Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Na sednici Skupštine opštine: Rasprave o broju zaposlenih, novcu, suficitu, deficitu, Srbima i Mađarima

Na sednici Skupštine opštine: Rasprave o broju zaposlenih, novcu, suficitu,  deficitu, Srbima i Mađarimatrg_fontane

Predstavnici opozicije i vlasti su više od tri sata diskutovali o opštinskom budžetu, o deficitu i suficitu, o tome da li u Toplani ima ili nema novih zaposlenih, o eventualnim greškama u izveštaju o trošenju novca iz budžeta, o znanju ili neznanju pojedinih odbornika, da bi 22. sednica Skupštine opštine 3. oktobra kulminirala mučnom raspravom „o krvi i tlu“ i prebrojavanjem Srba i Mađara u Gradskom muzeju – to je, na trenutke, podsećalo na devedesete godine prošlog veka.

Broj zaposlenih

Najviše su raspravljali, kao i na ranijim sednicama, opozicioni odbornik GG „Samo lokalno“ Milan Bokun (od ove sednice Bokun, Stevan Kosanović i Svetlana Dinić čine odborničku grupu „Samo lokalno“, a 2016. godine su postali odbornici na izbornoj listi Pokreta „Dosta je bilo“ Saše Radulovića), predsednik opštine Dragan Tošić i predsednik Skupštine opštine Nenad Tomašević, ovog puta o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji i o trošenju novca iz opštinskog budžeta u prvoj polovini ove godine. U diskusiju su se uključivale i načelnica Odeljenja za finansije Zorka Kosovac i načelnica Odeljenja za ljudske resurse, informatičke i zajedničke poslove Tamara Perišić, kako bi odborniku Bokunu objasnile pojedinosti u vezi sa propisima o maksimalnom broju zaposlenih i o raznim budžetskim stavkama, kao i značenju deficita u suficita.
Što se maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji tiče – u ovoj kategoriji su, osim zaposlenih u gradskoj kući, i zaposleni u javnim preduzećima, u firmama čiji je osnivač i/ili većinski vlasnik opština, lokalne ustanove – dozvoljeni maksimalni broj u Bečeju je 455, a, po rečima predsednika opštine Dragana Tošića, recimo, u opštini može da bude zaposleno 107 osoba, a sad je njihov broj 97.
Na pitanja Bokuna o tome da li se poštuje odredba o tome da broj zaposlenih na određeno vreme ne može da bude veći od 10 odsto od broja stalno zaposlenih, odgovoreno je da se i taj propis poštuje, a na njegove tvrdnje o dva nova zaposlena u Javnom preduzeću Toplana rečeno je da u Toplani radi 18 ljudi, a ne 20, kako je Bokun rekao, te da u tom preduzeću nema novih zaposlenih.

Suficit i deficit

Na sednici Skupštine opštine Bečej odbornici su bili informisani o tome kako je potrošeno 593,7 miliona dinara iz opštinskog budžeta od 1. januara do 30. juna ove godine. Ukupni prihodi i primanja u tom periodu bili su 516,6 miliona dinara i oko 314 miliona prenetih sredstava iz prethodne godine. Budžetski deficit je 98,8 miliona dinara, a fiskalni 98,9 miliona, odnosno 20,70 odsto od tekućih prihoda ostvarenih u prvih šest meseci godine. U obrazloženju izveštaja o budžetu piše da je fiskalni deficit posledica „intenziviranih investicionih ulaganja iz prenetih neutrošenih sredstava iz prethodnog perioda“ i da je u prvoj polovini 2017. godine potrošeno nešto više od 32 miliona dinara prenetih sredstava dobijenih od viših nivoa vlasti i više od 72 miliona prenetih sopstvenih sredstava iz prethodnog perioda. Stanje na budžetskom računu 30. juna bilo je 237,4 miliona dinara i, kako se navodi, „sve obaveze se izmiruju u roku, odnosno budžet opštine Bečej je likvidan“.

Dozvoljen maksimalan broj zaposlenih 455

Maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme za svaki organizacioni oblik u sistemu lokalne samouprave za 2017. godinu je sledeći (maksimalan broj ne mora da znači da je toliko trenutno i zaposleno, ali je toliko dozvoljeno): Opštinska uprava opštine 107, JP Toplana 20, JP Komunalac 50, JP Vodokanal 68, Gradski muzej 8, Gradsko pozorište 8, Narodna biblioteka 13, Turistička organizacija opštine 3, sportski centar „Đorđe Predin Badža“ 19, Istorijski arhiv Senta, odsek u Bečeju 4, I, II, III MZ po 2, MZ Bačko Gradište, Bačko Petrovo Selo, Mileševo, Radičević po 2, MZ Poljanice 1, Link FTO d.o.o. 10, „Potisje“ Bečej d.o.o. 26, PU „Labud Pejović“ 99, Centar za socijalni rad 2 i Dom zdravlja 3 (u poslednja dva slučaja reč je o broju zaposlenih čije se plate isplaćuju iz budžeta opštine Bečej) – reč je o ukupno 455 ljudi.
U svakom organizacionom obliku gde radi više od navedenog maksimalnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, u roku od 60 dana mora da se smanji njihov broj do dozvoljenog maksimalnog.
Podsetimo da je maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme za svaki organizacioni oblik u sistemu lokalne samouprave za 2015. godinu bio 465 (danas, recimo, JP Direkcija za izgradnju, nekadašnji Stankom, ne postoji sa svojih 19 zaposlenih).   

O suficitu i deficitu su predstavnici opozicije i vlasti govorili više od pola sata.
„Opštinska uprava kaže isto to što smo i mi govorili. Preko 20 odsto deficita je u šestomesečnom izveštaju. Dozvoljeno je po Zakonu o budžetu 10 posto, a planirano je 2,62 odsto. Inače, ovde ćemo imati problem, da li imate odobrenje od ministarstva za 20,7 odsto deficita, jer to vam je potrebno?“, pitao je Bokun.
Odborniku je odgovorila načelnica Odeljenja za finansije Zorka Kosovac: „U obrazloženju izveštaja o izvršenju budžeta se vidi da je deficit nastao trošenjem prenetih sredstava, a kaže se da fiskalni deficit lokalne vlasti ne može biti veći od 10 procenata od njenih prihoda u toj (2017.) godini. Ovde je reč o prenetim sredstvima iz prethodne godine, a ona su utrošena za investicije, za plaćanje kod Vodokanala, kod trga, u poljoprivredi, kod crpne stanice, itd. Za sve ovo što je nastalo kao deficit imamo tačne iznose – deficit je nastao zbog javnih investicija.“
Predsednik opštine Dragan Tošić je dodao da se radi „o prenetim sredstvima, o sredstvima koja su prebačena iz viših nivoa vlasti i mi smo ih potrošili u prvoj polovini ove godine. Da su slučajno kasnili radovi i da smo platili u julu mesecu – ne bi bio ovoliki deficit u izveštaju u prvih šest meseci trošenja novca iz opštinskog budžeta. Ovde je suština da nije deficit u delu opštinskih prihoda. Opština je likvidna, a kako bi bila likvidna a da smo u deficitu? Ovde su bitne činjenice da je budžetsko stanje na računu 1.1.2017. iznosilo 214 miliona dinara, a na dan 30.6.2017. godine (posmatrano vreme izveštaja izvršenja opštinskog budžeta) 237 miliona. Šta to znači? To znači da je opština likvidna“.

Izveštaj o radu Turističke organizacije

Na sednici lokalnog parlamenta usvojeni su izveštaj o radu Turističke organizacije Bečej u prošloj godini, kao i program rada Turističke organizacije za 2017. godinu, a oba dokumenta je predstavio odlazeći vršilac dužnosti direktora te organizacije Goran Sadžakov. Pitanja o tome zašto se tek u oktobru usvaja program rada za tekuću godinu, postavio je Milan Bokun, ali nije dobio odgovor: „Imam utisak kao da ste pričali o izveštaju o radu, a ovde je reč o saglasnosti na program rada. Zašto imam taj utisak? Zato što je prošlo 9 meseci, a mi tek sad usvajamo ovaj program. Ovaj predlog je inače odličje neodgovornosti i sporosti vršioca vlasti. Najpre, prošla je polovina godine bez ikakvog programa i plana rada.

Prebrojavanje „nas i njih“

Na sednici je, tek u oktobru, usvojen i program rada Gradskog muzeja za 2017. godinu i upravo je u vezi s tom ustanovom nastala mučna rasprava o Srbima i Mađarima, jer je odbornik DZVM-a Ištvan Tari rekao da u muzeju među zaposlenima nema nikog mađarske nacionalnosti a, prema njegovom mišljenju, ne može da se obradi istorija i nasleđe Bečeja, u kojoj polovinu stanovništva čine građani mađarske nacionalnosti, bez poznavanja mađarskog jezika.
Odbornik DZVM-a je posle opaski predsednika Skupštine opštine Nenada Tomaševića i direktora muzeja Dušana Ivetića precizirao da u muzeju, u stvari, nema stručnjaka (etnolog itd.) koji zna mađarski, naime, Ivetić je istakao da, recimo, sekretarica govori mađarski jezik i da je od 5 članova Upravnog odbora muzeja 4 su građani mađarske nacionalnosti. Tari je usput precizirao i da, što se njega tiče, svi zaposleni u muzeju mogu da budu Srbi, ali bez poznavanja mađarskog jezika ne može da se obradi prošlost ovog kraja.
Predsednik opštine kazao je da bi bilo dobro da razmišljamo o zapošljavanju stručnjaka, po mogućstvu nekoga ko zna i mađarski jezik, a ne o zapošljavanju Srba i Mađara.
Slične komentare su imali i predstavnici SVM-a.
U toku rasprave ispostavilo se da je stručnjak Laslo Lenđel, zaposlen u muzeju, letos otišao u penziju, te to radno mesto još nije „zauzeto“, jer, zasad, kako je rečeno, nema „na tržištu“ potrebnog stručnjaka koji govori mađarski jezik.
Krajem mučne rasprave Tomašević je rekao Tariju da su prošla vremena prebrojavanja „njih i nas“, a Tari mu je odgovorio da ne treba njemu zlonamerno da ukazuju na prošlost oni koji nisu odrasli u Bečeju, te ga je Tomašević podsetio na to da zagovaranje filozofije po rođenju i po krvi ne vodi ničemu dobrom i da misli da je to čak i zakonom zabranjeno.

Predlog programa je direktor (vršilac dužnosti direktora; prim. nov) potpisao 3.4.2017, Upravni odbor je po pitanju programa rada zasedao tek 30.5.2017, program je opštini dostavljen 12.6.2017, a samo kod budžetskog inspektora je preležao od 16.6. do dana kada je on dao mišljenje, 17.7.2017. Rok za rešavanje predmeta je 30 dana. Tada je on bio spreman za Opštinsko veće koje daje svoju saglasnost tek 25.8.2017, opet duže od mesec dana“.
Umesto Gorana Sadžakova koji je nešto više od godinu dana obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora Turističke organizacije opštine Bečej – uprkos tome što v.d. stanje može da traje najviše godinu dana, osnivač (lokalna samouprava) nije na vreme reagovala – za novog vršioca dužnosti direktora imenovan je Jovan Ječanski, koji je ove godine stekao zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede u Bačkoj Topoli, a inače je dugogodišnji sportski radnik, a u Turističku organizaciju odlazi sa radnog mesta operativnog referenta u RJ „Pogrebno“ JP Komunalac.

Opštinsko veće

I u lokalnoj vladi (Opštinsko veće) ima promena, jer je član Veća zadužen za sport i omladinu Dejan Terzić početkom septembra podneo ostavku na tu funkciju. Na njegovo mesto je tajnim glasanjem izabran Nikola Džigurski, čiji će resori takođe biti sport i omladina. Džigurski je sportski radnik, a osim toga se bavi i privatnim poslom, piše u njegovoj biografiji, a završio je Visoku poljoprivrednu školu strukovnih sudija u Bačkoj Topoli.
Promena na čelu Gradskog pozorišta Bečej neće biti, jer je doktoru književnih nauka Zdravku Petroviću dodeljen još jedan četvorogodišnji mandat na čelu ustanove kulture. Predsednik opštine Dragan Tošić je rekao da je izbor Petrovića dokaz da „nije sve politika“, jer je on nestranački kandidat, koga je „predložio“ SNS.
Inače, konkurs za direktora pozorišta raspisan je letos i jedini prijavljeni kandidat je bio aktuelni direktor Zdravko Petrović.

Kakva korist od programa rada u oktobru?

Planovi rada Turističke organizacije opštine Bečej i Gradskog muzeja za 2017. godinu usvojeni su na sednici bečejskog parlamenta tek 3. oktobra.
Upitan kako i zašto je to moguće, predsednik Skupštine opštine Nenad Tomašević je odgovorio da je to pitanje za čelne ljude u toj organizaciji i ustanovi. „To nije do Skupštine opštine, kada dođe u proceduru, mi stavljamo to odmah na dnevni red. To je do tih ustanova koji nisu predali programe.“
Prema rečima Tomaševića, nije u ingerenciji Skupštine opštine, niti predsednika Opštinskog veća, da upozori čelnike ustanova da blagovremeno dostave osnivaču planove rada za aktuelnu godinu, a na pitanje na osnovu čega rade, ukoliko nemaju program rada, predsednik bečejskog parlamenta je odgovorio: „To morate da pitate njih. Pročitajte u Zakonu o lokalnoj samoupravi da lokalna samouprava nema ingerencija. Pročitajte i u Poslovniku i u Statutu opštine“.
Najzad, na opasku novinara da onda svako može da radi šta hoće (preduzeća i ustanove čiji je osnivač lokalna samouprava), Tomašević je rekao da postoji zakon koji se mora poštovati, ne precizirajući na koji zakon misli, a na pitanje o tome na osnovu čega su onda muzej i TOB radili dosad, odgovorio je da su verovatno radili na osnovu prošlogodišnjeg plana, analogno, te je dodao da ta pitanja nisu u nadležnosti Skupštine opštine i da ne postoji kontrolni mehanizam, „osim da smenimo direktore, ukoliko je bilo nešto protivno zakonu, a mi nismo istražni organi, ni sudski organi, da presuđujemo šta bi bilo protivno zakonu“.
Interesantno je i to da su u oktobru usvojeni i izveštaji o radu 2016. godine drugih lokalnih javnih preduzeća i ustanova.

Odbornici su usvojili izveštaj o poslovanju JP Toplana za prošlu godinu i odluku o raspodeli dobiti ovog preduzeća. Toplana je u 2016. godini ostvarila dobit od oko 1,3 miliona dinara, rekao je direktor Dejan Vuković. „Ovaj rezultat bi verovatno bio i bolji da 2016. godine nismo imali veliki broj havarija, ukupno 37, a to je direktno povećalo troškove vode sa 2 na 3 miliona dinara. To je milion dinara više u rashodima. Naš sledeći korak je povećanje broja prodatih kilovat časova. Ove godine nemamo promenu cena. Mislim da svi ostali energenti su u nekom procentu poskupeli. Iz tog razloga i iz razgovora sa našim korisnicima predviđamo da ćemo imati bolji plasman do kraja ove godine, nego prethodne“, istakao je Vuković i dodao da prvi put u četiri godine neće biti nikakvih problema sa Srbijagasom pre početka grejne sezone. Direktor Toplane je rekao da i pored toga što nije ostvaren plan proizvodnje u potpunosti u 2016. godini, Toplana je poslovala pozitivno. „Samim tim što su značajno smanjeni poslovni rashodi, pre svega što se tiče korišćenja energenta, ali i svi ostali troškovi na koje je Toplana imala isključivi uticaj su manji u odnosu na plan, što je rezultat racionalnog ponašanja i domaćinskog poslovanja u Toplani.“
Lokalni parlament dao je saglasnost na konačni nacrt javnog ugovora o javno-privatnom partnerstvu sa elementima koncesije za usluge poveravanja komunalne delatnosti dimničarskih usluga na teritoriji opštine Bečej na pet godina. Ugovorne strane će biti opština Bečej i grupa ponuđača koju čine „Dimničar“ d.o.o. iz Bečeja i „Jakov Becker“ d.o.o. iz Rume.
Odbornici su dali saglasnost i na prve izmene programa rada komunalnog preduzeća „Potisje“: zbog kupovine kamiona na lizing i poskupljenja cena usluga odnošenja smeća od 1. novembra.

K.D.F.

Projekat „Odluke u ime građana 2017“ sufinansiran je iz budžeta opštine Bečej.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
        

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *