Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Svetska zdravstvena organizacija i Bečej: Naći rešenje za groznicu Zapadnog Nila

Svetska zdravstvena organizacija i Bečej: Naći rešenje za groznicu Zapadnog Nilatrg_fontane

U Bečeju, ali i u Srbiji, stanovništvu u pozno proleće i leto veliki problem predstavlja najezda komaraca. U Bečeju je problem sada veoma izražen i zbog izlivanja reke Tise.

Nakon prskanja komaraca 10. juna, do 16. juna predviđena su još dva tretmana u opštini.

Komarci, osim što iritiraju, prenose i groznicu Zapadnog Nila. Na to upozorava i Radni tim na realizaciji tretmana komaraca i tretmana krpelja opštine koji u saopštenju na sajtu opštine navodi sa ce „lokalna samouprava i dalje preduzimati sve potrebne mere i, shodno situaciji na terenu, sprovoditi tretmane komaraca, ali je potrebno ucešce cele zajednice kako bi smo suzbili populaciju komaraca i sprecili obolevanje od groznice Zapadnog Nila, ali i drugih bolesti koje komarci mogu preneti“.

Stanovništvo Srbije se tokom 2018. godine suočilo sa naglim povećanjem broja obolelih od groznice Zapadnog Nila. Reč je o vektorski prenosivom oboljenju (prenose ga komarci).

Prema nezvaničnim podacima, prošle godine je na teritoriji opštine Bečej registrovano 7 slučajeva, a ove godine na teritoriji Srbije do sada nije registrovan nijedan slučaj zaražene osobe, međutim, u izveštaju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ krajem avgusta prošle godine navodilo se da je u Srbiji je do tada bilo registrovano 213 slučajeva oboljevanja od groznice Zapadnog Nila, a 21 smrt moglo se dovesti u vezi sa tim virusom.

Upravo s tim u vezi pre oko mesec dana održani su sastanci i započete su aktivnosti Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji na suzbijanju populacije komaraca i smanjenju broja obolelih, a predstavnici opštine Bečej učestvovali su na tim sastancima, jer je bečejska opština prepoznata kao primer dobre prakse što se tiče uništavanja komaraca 2018. godine.

Naime, kako je rekla učesnica tih sastanaka predsednica Saveta za zdravlje opštine Bečej dr Biljana Jovanović, „opština Bečej je prepoznata kao primer dobre prakse u tretmanima vektora, te je jedina lokalna samouprava koja je uzela učešce u ovim aktivnostima“.

Prvi korak u ovoj oblasti u Srbiji bio je angažovanje međunarodnih eksperata za kontrolu vektora, sa ciljem iznalaženja najboljih rešenja za odgovor na sezonsku pojavu groznice Zapadnog Nila u Srbiji. Opština Bečlej je u novembru 2018. bila domaćin misiji međunarodnih eksperata, te je prikazan dosadašnji učinak lokalne samouprave na ovom polju, ali su i razmatrani načini za unapređenje.

Prezentacija izveštaja je održana u maju ove godine u Institutu za javno zdravlje Srbije u Beogradu, a u diskusiji u ime opštine Bečej učestvovale su mr Bojana Božic i dr Biljana Jovanović. Predložene su izvesne promene u načinu tretmana vektora, pre svega racionalizacija upotrebe sredstava, ali i centralizacija i uniformnost na teritoriji cele zemlje.

Prethodno je, početkom aprila meseca predstavnica lokalne samouprave učestvovala je na seminaru na kom su analizirani odgovori na javnozdravstvene vanredne situacije korišćenjem okvira za praćenje i evaluaciju Međunarodnog zdravstvenog pravilnika, uz stručnu i finansijsku podršku Svetske zdravstvene organizacije.

Poseban akcenat je dat odgovoru na sezonsku pojavu groznice Zapadnog Nila, sa osvrtom na uloge aktera iz različitih resora, sektora, institucija, agencija i organizacija, sa svih nivoa uprave – od nacionalnog do lokalnog. Preporučeno je formiranje multisektroskih radnih timova za praćenje suzbijanja vektora, a to je praksa opštine Bečej nekoliko godina unazad.

„Saradnja naše lokalne samouprave sa Svetskom zdravstvenom organizacijom nastavljena je učešcem u procesu pregleda sprovedenih akcija tokom sezone transmisije virusa Zapadnog Nila u 2018. godini na teritoriji Srbije. Celokupan proces je trajao od 20. do 23. maja, a pored državnih i vladinih institucija, u radu su učestvovale i međunarodne organizacije, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Nacionalni institut za javno zdravlje Italije, UNICLAM, a sastanke su pratili i visoki zvaničnici SZO. Tokom prvog sastanka, 20. maja mr Bojana Božic i ja smo naznacile najvažnije dogadaje u vezi sa tretmanima suzbijanja vektora u 2018. godini na teritoriji opštine Bečej, istakle dosadašnji značaj formiranja multisektorskog radnog tima za kontrolu sprovodenja tretmana, ali i značaj kontinuiteta u akcijama suzbijanja, kao i komunikacije sa stanovništvom, te je od strane predstavnika SZO ponovo stigla pohvala naših aktivnosti. Kao vodeći problemi koji su se javili u 2018. godini, a vezani su za sezonsku pojavu groznice Zapadnog Nila, istaknuti su problemi u vezi sa nemogućnošcu testiranja davaoca krvi, kao i neuskladenost zakonskih regulativa i dugotrajna i komplikovana tenderska procedura. Na drugom sastanku, takođe u maju, akcenat je stavljen na mogućnosti i probleme sa kojima se lokalne samouprave sreću kada je u pitanju kontrola vektorski prenosivih oboljenja. O problemima sa zakonskim regulativama, tenderima, raskoraku izmedu onoga što su stvarne potrebe i onoga što zakon propisuje, govorio je načelnik Opštinske uprave Zoran Kovač. On je istakao potrebu da se donesu jasne preporuke na nacionalnom nivou, da se definišu obaveze svake jedinice lokalne samouprave, kao i da aktivnosti budu koordinirane na centralnom ili regionalnom nivou“, rekla je Jovanović, koja je na sastanku prezentovala brošuru „Šta treba da znamo o Lajmskoj bolesti” koju je Savet za zdravlje opštine Bečej objavio 2018. godine, kao i brošuru „Šta treba da znamo o groznici Zapadnog Nila” koja je objavljena ove godine, obe na srpskom i mađarskom jeziku. Brošure, koje sadrže osnovne informacije o uzročnicima i bolestima, ali ističu i značaj mera lične zaštite u prevenciji oboljenja, građani mogu naži u Domu zdravlja i u ambulantama na teritoriji opštine.

„Ovakva praksa je istaknuta kao jedinstvena u zemlji i pohvaljena od strane međunarodnih predstavnika. Razgovaralo se i o mogućnostima tretmana komaraca od vrata do vrata, ali je zaključeno da istom treba da prethodi edukacija stanovništva kako bi bio pravilno sproveden“, rekla je Jovanoviž.

Nakon završene serije sastanaka, stručnjaci ISS i UNICLAM će sačiniti izveštaj sa ocenom aktivnosti koje su sprovedene tokom 2018. godine, ali će dati i preporuke za budući period.
K.D.F.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *