način dođu do raznih rešenja, uverenja, dokumenata, radnog mesta, lekarske intervencije „preko veze“…
Pored toga, građani su popunjavali anketne listiće o korupciji.
U završnici akcije predstavnici BUM-a su uručili metlu predsedniku opštine Peteru Kneziju uz poruku „da očisti grad od kriminala i na taj način podrži inicijativu mladih“.
Rezultati ankete koju je s građanima Bečeja uradilo Bečejsko udruženje mladih oslikavaju mišljenje građana o stanju u državi, ali i u lokalnoj zajednici.
Na pitanje u kojima od šesnaest institucija počev od predsednika republike, parlamenta, vlade, opštinske administracije, sudstva, zdravstva, policije, školstva je najraširenija korupcija, prva tri mesta su zauzeli sudstvo sa 14,04 odsto (128 glasova), carina sa 10,09 procenata (92 glasa), dok treće mesto dele opštinska administracija i zdravstvo sa 9,65 procenata (88 glasova).
Građani smatraju da je najmanje zastupljena korupcija u Telekomu (0,44 posto) i u Narodnoj banci (0,88 posto).
Na pitanje o stepenu zastupljenosti korupcije u određenim profesijama dobijeni su približno isti rezultati. Po mišljenju 196 građana, korupcija je najviše uzela maha među sudijama (21,37 posto), carinicima (10,03 posto), na trećem mestu su policajci (8,83 posto), a 80 građana smatra da korupcije najviše ima među lekarima (8,72 posto), zatim slede opštinski službenici, univerzitetski profesori, političari, dok se vojna lica nalaze na poslednjem mestu (0,44 posto).
Po mišljenju anketiranih najvažniji činioci koji izazivaju korupciju su: želja onih koji su na vlasti da se brzo obogate (18,03 procenata), moralna kriza (14,48 posto) i loše zakonodavstvo (13,66 posto).
Da korupcija nikad nije opravdana smatra 63,93 posto građana, a korupciju opravdava 8,2 posto u slučaju da je to jedini način da se ostvari neki cilj i isti procenat je spreman da pribegne korupciji ako je to jedini način da se ostvari interes porodice. Po 6,56 procenata anketiranih smatra da je korupcija opravdana ako je to jedini način da ostvare zakonom utvrđena prava ili ako su im male plate u preduzeću u kojem rade, dok po 3,28 procenata građana opravdava korupciju u interesu koristi za preduzeće ili ako je to način da se zaštite od loše politike vlade.
Od 244 anketirana građana 116 smatra da će u Srbiji uvek biti korupcije ali da se može svesti na određenu, prihvatljivu meru, 64 građana misli da korupcija u Srbiji može biti značajno smanjena, njih 40 ima stav da rast korupcije u državi ne može biti zaustavljen, a dvadesetoro ispitanika smatra da korupcija može biti iskorenjena.
Prema analizi ankete, 40,98 procenata građana ne bi pristalo da bude korumpirano, 26,23 posto njih ne zna šta bi radilo u takvoj situaciji, 14,75 odsto njih ne bi prihvatilo mito ako je to vezano za kršenje zakona, 11,48 procenata bi prihvatilo, a 6,65 posto bi pristalo na korupciju kako bi rešilo neki problem.
Ukoliko bi se građani našli u situaciji da im neko traži novac da bi im pomogao u rešavanju problema, 104 ispitanika ne bi na to pristalo ako postoji i drugi način za rešavanje problema, 72 njih je izričito protiv, 36 građana bi dalo mito ako ne postoji drugi način za rešenje ličnih problema, 20 anketiranih ne zna šta bi uradilo, dok je njih 12 reklo da bi dali novac da mogu to sebi da priušte.

LJ.M.

Javne nabavke lokalne samouprave 2009. godine
Male nabavke za 141.727 evra

Opštinska uprava Bečej na osnovu zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja dostavila je informacije redakciji Bečejskog mozaika o javnim nabavkama koje je lokalna samouprava (opština Bečej i Opštinska uprava Bečej) sprovela 2009. godine.
Tražili smo i kopije dokumenata u vezi sa javnim nabavkama (ponude zainteresovanih firmi, način biranja najpovoljnije ponude itd), međutim, nismo ih dobili, jer, kako je u odgovoru na zahtev naveo načelnik Opštinske uprave Zoran Kovač, „iste nismo u mogućnosti da vam dostavimo, iz razloga preobimnosti istih“.
Prošle godine sprovedeno je 12 javnih nabavki i sve su bile male vrednosti. U toku 2009. godine nije uspešno realizovan nijedan postupak javne nabavke velike vrednosti.
Ukupna vrednost javnih nabavki male vrednosti koje su sprovedene prošle godine je 15.164.791,5 dinara (sa uračunatim PDV-om). To je danas 141.727 evra.
Prošle godine sprovedena je nabavka 861 ulične table kako bi se promenili nazivi nekih bečejskih ulica. Na javni poziv se prijavilo četiri ponuđača: „Signalizacija“ d.o.o. iz Niša, „Boja“ A.D. iz Sombora, „MG Signal sistem“ d.o.o. iz Kraljeva i „Mašinbravar“ – Orčik Šandor, preduzetnik iz Bečeja. Komisija za javne nabavke izabrala je ponuđača „Boja“ A.D. iz Sombora i sa njim je zaključila ugovor o nabavci uličnih tabli u vrednosti od 629.907,60 dinara (s PDV-om). Reč je samo o izradi, ali ne i postavljanju uličnih tabli.
Inače, po informacijama do kojih smo uspeli da dođemo, cena jedne ulične table (ako se kupuje pojedinačno) je oko 750 dinara.
Za nabavku goriva (benzina) za vozila Opštinske uprave Bečej takođe je raspisana javna nabavka, na koju se prijavio samo jedan ponuđač s kojim je i potpisan ugovor: NIS-PETROL A.D. Novi Sad, PJ Bečej. Vrednost ugovora je 1.017.280 dinara uz uračunat PDV.
Za nabavku gasa za vozila Opštinske uprave Bečej izabran je takođe jedini prijavljeni ponuđač „KTC“ d.o.o, Subotica, RC Bečej. Vrednost ugovora koji je potpisan sa ovom firmom je 423.360 dinara uz uračunat PDV.
Na poziv za nabavku usluge suzbijanja komaraca prijavila su se četiri ponuđača: „Eko-san“ d.o.o. iz Novog Beograda, Zavod „Visan“ iz Zemuna, „Eko-dez“ d.o.o. iz Beograda i „Bio-spin“ d.o.o. iz Novog Sada. Za najpovoljnijeg ponuđača proglašen je „Eko-dez“ (kao i prethodnih nekoliko godina) i sa ovom firmom je zaključen ugovor vredan 2.861.000 dinara (PDV se ne obračunava u slučaju ove usluge).
Na javni poziv koji je raspisan u cilju formiranja poljočuvarske službe (samo za tri meseca) prijavili su se sledeći ponuđači: „NS-Stajčić“ d.o.o. iz Novog Sada, Agencija „RPD“ iz Vrbasa, „Metak“ d.o.o. iz Bečeja, „Progard securitas“ d.o.o. iz Beograda i Agencija za FTO Biro Saša pr. iz Bečeja. Posao je dodeljen „NS-Stajčiću“ za 805.200 dinara uz uračunat PDV.
Za nabavku usluge zaštite od ptica zgrade opštine (nabavka i postavljenje) potrošeno je 1.851.538 dinara (s PDV-om). Posao je dobio „2F SYSTEM“ d.o.o. iz Beograda, a u postupku javne nabavke „elimisane“ su firme „Elmas system“ d.o.o. iz Borče, „Smer“ d.o.o. iz Zemuna i „Arhifarm“ d.o.o. iz Beograda.
Na oglas za javnu nabavku nameštaja za opštinski uslužni centar prijavilo se tri ponuđača: stolarska radionica „Nale“ iz Bečeja, Stanislav Barjaktarović pr, SZR „Pirana“ iz Bečeja, Šagi Gabor pr i samostalna stolarska radnja „Regal“ iz Bečeja, Trombitaš Laslo pr. Komisija za javne nabavke ocenila je da je najbolju ponudu dostavila stolarska radionica „Nale“, te joj je dodeljen ugovor u vrednosti od 967.000 dinara (ponuđač nije u sistemu PDV-a). Ovu javnu nabavku je finansirala pokrajina.
Tokom 2009. godine sprovedena je još jedna javna nabavka koju je finansirala pokrajina, a reč je o nabavci računara i računarske opreme za opštinski uslužni centar. Prijavila su se tri ponuđača: „Pixel“ d.o.o. iz Novog Sada, „Pin computers“ d.o.o. iz Novog Sada i „Aum group“ d.o.o. iz Novog Sada. Pobednik je bio „Pixel“, a vrednost ugovora je 1.447.482 dinara (s PDV-om).

 

Javne nabavke velike vrednosti

Za razliku od prošle godine kada opština Bečej nije raspisala nijedan javni poziv za javnu nabavku velike vrednosti, ove godine su raspisana dva takva poziva (objavljena su na portalu Uprave za javne nabavke, obe javne nabavke su okončane): jedna se tiče kredita koju je opština uzela u vrednosti od 120 miliona dinara, a drugi se odnosi na bušenje geotermalne bušotine u vrednosti od 40 miliona dinara.
Oglas za prikupljanje ponuda od banaka za kreditiranje opštine raspisan je dva puta, prvi je obustavljen, jer nijedna banka nije uputila opštini ponudu, a na drugi oglas u maju mesecu prijavila se samo banka Intesa i opštinska komisija za javne nabavke velike vrednosti je 1. juna ocenila ponudu kao prihvatljivu. Opština će kredit otplaćivati 10 godina.
Postupak druge javne nabavke velike vrednosti za izradu projektne dokumentacije i izgradnju hidro-termalne bušotine za višenamensko korišćenje u cilju otvaranja novog izvorišta podzemnih termalnih voda u Bečeju upravo je završen (i tu je bilo dva pokušaja, prvi je poništen).
I na ovaj oglas je dostavljena samo jedna ponuda, a opštinska komisija za javne nabavke velike vrednosti ponudu je otvorila 11. novembra: firma koja se prijavila za izradu projekta i bušenje hidro-termalne bušotine je NIS A.D. iz Novog Sada, međutim, NIS se nije „uklopio“ u predviđen u cenu od 40 miliona dinara, već je ponudio višu. Odluku o tome da li će NIS da gradi geotermalnu bušotinu u Bečej i koliko će taj posao da vredi, treba da donese predsednik opštine.

Opština je raspisala javnu nabavku i za izvođenje pripremnih građevinskih radova na izgradnji mini-pič terena u DTV Partizan. Izvođač radove bio je „Tvrđava nova“ d.o.o. iz Novog Sada za 579.179 dinara (s PDV-om). Ostali ponuđači su bili: „Aqua-MDM“ d.o.o. iz Novog Sada i „Dom projekt“ d.o.o. iz Novog Sada.
Objavljen je oglas i za izvođenje radova na sanaciji sekundarne cevne mreže za kule S1, S2 i S3 (zelene kule) u Malom ritu. Na oglas su se prijavila tri ponuđača, „Termogas 88“ iz Bečeja, „Termičar“ d.o.o. iz Bečeja i „Termmont“ d.o.o. iz Zrenjanina. Kao najpovoljnija ocenjena je ponuda „Termogasa“, te je sa ovom firmom zaključen ugovor vredan 2.028.850 dinara (sa PDV-om).
Na oglas za nabavku geometarskih usluga za potrebe Komisije za izradu godišnjeg plana zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu prijavile su se tri firme, Ortačko društvo „Geo-biro“ iz Bečeja, SR „Geo-D&L“ Bečej, Laslo Bezeg pr. i „Geomap NS 021“ d.o.o. iz Novog Sada. Posao vredan 1.999.993 dinara (s PDV-om) dodeljen je Ortačkom društvu „Geo-biro“.
Na oglas za izradu strategije elektronske uprave, kako se navodi u izveštaju o javnim nabavkama, prijavila su se tri ponuđača iz Subotice: HRK IT & Management Consulting d.o.o, „Blue moon global“ d.o.o. i „Pro regio“ d.o.o. Ugovor je zaključen sa firmom HRK IT & Management Consulting – vrednost poslova je 554.000 dinara uz uračunat PDV.
U vezi sa ovom javnom nabavkom postoji jedna nelogičnost, naime, 2009. godine napisana je IKT (tehnologija za podršku informatike i komunikacije) strategija, to jest Strategija e-uprave za period od 2009. do 2013. godine. Pisci strategije su Levente Rajšli, šef odseka za informatiku, Zoran Kovač, načelnik Opštinske uprave, Marjan Radičević, član Opštinskog veća, Andrea Ferenci Galgo, pomoćnik predsednika opštine, Ildiko Brusnjai, šef odseka za finansije, Bojan Mandić, viši saradnik na poslovima za privredu – marketing i Radovan Stojanović, viši saradnik IT administrator u odeljenju za lokalnu poresku administraciju (svi rade u opštini), mada, s obzirom na izabranog ponuđača u postupku javne nabavke očekivalo bi se da izrađivač strategije bude firma kojoj je plaćeno 554.000 dinara (s PDV-om) – HRK IT & Management Consulting iz Subotice.
Pomoćnik predsednika opštine Andrea Ferenci Galgo, čije ime se navodi među izrađivačima IKT strategije, precizirala je terminologiju, rekavši da postupak javne nabavke u kom je pobedila firma HRK IT & Management Consulting, nije bio raspisan za prikupljanje ponuda za izradu strategije elektronske uprave (kako se navodi u izveštaju o javnim nabavkama), već za „pružanje projekt menadžmenta i osiguranje kvaliteta PMQA pri izradi strategije razvoja elektronske uprave“. Za oko pola miliona dinara ta firma je po njenim rečima pomogla zaposlenima u opštini prilikom izrade informatičke strategije, a to znači „da su nam oni doneli primere strategija iz drugih firmi, uputstva, pokazali su nam o čemu moramo da vodimo računa prilikom izrade strategije uz konsultacije sa našim informatičarima i za njih je održan i dvodnevni seminar-trening“ (sedmoro ljudi koji rade u opštini koji su navedeni kao izrađivači strategije).
Od pomenutih 554.000 dinara udeo opštine Bečej je bio 32.960 dinara, a Fond „Domovina“ iz Mađarske obezbedio je preostali deo novca.
Inače, osnovni cilj IKT strategije je modernizacija, kao i jedinstvena primena IKT u lokalnoj samoupravi radi povećanja efikasnosti, efektivnosti, transparentnosti, odgovornosti i ekonomičnosti rada opštinskih organa i opštinskih službenika; poboljšanje kvaliteta i dostupnosti informacija, servisa i usluga koje opštinski organi pružaju korisnicima, te obezbeđivanje aktivnijeg učešća građana u donošenju odluka i širenju demokratije u društvu.
Na kraju, mada se IKT Strategija odnosi na period od 2009. do 2013. godine, ni krajem 2010. godine nije usvojena, što znači da se ne primenjuje – mrtvo je slovo na papiru.
Razlog toga je navodno to što su sve strategije i akcioni planovi opštine na preispitivanju i to od februara meseca 2010. godine.
Naime, u Službenom listu opštine Bečej od 23. februara objavljeno je rešenje predsednika opštine o formiranju radne grupe za preispitivanje postojećih strategija opštine Bečej. Članovi radne grupe su Budislav Medurić, zamenik predsednika opštine, koordinator radne grupe, Dušan Jovanović, predsednik Skupštine opštine Bečej, Pal Šandor, Marjan Radičević, Andraš Boja, članovi Opštinskog veća i Ljubomir Vračarić, načelnik Odeljenja za privredu i razvoj Opštinske uprave.
Zadatak radne grupe je da razmotri potrebu donošenja novih strategija i akcionih planova i da preispita sve postojeće i da do kraja februara meseca 2010. godine dostavi Opštinskom veću izveštaj o statusu svih postojećih strategija i akcionih planova opštine, sa predlogom za njihovu eventualnu izmenu ili dopunu i za izradu nedostajućih akcionih planova po tim strategijama, odnosno da predloži donošenje novih strategija i akcionih planova.
Do kraja novembra meseca javnost nije obaveštena o tome da li su preispitane strategije i, recimo, da li će IKT strategija, koja je „na čekanju“ biti ikada usvojena ili je za njenu izradu besmisleno potrošeno pola miliona dinara.

Kristina Demeter Filipčev

 

Transparentnost Srbija
Srbija u srednjoj grupi zemalja po „otvorenosti“ budžeta

Organizacija International Budget Partnership iz Vašingtona, zajedno sa partnerskim organizacijama u 94 zemlje u oktobru 2010. godine je objavila rezultate međunarodnog istraživanja o dostupnosti i kvalitetu budžetskih informacija, indeks „otvorenosti“ budžeta. U ovom istraživanju Srbija je svrstana u srednju kategoriju država koje „pružaju neke informacije o budžetu, ali u nedovoljnoj meri da bi se on u potpunosti razumeo i da bi izvršna vlast bila podvrgnuta potrebnim proverama“.
Na listi od 94 zemlje, Srbija deli 36. mesto sa Ganom, sa ukupno 54 od mogućih 100 poena. Na vrhu liste, sa više od 80 poena, nalaze se Južnoafrička Republika, Novi Zeland, Velika Britanija, Francuska, Norveška, Švedska i SAD. Od susednih zemalja, za nijansu bolji skor od Srbije imaju Rumunija (59), Hrvatska (59) i Bugarska (57), a lošije su plasirane Makedonija, sa skorom 49, BiH (44) i Albanija (33).
Nevladina organizacija Transparentnost Srbija je povodom ovog izveštaja saopštila da, mada se skor Srbije znatno popravio (sa 43 na 54 u odnosu na 2008), to nije bilo dovoljno za prelazak u krug zemalja koje „pružaju svojim građanima dovoljno informacija za analiziranje i razumevanje budžeta“. Od osam ključnih budžetskih dokumenata, u Srbiji se ne publikuju redovno tri – tzv. „građanski budžet“, to jest dokument u kojem bi predlog budžeta bio približen građanima, polugodišnji izveštaj o prihodima, rashodima i kreditima, doduše veliki deo informacija ove vrste može se naći u mesečnim biltenima Ministarstva finansija, i sveobuhvatni izveštaj o reviziji završnog računa budžeta.
Parlamentarni nadzor je ocenjen kao osrednji, zbog nedovoljno vremena koje predstavničko telo ima na raspolaganju za raspravu o budžetu i nerazvijene prakse rasprava o budžetu na resornim skupštinskim odborima, u kojima bi, mišljenje o predlogu budžeta mogli da daju i predstavnici javnosti. Još slabiju ocenu Srbija je dobila za nezavisni nadzor budžeta od strane revizorske institucije, zbog toga što: resursi kojima Državna revizorska institucija raspolaže nisu srazmerni zadacima koje treba da obavi; još uvek nije izvršena potpuna revizija završnog računa budžeta; izveštaju DRI nije poklonjena dovoljna pažnja u Skupštini i nadležne državne institucije nisu preduzele mere radi otklanjanja pojedinih nedostataka na koje je DRI ukazala.
Prema oceni Transparentnosti Srbije u cilju ispravljanja manjkavosti neophodno je početi sa izradom nedostajućih budžetskih dokumenata, proširiti obrazloženje budžeta, obezbediti građanima dodatne mogućnosti da utiču na budžet u toku njegove pripreme, stvoriti preduslove da DRI izvrši potpunu reviziju budžeta i korišćenja vanbudžetskih fondova, pažljivo raspraviti sve stavke revizorskog izveštaja i preduzeti potrebne mere i radnje radi otklanjanja propusta na koje DRI ukaže.
Osim navedenog, Transparentnost Srbija posebno ukazuje da je neophodno obezbediti građanima, zainteresovanim grupama i stručnjacima da dobiju potpune i pravovremene informacije u toku pripreme budžeta i da kroz javne rasprave utiču na njegov sadržaj.

B.M.

Rodno budžetiranje
Opštinski budžeti i rodna ravnopravnost

Rodna ravnopravnost u većini lokalnih samouprava ne postoji ni što se tiče raspodele funkcija i broja poslanika u lokalnom parlamentu. Žene nisu zastupljene ni 30 posto. Zato je iluzorno govoriti o postojanju rodnog budžetiranja, a reč je o izuzetno važnoj stvari.
Pre godinu dana, u novembru 2009. godine Pavle Karlečik iz Zrenjanina na skupu u Beogradu govorio je o lokalnim budžetima i o sprovođenju politike rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou.
Konstatovao je da je budžet na svakom nivou politička odluka koja predstavlja proces raspoređivanja raspoloživih sredstava u skladu sa postavljenim ciljevima.
Karlečik je objasnio da razlike između muškaraca i žena ostaju neprepoznate u budžetskom procesu zbog pretpostavke da su ciljevi i instrumenti ekonomske politike široko primenjivi i zato „rodno neutralni“, a rodno budžetiranje podrazumeva pre svega analizu rashoda usmerenih u odnosu na pol, rashoda usmerenih na ostvarivanje jednakih mogućnosti i „rodno neutralnih” rashoda.
Rashodi usmereni u odnosu na pol ili „rodno senzibilisani rashodi“ se tiču posebnih potreba žena ili muškaraca, kao što su zdravstveni programi za žene, programi prevencije i suzbijanja nasilja u porodici, posebni programi za žene sa malom decom, posebni obrazovni programi za devojke i mladiće, devojčice i dečake itd.
Rashodi usmereni na ostvarivanje jednakih mogućnosti se odnose na potrošnju koja ima za cilj rodnu ravnopravnost, kao što su plaćena roditeljska odsustva i bolovanja, olakšice za decu, podrška porodicama sa decom itd.
Na kraju, rodno neutralni rashodi u većini zemalja čine 99% ukupnog budžeta, bez obzira na to da li se radi o nivou države ili lokalne samouprave, jer se polazi od pretpostavke da su dobra i usluge raspoloživi celoj zajednici. Upravo je važno da se ovi rashodi analiziraju kako bi se ustanovilo kakav učinak na žene i na muškarce ima rodno neutralni budžet, objasnio je Karlečik. On je konstatovao i da budžet ipak nije neutralan kako se čini na prvi pogled i naveo je i primere: zbog postojeće razlike u platama žena i muškaraca, nižeg procenta učešća žena na tržištu rada i većeg procenta žena na slabo plaćenim poslovima, one imaju manja primanja od muškaraca. Ukoliko dođe do smanjenja poreza na zarade od toga bi veće koristi imali muškarci, dok bi više žena imalo koristi od povećanja minimalne zarade.
Tu je i primer smanjenja izdvajanja za zdravstvene usluge boravka pacijenata u bolnicama, jer se u većini slučajeva briga za osobu koja se oporavlja prenosi na žene. Ovo direktno vodi ka smanjenju socijalnog blagostanja i jačanju neravnopravnosti pošto troškovi nege nisu obuhvaćeni budžetom. Smanjenje izdvajanja za potrebe društvene brige o deci značilo bi manje izdvajanja iz budžeta za potrebe predškolskih ustanova, to bi dovelo do povećanja ekonomske cene smeštaja dece što bi u krajnjoj liniji dovelo do smanjenja broja dece koja borave u njima i do prenošenja te brige u najvećoj meri na majke i bake.
Ono što karakteriše našu stvarnost po pitanju veze budžeta i rodnog pitanja, objasnio je Karlečik, su sledeće činjenice: postojanje segregacije na tržištu rada (muški i ženski poslovi) i diskriminacija u platama muške i ženske radne snage; odnos plaćenog i neplaćenog rada (koji pre svega obavljaju žene u domaćinstvima i svojoj porodici); razlike u stopama zaposlenosti; odluke o tome ko stiče dohodak van porodice, ko obavlja poslove u domaćinstvu i kako se oni ali i porodični dohodak raspoređuju su snažno rodno struktuirane i zasnovane na odnosima moći.
U tom smislu se mora posmatrati i uvođenje procesa rodnog budžetiranja u lokalnu zajednicu, što podrazumeva i prepoznavanje realnih potreba svih kategorija stanovništva i njihovo senzibilisanje na pitanju uvođenja politike rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.
Rodno budžetiranje se odnosi na postupke kojima se raspoređuju javni troškovi i prihodi u skladu sa njihovim različitim uticajem na žene i muškarce. Karlečik je na predavanju objasnio da je u kontekstu rodno zasnovane diskriminacije i isključivanja rodno odgovorni budžet alatka koja obezbeđuje da prioriteti žena budu zastupljeni u budžetskim preraspodelama sredstava, troškovima i prihodima; da nosioci budžeta, organizacija, sistem i procesi donošenja budžeta bolje održavaju interes žena i drugih ugroženih grupa i obezbeđuju prostor za ženski glas, transparentnost i odgovornost prema ženskim interesima.
Prema stavovima Karlečika, analizom budžeta opština treba obratiti pažnju na one segmente izvršenja budžeta, odnosno rashoda koji u sebi sadrže ili mogu imati i rodnu komponentu kao što su dotacije nevladinim organizacijama; usluge rekreacije i sporta i socijalna zaštita i društvena briga o deci.

B.M.

Objavljivanje dodatka omogućila je NORVEŠKA NARODNA POMOĆ.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *