Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Na sednici bečejskog parlamenta rasprava o zaduženju: Odluka o kreditu za bušotinu, marinu i kupovinu vozila za inspekciju

Na sednici bečejskog parlamenta rasprava o zaduženju: Odluka o kreditu za bušotinu, marinu i kupovinu vozila za inspekcijutrg_fontane

Odluka o dugoročnom kreditnom zaduženju opštine Bečej do 45,5 miliona dinara usvojena je na sednici Skupštine opštine 29. maja.

Iz kredita se planira finansirati opremanje termalne bušotine u Bečeju u iznosu od 24 miliona dinara, koliko je planirano u rebalansu opštinskog budžeta, za IPA projekat izgradnje male marine u Bečeju, takođe je rebalansom budžeta planirano 17 miliona dinara, a veći deo tog novca treba da bude refundiran nakon završetka projekta i pravdanja potrošenog novca, a 4,4 miliona bi okvirno trebalo da bude potrebno za kupovinu dva vozila umesto sadašnjih „zastavinih“ koje koristi opštinska inspekcija, navodi se u skupštinskom materijalu.

Pre nego što je odbornička većina usvojila odluku o novom kreditnom zaduženju lokalne samouprave, o toj temi raspravljali su odbornik Milan Bokun (odbornička grupa „Samo lokalno“), predsednik opštine Dragan Tošić (SNS), predsednik Skupštine opštine Nenad Tomašević (POKS) i zamenica predsednika bečejskog parlamenta Eržebet Kinka (SVM).

Bokun je postavio niz pitanja o tome da li je razložno uzimanje još jednog kredita, te je konstatovao da ima utisak da se lokalni prihodi smanjuju, a ne rastu, a po njegovom mišljenju, ako se želi domaćinski poslovati, trebalo bi uzeti kredit u situaciji kada se rashodi smanjuju, a prihodi rastu. Odbornik je dodao da ima utisak da prihodi „padaju“, jer građani Bečeja odlaze iz ovog grada, a oni su ti koji pune opštinski budžet, te će „teret“ novog kredita da ponesu građani koji su ostali da žive ovde, kako Bokun pretpostavlja, na taj način što će biti povećani lokalni nameti, te će i ti građani da se odsele… Odbornik je dodao i da pre lokalnih izbora nije obećano da će razvoj opštine biti zasnovan na zaduženju (kredit)

Postavio je, zatim, pitanja o tome da li će geotermalna bušotina da donese korist Bečeju ako se u nju uloži 24 miliona dinara, te koliko će najavljeni investitor za izgradnju akvaparka da plati za korišćenje vode iz bušotine, konstatovao je da ne veruje da će izgradnja akvaparka da doprinese razvoju Bečeja, a u vezi sa IPA projektom izgradnje male marine rekao je da po informacijama kojima on raspolaže, za izgradnju marine je potrebna saglasnost JVP Vode Vojvodine i to Bečej nije dobio, jer marina planira da se gradi na prvoj liniji odbrane od poplava. Postavljao je Bokun pitanja i o kupovini dva automobila za inspekciju u Bečeju, rekavši da su to mnogo skupi automobili i da se nada da će opštinska inspekcija, vozeći ih, mnogo bolje da radi.

Predsednik opštine Dragan Tošić je u odgovoru Bokunu istakao da Bokun, izgleda, podržava uzimanje kredita, jer suštinske primedbe nije imao, a njegove ostale primedbe ne stoje i ne barata činjenicama. Tošić je rekao da teret kredita neće „nositi“ građani tako što će lokalna samouprava da poveća lokalne namete i da vlast čini sve što je u njenoj moći da zadrži građane u ovom gradu. Rekao je i da je dokaz za to da se u Bečeju dobro radi i to što je KWS premestio svoje sedište u grad, a to planira da učini još jedna kompanija koja ima ogranak u Bečeju.

„Tako se puni budžet, kao i investicijama“, rekao je predsednik opštine. On je objasnio na koji način će budući akvapark da donese korist Bečeju, konstatujući da će u Bečej dolaziti i turisti iz okoline, a prodajom građevinskog zemljišta za ulagače (izgradnja akvaparka i hotela) biće obezbeđena najmanje trećina novca koja je potrebna za opremanje geotermalne bušotine, koje će takođe da donosi korist, jer opremanjem bušotine stvoriće se mogućnost korišćenja geotermalne vode i gasa (potrebno je razdvajanje vode i gasa), a te resurse će moći da koriste hoteli, akvapark, Dom zdravlja i sportski centar.

Tošić je napomenuo da je geotermalna bušotina izgrađena u vreme ranijih vlasti, međutim, ona nije osposobljena za korišćenje, ali ni plaćena, te je i taj posao ostao za ovu vlast. Tošić je govorio i o tome da su u toku pregovori za kupovinu „Jodne banje“, kako bi ona postala vlasništvo opštine (sada je taj objekat u vlasništvu MK grupe koja je kupila PIK „Bečej“; prim. nov) i dodao da to možda neće biti finansijski isplativo za opštinu, ali će biti korisno za građane koji se tamo leče.

Mala marina na obali Tise do kraja godine?

Što se izgradnje marine tiče, i Tošić i zamenica predsednika Skupštine opštine Eržebet Kinka su potvrdili da opština raspolaže svim potrebnim saglasnostima, pa i od JVP Vode Vojvodine, jer na drugi način i ne može da se konkuriše u fondovima Evropske unije. Oni si istakli da izgradnjom marine – pošto je reč o pontonu – neće biti ugrožena bezbednost nasipa i građana prilikom eventualnih poplava, a 85 odsto od uloženog novca u marinu se vraća u budžet lokalne samouprave nakon njene izgradnje (tako funkcionišu EU projekti).

Inače, naziv IPA projekta prekogranične saradnje opštine sa Čongradom (Mađarska) je Razvoj prekogranične nautičko-turističke destinacije na donjem delu Tise, a za taj projekat su 2017. godine mogli da konkurišu samo Čongrad, Bečej i Alđe (Mađarska).

Prema rečima Kinke, „život pored reke Tise i vodeni turizam postaju sve intenzivniji. U blizini praktično svakog naselja može se naći samostalni molo ili važno pristanište. Grad pobratim Čongrada, Bečej, međutim, nema pristanište koje može primiti više brodova i raspolaže kapacitetima za kolektivne usluge. Iz tog razloga, u saradnji sa gradom pobratimom iz Mađarske, Čongradom i mestom Alđe, kroz prekogranični ogledalo projekat realizuje se izgradnja male marine sa plutajućim objektom koji će pristiglim brodićima pružiti adekvatne komunalne usluge. Cilj je da ti gradovi, kao i drugi gradovi pored obale reke Tise, promovišu svoje turističke ponude i da privuku što više turista, sportista, sportskih ribolovaca i da se razvije vodeni turizam“.

U svakom od tri navedena naselja treba da se postavi jedan centralni plutajući objekat sa kontejnerom u kojem će biti smešteni ženski i muški toaleti, tuš kabina, kancelarija pristaništa i čajna kuhinja, a između obale i plutajućeg projekta biće postavljen prilazni most koji će da kompenzuje promene vodostaja. Sa nizvodne strane biće postavljen sistem mola širine 2 metra, dužine rastera 12 metara, maksimalne dužine do 96 metara. Te jedinice biće snabdevene priključkom na javnu elektrodistributivnu, vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

Na konstrukciji postojaće uslovi za pristajanje maksimalno 20 brodića, kao i za veći broj ribolovačkih čamaca. Dužina plutajućeg pristaništa za brodiće i ribolovačke čamce trebalo bi da bude 84 metra, a površina pristaništa 228 m2. Ukupna vrednost projekta je 588.176 evra, od toga za Bečej je predviđeno 172.515 evra, za Čongrad 226.691 evro i za Alđe 188.970 evra. Što se Bečeja tiče, od ukupno 172.515 evra iz IPA fonda se obezbeđuje 146.638 evra, a iz opštinskog budžeta bi trebalo da bude obezbeđeno 25.877 evra. Nakon okončanja projekta, pripadajući deo novca će biti vraćen na namenski račun opštine. Predviđeni početak projekta bio je 1. maj 2018, a rok završetka 31. jul 2019. godine.

Izgradnja marine u Bečeju nije započeta 1. maja, kako je navedeno, a zamenica predsednika Skupštine opštine Eržđebet Kinka je rekla da će uskoro biti raspisana javna nabavka, te bi do kraja godine trebalo da bude postavljena infrasktruktura marine, a naredne godine da se radi na razvoju turizma.

Lokacija buduće marine trebalo bi da bude između stepeništa na obali Tise i početka kamp naselja, objasnila je Kinka.

Kupovinom novih vozila će se štedeti

U vezi sa kupovinom vozila za inspekciju, na sednici bečejskog parlamenta je predsednik opštine saopštio da nabavkom novih vozila godišnje će se po vozilu uštedeti oko 500.000 dinara, te da se zasad ne zna koliko novca će biti potrošeno za nova vozila, jer treba da se sprovede procedura javne nabavke, a okvirni iznos za dva vozila je 4,4 miliona dinara.
Tošić je govorio i o tome da bi lokalna samouprava trebalo da dobije pominjani kredit s kamatnom stopom od 1,7 odsto ili nižom, a da su i kamate ranijih opštinskih kredita umanjene sa oko 5 na oko 2 i 3 odsto.

„Ne dozvolite da se politika bavi vama“

Predsednik Skupštine opštine Nenad Tomašević je nekoliko puta zamolio odbornika Bokuna da na sednicama parlamenta plasira istinite informacije, a da bi do njih došao opštinski resursi mu stoje na raspolaganju, jer je važno da se građanima plasira istina, a ne poluistine ili netačnosti. Tomašević je zamolio odbornika i da ne dozvoli da se politika bavi njime, nego da se on bavi politikom, jer ima odgovornost prema građanima koji su ga izabrali za odbornika.

U daljem toku sednice, nakon molbi odbornika Bokuna i Ištvana Tarija (DZVM), predsednik bečejskog parlamenta je rekao da će ubuduće za svako kadrovsko rešenje u radnim telima opštine i školskim odborima biti priložene biografije kandidata za ta mesta, međutim, pošto je Tari zatražio i podatke o partijskoj pripadnosti ili nepripadnosti kandidata, dobio je odgovor da to zavisi od osobe koja piše biografiju, takvo izjašnjavanje, naime nije zakonska obaveza.

Na dnevnom redu sednice je bilo još 17 tačaka – dnevni red je dopunjen odlukom o postavljanju i održavanju spomenika na teritoriji opštine – među kojima i odluka o sprovođenju i tekst konkursa za izbor direktora JP Vodokanal (direktoru tog javnog preduzeća 4. novembra ističe mandat), rešenja o saglasnosti na program poslovanja opštinskog preduzeća Link FTO i na program rada Centra za socijalni rad u 2018. godini, usvajanje finansijskog izveštaja PU „Labud Pejović“ u 2017. godini i saglasnost na odluku upravnog odbora vrtića o raspoređivanju suficita i izveštaja o radu Centra za socijalni rad u 2017. i saglasnost na odluku o raspoređivanju suficita ustanove socijalne zaštite.

Suficit dečjeg vrtića u 2017. godini bio je 915.454 dinara, a taj novac će ove godine biti raspoređen za plate, dodatke, naknade zaposlenih, za penzijsko i invalidsko osiguranje, za doprinos za zdravstveno osiguranje, a iz suficita Centra za socijalni rad koji je prošle godine iznosio oko 209.000 dinara, oko 30.000 dinara je raspoređen kao neraspoređeni višak prihoda u 2018. godini, a 178.095 dinara se raspoređuje u 2018. godini za nabavku opreme u Dnevnom boravku za decu sa smetnjama u razvoju (oko 60.000 dinara), za nabavku higijenskih sredstava (nešto više od 1.000 dinara), za refundaciju za sahrane (oko 74.000 dinara) i za jednokratne pomoći (41.000 dinara).

Kada nekome smeta naziv „neimenovane“ ulice

U vezi sa odlukom o postavljanju i održavanju spomenika na teritoriji opštine odbornik Ištvan Tari je govorio o cinizmu u nazivima ulica, pomenuo je, recimo, da deo jedne ulice u Bečeju nosi ime osobe koja se borila u vojsci koja je izgubila rat, ne precizirajući na koga misli. Tom prilikom ga je predsednik Skupštine opštine opomenuo da ne zloupotrebljava govornicu.

Ko može da bude direktor Vodokanala?

Najvažniji uslovi za izbor direktora JP Vodokanal na mandatni period od 4 godine su da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, odnosno na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama ili specijalističkim strukovnim studijama; da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima za koje se zahteva visoko obrazovanje; da ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima koji su povezani sa poslovima javnog preduzeća; da nije član organa političke stranke, odnosno da mu je određeno mirovanje u vršenju funkcije u organu političke stranke; da nije osuđivano na kaznu zatvora od najmanje šest meseci itd. Konkurs je objavljen 6. juna.

U odluci o postavljanju i održavanju spomenika ima i kaznenih odredaba. Naime, novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 150.000 dinara, izdavanjem prekršajnog naloga, kazniće se za prekršaj pravno lice, ako podigne, premesti, ukloni, ošteti ili uništi spomenik; novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 15.000 dinara, izdavanjem prekršajnog naloga, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu za navedeni prekršaj; novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 100.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne održava spomenik i prostor oko spomenika, ne obavesti nadležni organ o otpočinjanju i završetku radova: novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 10.000 dinara izdavanjem prekršajnog naloga, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu za ovaj prekršaj; novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 60.000 dinara izdavanjem prekršajnog naloga kazniće se za prekršaj preduzetnik ako podigne, premesti, ukloni, isprlja, ošteti ili uništi spomenik: novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 15.000 dinara izdavanjem prekršajnog naloga kazniće se za prekršaj fizičko lice ako podigne, premesti, ukloni, isprlja, ošteti ili uništi spomenik.

Doneto je i rešenje o imenovanju dva člana u Komisiju za spomenike i nazive ulica – jer su Bela Farkaš i Ilona Varnju još 2014, odnosno 2016. godine podneli ostavke – Daniele Doroslovački i Rolanda Molnara na predlog odborničke grupe SNS-a. Doroslovački (1983) je (2002-2011: Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, odsek Arhitektura) kako navodi u biografiji, 2011. odbranila diplomski-master rad. Roland Molnar (1978) je završio Prirodno-matematički fakultet, odsek hemija, a od 2002. do danas radio je u nekoliko škola u Bečeju, trenutno, kako piše u biografiji, u školi „Šamu Mihalj“ – od 2002. do 2005. radio je u prosveti kao apsolvent, a od 2008. godine, kada je diplomirao, radi u kontinuitetu u prosveti.

Zatim su odbornici doneli nekoliko rešenja o otuđenju građevinskog zemljišta iz javne svojine opštine, kao i kadrovske odluke.

S obzirom na to da je nekoliko odbornika vladajuće koalicije pre okončanja sednice napustilo skupštinsku salu, predsednik bečejskog parlamenta ih je opomenuo i najavio da će odborničke naknade biti isplaćene samo onima koji do kraja ostaju na sednici, jer lokalni poslanici pristojno i odgovorno ponašanje duguju građanima opštine čijim glasovima su postali odbornici u Bečeju.

K.D.F.

Medijski projekat Bečejskog mozaika „Odluke u ime građana 2018“ sufinansiran je iz budžeta opštine Bečej.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *