Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Kancelarija za poljoprivredu: Besplatna hemijska analiza zemljišta

Kancelarija za poljoprivredu: Besplatna hemijska analiza zemljištatrg_fontane

Tokom protekle dve godine poljoprivredni proizvođači u opštini Bečej imali su mogućnost da besplatno urade hemijsku analizu poljoprivrednog zemljišta kao obaveznu meru kontrole plodnosti koju bi trebalo raditi bar svake druge godine. Iz opštinske kancelarije za poljoprivredu navode da su ove aktivnosti predviđene i u programu za 2015. godinu koji tek treba da bude usvojen.

O tome kolika je zainteresovanost poljoprivrednika za analize, koliko ih je do sada urađeno i šta pokazuju rezultati, član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu i razvoj sela Anđelko Mišković je rekao: „U 2013. godini smo uradili hemijsku analizu na 318, a u 2014. godini na 560 parcela, to znači da raste ne samo broj korisnika koji su se prijavili nego i broj parcela na kojima se rade analize, a to pokazuje da su ratari zainteresovani i da imaju koristi od toga. Što se tiče hemijske analize, kada uporedite rezultate iz 2013. i 2014. godine, razlike su vrlo male i dobijeni parametri su uglavnom na prosečnom nivou. Zemljište u opštini Bečej je veoma dobrog kvaliteta, recimo, sadržaj humusa je od 3,6 do 3,7 odsto, dakle, reč je o izuzetno bogatom i kvalitetnom zemljištu, bogato fosforom i kalijumom, s dosta mineralnog azota, pH vrednost je na nivou blago alkalnog, to je černozem“.
Pored hemijske analize zemljišta u toku je i analiza ostataka pesticida u tlu. „Pokrenuli smo analizu ostataka pesticida na 30 lokacija na 390 aktivnih materija. U vezi s tim potpisan je sporazum sa ’Viktorija logistik’, a analize treba da radi ’SP laboratorija’, tako da nam je ponuđeno da se analizom obuhvati ogroman dijapazon materija, odnosno da se analiza uradi na sve moguće pesticide koji se koriste u Srbiji. Nakon okončanja analiza dobićemo odgovor na pitanje da li u zemljištu na teritoriji opštine Bečej imamo problema sa ostacima pesticida ili nemamo. To govorim zato što su se ranije koristili preparati, sada su zabranjeni, koji su u sebi imali ostatke koji su se zadržavali 16 ili 24 meseca, pa ćemo sada videti da li u zemljištu tako nešto postoji ili ne“, rekao je Mišković.
Hemijskom analizom zemljišta na teritoriji opštine obuhvaćeno je 4.000 hektara (2.000 hektara državnog zemljišta koje je u zakupu i 2.000 hektara privatnih parcela u svim katastarskim opštinama koje pripadaju opštini Bečej), a novac je obezbeđen od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
Poljoprivredni proizvođači su se tokom prošle, ali i početkom ove godine suočavali sa velikim brojem glodara koji im uništavaju useve. S obzirom na to da je jedini način borbe protiv njih korišćenje hemijskih sredstava i otrova, upitan koliko će to uticati na zagađivanje tla, Mišković je odgovorio: „Što se tiče glodara, oni su migratorna vrsta sa kojom možda ove godine nećemo imati nikakvih problema, ali to ne može niko sa sigurnošću da vam kaže. Ipak zbog njihovog prenamnožavanja, ljudi su primorani da koriste hemikalije za njihovo uništavanje, a nadam se da to preterano korišćenje hemije neće ostaviti nikakve posledice, zato što su to preparati koji se rastvaraju. O ovom problemu sam i ranije govorio, konsultovano je i Ministarstvo poljoprivrede, ali nismo dobili saglasnost za alternativno rešenje, kontrolisano paljenje strništa i ostavljena nam je mogućnost da to rešimo povećanjem broja prirodnih neprijatelja tih glodara. Kako? Narušena prirodna ravnoteža se ne može jednostrano i na brz način rešiti. Sa druge strane, kako kažu lovci, imamo prenamnoženje jastrebova i sokola i oni ne znaju šta će sa njima u ataru, jer pojedu sve zečiće, a neće da love miševe. Prošle godine smo finansirali izradu elaborata i podizanje brojnosti autohtone domaće vrste jarebice, jer je u Bečeju više uopšte nema, pošto su isti ti sokolovi pojeli sve, tako da smo pomogli da se iz matičnih jata ubacuju i jarebice, a ne samo fazančići. Za to je izdvojen iznos od oko 350.000 dinara, a planiramo i ove godine to da uradimo, jer jedino na taj način možemo nešto da promenimo i da se vrati prirodna ravnoteža“.

Lj.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *